Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje djelatnosti, dužnosti i kompetencije, kontrola kvalitete i stručni nadzor nad radom medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na medicinske sestre opće njege/medicinske tehničare opće njege (u daljnjem tekstu: medicinske sestre) na odgovarajući način primjenjuju se i na osobe sa zanimanjem: medicinska sestra/tehničar opće njege, medicinska sestra-medicinski tehničar, medicinska sestra općeg smjera, medicinska sestra – tehničar općeg smjera, medicinska sestra-medicinski tehničar specijalist (uz dodatak naziva specijalizacije), viša medicinska sestra, viša medicinska sestra bolničkog smjera, viša medicinska sestra dispanzersko-patronažnog smjera, prvostupnica sestrinstva, stručna prvostupnica sestrinstva, sveučilišna prvostupnica sestrinstva, prvostupnica sestrinstva specijalist (uz dodatak naziva specijalizacije), magistra sestrinstva, diplomirana medicinska sestra te doktor znanosti sestrinstva.
Odredbe ovoga Zakona odnose se na medicinske sestre koje obavljaju djelatnost zdravstvene njege na svim razinama zdravstvene zaštite, u djelatnosti socijalne skrbi i drugim djelatnostima u kojima medicinske sestre pružaju izravnu zdravstvenu zaštitu te medicinske sestre koje sudjeluju u obrazovanju medicinskih sestara u predmetima koji se odnose na zdravstvenu njegu.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Članak 2.
Medicinske sestre su zdravstveni radnici i njihova je djelatnost sastavni dio zdravstvene djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, a obavlja se pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom.
Članak 3.
Djelatnost medicinskih sestara obuhvaća sve postupke, znanja i vještine zdravstvene njege.
Medicinska sestra u provođenju svoje djelatnosti dužna je primjenjivati svoje najbolje stručno znanje, poštujući načela prava pacijenata, etička i stručna načela koja su u funkciji zaštite zdravlja stanovništva i svakog pacijenta osobno.
Medicinska sestra je kao profesionalnu tajnu dužna čuvati sve podatke o zdravstvenom stanju pacijenta.
Radi svojih etičkih, vjerskih ili moralnih nazora, odnosno uvjerenja medicinska sestra se ima pravo pozvati na priziv savjesti te odbiti provođenje zdravstvene/sestrinske njege ako se to ne kosi s pravilima struke te ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život pacijenta. O svojoj odluci mora pravodobno izvijestiti pacijenta i odgovornu ili nadređenu osobu.
Članak 4.
Medicinske sestre svoju djelatnost provode na svim razinama zdravstvene zaštite, sukladno standardima koje će pravilnikom utvrditi ministar nadležan za zdravstvo.
Medicinske sestre mogu svoju djelatnost provoditi i izvan sustava zdravstvene zaštite pod uvjetima iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 5.
Zdravstvena/sestrinska njega jest javna djelatnost te podliježe kontroli zadovoljenja standarda obrazovanja i standarda kvalitete.
Zdravstvena/sestrinska njega uključuje primjenu specifičnih znanja i vještina temeljenih na znanstvenim spoznajama iz područja sestrinstva, prirodnih, medicinskih i humanističkih znanosti.
Djelatnost zdravstvene njege provodi se na svim razinama zdravstvene zaštite, u djelatnosti socijalne skrbi i svim djelatnostima u kojima medicinske sestre pružaju izravnu zdravstvenu zaštitu.
Sestrinsku djelatnost mogu obavljati samo medicinske sestre, u opsegu koji im pružaju kompetencije stečene obrazovanjem.
Članak 6.
Provođenje zdravstvene njege mora se temeljiti na potrebama stanovništva, a u skladu s planom i programom mjera zdravstvene zaštite.
STANDARD OBRAZOVANJA MEDICINSKIH SESTARA
Članak 7.
Temeljnu naobrazbu medicinske sestre stječu uspješnim završetkom strukovnog obrazovanja za zanimanje medicinska sestra, u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske.
Članak 8. (NN 123/24)
Viša razina obrazovanja medicinskih sestara stječe se završetkom prijediplomskog stručnog ili sveučilišnog studija sestrinstva i/ili diplomskog stručnog ili sveučilišnog studija sestrinstva nakon završenog prijediplomskog studija sestrinstva.
Članak 9.
Dodatno usavršavanje medicinskih sestara provodi se u slučaju kada opseg i složenost poslova i očekivanih rezultata zahtijevaju dodatnu edukaciju, odnosno specijalizaciju iz određenoga područja zdravstvene zaštite.
Dodatno usavršavanje provodi se u svrhu poboljšanja kvalitete i učinkovitosti rada medicinskih sestara.
Članak 10.
Povećana ili promijenjena složenost poslova utvrđuje se na temelju sadržaja i vrste postupaka i vještina koji se očekuju od medicinske sestre na pojedinim razinama zdravstvene zaštite, a vezani su za promijenjene potrebe stanovništva i pacijenata za zdravstvenom skrbi, nova znanstvena saznanja te nove dijagnostičke i terapijske postupke.
Potrebu, sadržaj i duljinu trajanja programa dodatnog usavršavanja medicinskih sestara utvrđuje općim aktom Hrvatska komora medicinskih sestara uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
Potrebu, sadržaj i trajanje specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara utvrđuje ministar nadležan za zdravstvo.
Članak 11.
Dodatno usavršavanje medicinskih sestara može se provoditi u zdravstvenim ustanovama, ustanovama u kojima se provodi strukovno obrazovanje ili na visokim učilištima.
TRAJNO STRUČNO USAVRŠAVANJE
Članak 12.
Medicinske sestre imaju pravo i obvezu stručnog usavršavanja stalnim obnavljanjem stečenih znanja i usvajanjem novih znanja i vještina, u skladu s najnovijim dostignućima i saznanjima iz područja sestrinstva.
Trajno stručno usavršavanje provodi se sudjelovanjem na stručnim seminarima, tečajevima i stručnim skupovima.
Sadržaj, rokove i postupak trajnog usavršavanja medicinskih sestara općim aktom propisuje Hrvatska komora medicinskih sestara.
Poslodavac je obvezan omogućiti medicinskoj sestri stručno usavršavanje u opsegu potrebe za obnavljanje odobrenja za samostalan rad.
Članak 13.
Medicinska sestra koja nije stekla temeljnu naobrazbu za medicinske sestre sukladno članku 7. ovoga Zakona može provoditi zdravstvenu njegu samo pod nadzorom.
Medicinska sestra iz stavka 1. ovoga članka provodi zdravstvenu njegu kao medicinska sestra – pripravnik.
Nadzor nad radom medicinske sestre – pripravnika može provoditi samo medicinska sestra koja ima pravovaljano odobrenje za samostalan rad iz članka 15. ovoga Zakona.
Medicinska sestra koja je stekla temeljnu naobrazbu sukladno članku 7. ovoga Zakona provodi zdravstvenu njegu samostalno, a na temelju odobrenja za samostalan rad (licencija) u skladu s kompetencijama stečenih obrazovanjem.
Članak 13.a
Odredbe članka 13. stavka 2. i 3. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država članica Europske unije (od stupanja RH u EU).
Članak 14. (NN 123/24)
Voditelj tima zdravstvene njege jest medicinska sestra koja je završila najmanje sveučilišni ili stručni prijediplomski studij sestrinstva, koja je upisana u registar medicinskih sestara pri Hrvatskoj komori medicinskih sestara (u daljnjem tekstu: registar) i kojoj je dano odobrenje za samostalan rad u skladu s kompetencijama stečenim obrazovanjem.
Zdravstvenu njegu kao član tima provodi medicinska sestra koja je završila strukovno obrazovanje za zanimanje medicinska sestra, koja je upisana u registar i kojoj je dano odobrenje za samostalan rad u skladu s kompetencijama stečenim obrazovanjem.
Medicinska sestra koja je stekla temeljnu naobrazbu sukladno članku 7. ovoga Zakona stječe pravo na upis u registar i dobivanje odobrenja za samostalan rad.
Državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom.
Medicinska sestra koja obavlja zdravstvenu njegu u djelatnosti socijalne skrbi polaže stručni ispit na temelju propisa iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona.
Članak 15.
Pravo na samostalan rad ima medicinska sestra kojoj je dano odobrenje za samostalan rad.
O davanju odobrenja za samostalan rad (licencija) medicinskoj sestri upisanoj u registar rješenjem odlučuje Hrvatska komora medicinskih sestara.
Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.
Medicinska sestra može obavljati djelatnost zdravstvene njege samo u okviru kompetencija stečenih obrazovanjem i dodatnim usavršavanjem utvrđenih odobrenjem za samostalan rad.
Odobrenje za samostalan rad produljuje se svakih šest godina.
Uvjete za davanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad medicinskih sestara propisuje općim aktom Hrvat ska komora medicinskih sestara.
Na postupak obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalan rad medicinskih sestara primjenjuju se odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka.
Medicinskim sestrama – strancima Hrvatska komora medicinskih sestara daje odobrenje za samostalan rad na vrijeme određeno propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.
Medicinskoj sestri sa specijalizacijom, odnosno užom specijalizacijom daje se odobrenje za samostalan rad sukladno općim aktima Hrvatske komore medicinskih sestara za područje specijalnosti ili uže specijalnosti za koju je stručno osposobljena, a nakon predočenja uvjerenja o položenom specijalističkom ispitu izdanom od strane ministarstva nadležnog za zdravstvo.
Članak 16.
Dužnosti medicinske sestre su:
– primjena svih dostupnih znanja iz područja sestrinstva, temeljenog na dostatnom razumijevanje strukture, fizioloških funkcija i ponašanja zdravih i bolesnih osoba, kao i odnosa između zdravstvenog stanja čovjeka te njegovog fizičkog i društvenog okruženja,
– primjena metoda rješavanja problema u provođenju zdravstvene njege koje zahtijevaju vještinu analitičkog kritičkog pristupa,
– postupanje po utvrđenim pravilima i protokolima za provođenje postupaka u zdravstvenoj njezi,
– provedba zdravstvene njege po utvrđenom planu njege,
– sposobnost sudjelovanja u praktičnoj izobrazbi zdravstvenog osoblja,
– primjenjivanje, provođenje i evidentiranje od liječnika ordinirane lokalne, peroralne i parenteralne terapije,
– pravovremeno izvješćivanje liječnika u slučaju nastupa komplikacija primijenjene terapije,
– provedba postupaka iz područja zaštite zdravlja i prevencije bolesti,
– vođenje sestrinske dokumentacije kojom se evidentiraju svi provedeni postupci tijekom 24 sata,
– pravovremeno izvješćivanje liječnika o stanju bolesnika, posebice o promjeni zdravstvenog stanja,
– pristupanje postupku oživljavanja u slučaju odsutnosti liječnika,
– čuvanje profesionalne tajne,
– poštivanje prava bolesnika,
– poštivanje etičkog kodeksa medicinskih sestara,
– poštivanje vjerskih načela pacijenta,
– suradnja sa svim članovima zdravstvenog tima,
– čuvanje ugleda ustanove (poslodavca),
– ekonomično i učinkovito korištenje pribora i opreme i
– djelovanje u interesu bolesnika.
Članak 16. a (NN 123/24)
Svrha sestrinske djelatnosti jest zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva.
Kompetencije medicinske sestre obuhvaćaju znanja i vještine određene zakonom kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija te spoznaje i postupke planiranja, organiziranja, provođenja i procjene kvalitete provedene zdravstvene/sestrinske njege sukladno razinama obrazovanja. Medicinske sestre sudjeluju u razvoju i evaluaciji zdravstvenih informacijskih sustava, koriste informacijske tehnologije za analizu podataka u sestrinskoj dokumentaciji i daju prijedloge za poboljšanje informacijskih tehnologija koje su vezane za sestrinsku praksu.
Medicinska sestra s temeljnom naobrazbom iz članka 7. ovoga Zakona:
– primjenjuje znanja i vještine iz područja zdravstvene skrbi, osnovnih predmeta struke i društvene skupine predmeta u razumijevanju fizioloških funkcija i ponašanja zdravih i bolesnih pojedinaca kao i odnosa između zdravstvenog stanja pojedinca i njegovog fizičkog i društvenog okruženja,
– primjenjuje načela sestrinske etike – etičkog kodeksa medicinskih sestara,
– primjenjuje deklaracije o ljudskim pravima i pravima bolesnika,
– osigurava povjerljivost i sigurnost pisanih i usmenih informacija dobivenih obavljanjem profesionalnih dužnosti,
– primjenjuje važeće propise u obavljanju profesionalne dužnosti,
– sudjeluje u planiranju, pripremanju i provođenju osnovne zdravstvene/sestrinske njege u skladu sa standardiziranim postupcima i samovrednovanjem rada,
– sudjeluje u planiranju, pripremanju i provođenju i/ili u izvođenju medicinsko-tehničkih zahvata zdravih i bolesnih pojedinaca svih životnih dobi,
– potiče i/ili pomaže bolesniku u zadovoljavanju osnovnih životnih aktivnosti poštujući njegovo ljudsko dostojanstvo i kulturološke različitosti,
– sudjeluje u unapređenju i osiguravanju kakvoće postupaka zdravstvene/sestrinske njege,
– vodi zdravstvenu dokumentaciju i dokumentaciju zdravstvene/sestrinske njege, izvješćuje članove zdravstvenog tima poštujući tajnost podataka,
– koristi suvremenu informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u pisanom, govornom i elektroničkom obliku,
– prepoznaje životno ugroženog pojedinca i primjenjuje hitne medicinske postupke sukladno kompetencijama,
– sudjeluje u zdravstvenom odgoju pojedinca, obitelji i zajednice svih životnih dobi s ciljem promicanja zdravlja i zdravog načina života,
– primjenjuje postupke očuvanja zdravlja i zdravog okoliša te skrb za osobnu sigurnost, sigurnost pojedinca i zajednice,
– primjenjuje pravila zaštite na radu i rada na siguran način,
– primjenjuje vještine komuniciranja s članovima tima za zdravstvenu/sestrinsku njegu i ostalim osobljem te s pacijentom, njegovom obitelji i zajednicom,
– razvija samostalnost i samoinicijativnost u radu u okviru profesionalne odgovornosti,
– sudjeluje u radu zdravstvenoga i/ili multidisciplinarnoga tima u okviru profesionalne odgovornosti,
– razvija odgovornosti za cjeloživotno učenje, profesionalni razvoj i unapređenje kompetencija u skladu s potrebama tržišta rada,
– sudjeluje u izobrazbi učenika i stručnom usavršavanju zdravstvenog osoblja.
Medicinska sestra prvostupnica osim kompetencija iz stavka 3. ovoga članka:
– utvrđuje potrebe pacijenta za zdravstvenom njegom,
– planira, organizira, provodi i procjenjuje kvalitetu zdravstvene/sestrinske njege,
– sudjeluje u procesu očuvanja zdravlja i sprečavanju nastanka bolesti stanovnika,
– nadzire rad svih radnika koji na bilo koji način utječu na proces provođenja zdravstvene/sestrinske njege,
– odgovorna je za evidentiranje svih provedenih postupaka i aktivnosti provođenja zdravstvene/sestrinske njege tijekom 24 sata,
– sudjeluje u istraživačkom radu.
Medicinska sestra magistra sestrinstva osim kompetencija iz stavka 3. i 4. ovoga članka:
– izvodi edukaciju svih razina medicinskih sestara sukladno propisima o visokom obrazovanju,
– provodi znanstveni rad,
– organizira i upravlja osobljem, materijalnim sredstvima te sustavima podrške u okviru svog autonomnog područja djelovanja zdravstvene/sestrinske njege, na svim razinama zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te na poslovima koji uključuju sestrinsku djelatnost,
– upravlja sustavom kvalitete zdravstvene/sestrinske njege i procjene razvoja zdravstvene njege.
Kompetencije medicinske sestre sa završenim specijalističkim usavršavanjem i završenim studijem sestrinstva određene su popisom izlaznih kompetencija / ishodima učenja sukladno propisima o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara, odnosno propisima o visokom obrazovanju, koje se nadovezuju na temeljne sestrinske kompetencije.
Prvostupnica sestrinstva iz stavka 4. ovoga članka sa završenim specijalističkim usavršavanjem iz hitne medicine, tijekom hitnog zbrinjavanja životno ugroženog bolesnika, samostalno propisuje i primjenjuje lijekove propisane pravilnikom iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 17.
Medicinska sestra obvezna je evidentirati sve provedene postupke u sestrinsku dokumentaciju za svakog pojedinog pacijenta na svim razinama zdravstvene zaštite.
Sestrinska dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka jest skup podataka koji služe kontroli kvalitete planirane i provedene zdravstvene njege.
Sadržaj i obrazac sestrinske dokumentacije na prijedlog Hrvatske komore medicinskih sestara propisuje ministar nadležan za zdravstvo.
TEŽE POVREDE RADNIH DUŽNOSTI
Članak 18.
Medicinska sestra čini težu povredu radne dužnosti:
– kada zbog nemara ili neznanja nepravilnim postupanjem nanese štetu zdravlju bolesnika,
– kada promjeni način i sadržaj od liječnika ordinirane terapije i
– kada namjerno učini materijalnu štetu.
IZUZETAK OD ODGOVORNOSTI MEDICINSKE SESTRE
Članak 19.
Medicinska sestra ne smije provoditi postupke koji nisu u području njezine djelatnosti, a mogu izravno ili neizravno naštetiti bolesniku.
Članak 20. (NN 123/24)
U slučaju kada bolesnik svjesno odbija ordinirani postupak ili primjenu ordinirane terapije medicinska sestra je obvezna odmah izvijestiti ovlaštenoga liječnika.
Medicinska sestra može odbiti pružiti zdravstvenu njegu osobi koja joj prijeti ili je prema njoj, odnosno drugim zdravstvenim radnicima fizički agresivna ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život te osobe, a o svojoj odluci mora hitno izvijestiti neposredno nadređenu osobu.
Članak 21.
U slučaju nemogućnosti provedbe postupaka zdravstvene njege, medicinska sestra obvezna je odmah o tome pisanim putem izvijestiti nadređenu osobu.
Medicinska sestra nije odgovorna za neprovođenje postupaka zdravstvene njege, odnosno neprovedeni ordinirani postupak u slučaju kada unatoč primjeni najboljeg znanja i vještina, poslodavac nije osigurao ordinirane lijekove, sredstva, minimalno potreban pribor ili tehničku opremu u skladu s minimalnim standardima za provođenje uspješne zdravstvene/sestrinske njege.
Članak 22.
Medicinska sestra odgovara za lakše i teže povrede radnih dužnosti određene ovim Zakonom i općim aktima Hrvatske komore medicinskih sestara pred disciplinskim tijelima Hrvatske komore medicinskih sestara.
Disciplinske mjere za lakše i teže povrede radnih dužnosti medicinske sestre utvrđuje Hrvatska komora medicinskih sestara.
Članak 23.
Kontrolu kvalitete zdravstvene njege provodi za to posebno educirana medicinska sestra kao član tima koji imenuje poslodavac u suradnji s ministarstvom nadležnim za zdravstvo i Hrvatskom komorom medicinskih sestara.
Kontrola kvalitete rada medicinskih sestara naročito obuhvaća: plan zdravstvene njege, provođenje postupaka zdravstvene njege, rezultate zdravstvene njege i utjecaj zdravstvene njege na zdravstveni status bolesnika.
Članak 24.
Privatnu praksu može obavljati samo medicinska sestra koja ima odobrenje za samostalan rad izdano od Hrvatske komore medicinskih sestara.
Na postupak osnivanja, privremene obustave i prestanka rada privatne prakse medicinske sestre primjenjuju se odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Članak 25.
Hrvatska komora medicinskih sestara (u daljnjem tekstu: Komora) jest strukovna samostalna organizacija medicinskih sestara sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima.
Komora promiče, zastupa i usklađuje interese medicinskih sestara pred državnim i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.
Medicinske sestre koje obavljaju svoju djelatnost obvezno se udružuju u Komoru.
Članstvo u Komori dobrovoljno je za medicinske sestre koje:
– ne obavljaju neposredno svoju djelatnost,
– obavljaju sestrinsku djelatnost izvan Republike Hrvatske,
– su nezaposlene,
– su u mirovini.
Komora ima svoj grb, znak, pečat i žigove.
Sjedište Komore je u Zagrebu.
Članak 26. (NN 123/24)
Komora obavlja sljedeće javne ovlasti:
– vodi registar svojih članova,
– daje, obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan rad,
– obavlja stručni nadzor nad radom medicinskih sestara,
– provodi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.
Način i uvjete pod kojima se obavlja stručni nadzor iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka propisuje općim aktom Komora uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
Članak 27. (NN 123/24)
Pored javnih ovlasti iz članka 26. ovoga Zakona Komora obavlja i sljedeće poslove:
1. donosi etički kodeks medicinskih sestara,
2. surađuje s ministarstvom nadležnim za zdravstvo na svim područjima od interesa za medicinske sestre te daje stručna mišljenja kod pripreme propisa od utjecaja na struku medicinskih sestara,
3. predlaže ministru nadležnom za zdravstvo sadržaj protokola za plan i provođenje zdravstvene njege, u skladu s pozitivnom praksom i po međunarodno priznatim načelima,
4. predlaže ministru nadležnom za zdravstvo standarde i normative za djelatnost medicinskih sestara,
5. utvrđuje potrebu, sadržaj i duljinu trajanja programa dodatnog usavršavanja medicinskih sestara, osim specijalističkog usavršavanja,
6. surađuje s obrazovnim ustanovama i stručnim sestrinskim društvima u provođenju trajnog stručnog usavršavanja te vrednovanja i provjere stručnosti medicinskih sestara,
7. predlaže ministru nadležnom za zdravstvo sadržaj sestrinske dokumentacije,
8. utvrđuje način i uvjete pod kojima se obavlja stručni nadzor nad radom medicinskih sestara,
9. utvrđuje najniže cijene zdravstvene njege za medicinske sestre izvan osnovne mreže zdravstvene djelatnosti,
10. utvrđuje cijene zdravstvene njege iz opsega privatnog zdravstvenog osiguranja,
11. utvrđuje povrede radnih dužnosti medicinskih sestara,
12. utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radne dužnosti medicinskih sestara,
13. provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za povrede dužnosti medicinskih sestara,
14. surađuje sa zdravstvenom inspekcijom ministarstva nadležnog za zdravstvo,
15. zastupa interese medicinskih sestara,
16. brine se za pravnu pomoć svojih članova,
17. brine se o drugim interesima svojih članova,
18. koordinira odnose među članovima te aktivno sudjeluje u rješavanju eventualno nastalih sporova,
19. surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim međunarodnim organizacijama od interesa za sestrinstvo,
20. donosi preporuke o osobnoj radnoj odjeći medicinske sestre,
21. obavlja i druge poslove određene zakonima, Statutom i drugim općim aktima Komore.
Članak 28.
Komora ima statut.
Statut je temeljni opći akt komore koji donosi Skupština Komore.
Na Statut Komore daje suglasnost ministar nadležan za zdravstvo.
Statut Komore mora sadržavati odredbe o: nazivu i sjedištu, području na kojem Komora djeluje, unutarnjem ustroju, tijelima Komore, njihovom sastavu, ovlastima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata te odgovornosti članova, imovini i raspolaganju s mogućom dobiti, načinu stjecanja imovine, ostvarivanju javnosti rada Komore, članstvu i članarini, pravima, obvezama i disciplinskoj odgovornosti članova, prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore.
Članak 29.
Osnivač Komore je Ministarstvo zdravstva i Hrvatska udruga medicinskih sestara.
Članak 30.
Nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi ministarstvo nadležno za zdravstvo.
U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za zdravstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke.
Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti ministru nadležnom za zdravstvo u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih nije u mogućnosti dostaviti.
Komora je obvezna ministru nadležnom za zdravstvo podnijeti godišnje izvješće o radu do 1. ožujka tekuće godine, za prethodnu godinu.
Članak 31.
Komora obavještava ministarstvo nadležno za zdravstvo, druga tijela državne uprave te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, samoinicijativno ili na njihov zahtjev o stanju i problemima u struci medicinskih sestara i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja struke medicinskih sestara te radi unapređenja zdravstvene zaštite građana.
Komora surađuje s državnim tijelima i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave, sindikatima u koja se udružuju medicinske sestre te stručnim sestrinskim udrugama u rješavanju problema u struci medicinskih sestara.
Komora odlučuje o suradnji s drugim komorama zdravstvenih radnika u Republici Hrvatskoj kao i sa komorama medicinskih sestara drugih država.
Članak 32.
Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Komora stječe sredstva:
– od upisnine,
– od članarine,
– iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.
Iz državnog proračuna Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvršavanje poslova iz članka 26. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona koje Komora obavlja na temelju javnih ovlasti.
Članak 33.
Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj ustanova ako na radno mjesto voditelja ili člana tima zdravstvene njege rasporedi medicinsku sestru koja nije upisana u registar, odnosno nema važeće odobrenje za samostalan rad (članak 14. stavci 1. i 2.).
Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj medicinska sestra ako:
1. obavlja samostalan rad bez važećeg odobrenja za samostalan rad (članak 15. stavak 1.),
2. provodi zdravstvenu njegu kao voditelj ili član tima, a nije upisana u registar odnosno nema važeće odobrenje za samostalan rad u skladu s kompetencijama stečenim obrazovanjem (članak 15. stavci 2. i 4.),
3. u slučaju nemogućnosti provedbe ordiniranog postupka, kada unatoč primjeni najboljeg znanja i vještina poslodavac nije osigurao ordinirane lijekove, sredstva, minimalno potrebni pribor ili tehničku opremu u skladu s minimalnim standardima za provođenje uspješne zdravstvene njege, medicinska sestra odmah pisano ne izvijesti nadređenu osobu (članak 21. stavci 1. i 2.).
Članak 34.
Ministarstvo zdravstva i Hrvatska udruga medicinskih sestara osnovat će Komoru u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ministar nadležan za zdravstvo će u suradnji s Hrvatskom udrugom medicinskih sestara u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati osnivački odbor Hrvatske komore medicinskih sestara.
Komora je obvezna u roku od šest mjeseci od dana osnivanja donijeti opće akte propisane ovim Zakonom i Statutom Komore.
Članak 35.
Propise za čije je donošenje ovlašten ovim Zakonom nadležni ministar donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 36.
Medicinske sestre koje provode zdravstvenu njegu kao član tima mogu i dalje obavljati djelatnost pod uvjetom upisa u registar medicinskih sestara pri Hrvatskoj komori medicinskih sestara u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Medicinske sestre koje obavljaju samostalan rad po do sada važećim propisima mogu i dalje obavljati djelatnost pod uvjetom da u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona steknu odobrenje za samostalan rad.
Članak 37.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Članak 20.
Više medicinske sestre koje su završile obrazovanje sukladno propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, danom stupanja na snagu ovoga Zakona izjednačene su u nazivu i kompetencijama s prvostupnicama sestrinstva, sukladno Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine«, br. 107/07.).
Članak 21.
Zdravstveni radnici sa završenim jednim od zdravstvenih strukovnih obrazovanja koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona rade na poslovima zdravstvene/sestrinske njege, obvezni su nastavak rada uskladiti sukladno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
Članak 22.
Medicinska sestra koja je stekla temeljnu naobrazbu za medicinske sestre uspješnim završetkom srednjoškolskog obrazovnog programa sukladno propisima koji su važili do dana stupanja na snagu Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 30/09.) obavila pripravnički staž i položila stručni ispit stječe pravo na upis u registar i dobivanje odobrenja za samostalan rad, te ima iste kompetencije kao i medicinska sestra koja je temeljnu naobrazbu stekla sukladno članku 4. ovoga Zakona.
Polaznici srednjoškolskog obrazovanja za medicinsku sestru koji se obrazuju po obrazovnim programima koji su bili važeći prije stupanja na snagu Zakona o strukovnom obrazovanju, dužni su po završetku obrazovanja obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit, nakon čega stječu ista prava kao i medicinske sestre iz stavka 1. ovoga članka.
Uvjeti obavljenoga pripravničkog staža i položenoga stručnog ispita iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na državljane država članica Europske unije.
Na sadržaj, duljinu trajanja pripravničkoga staža i način polaganja stručnoga ispita za medicinske sestre primjenjuju se odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti i provedbenih propisa donesenih na temelju toga Zakona.
Članak 23.
Medicinskim sestrama koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona završile ili su u tijeku obrazovanja na specijalističkim diplomskim stručnim studijima omogućit će se pohađanje razlikovnih programa za stjecanje naziva magistra sestrinstva.
Članak 24.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 10. ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na izmijenjene stavke 4. i 5. članka 14., te članka 22. stavka 3. ovoga Zakona koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Članak 9.
Hrvatska komora medicinskih sestara obvezna je uskladiti Statut s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ostale opće akte Hrvatska komora medicinskih sestara obvezna je uskladiti s ovim Zakonom i Statutom u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 10.
Postupci pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o sestrinstvu (»Narodne novine«, br. 121/03., 117/08. i 57/11.) te propisa i općih akata donesenih na temelju toga Zakona.
Članak 11.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.