Povezani zakoni

Zakon o privatnim detektivima

NN 24/09

Uživajte...

Baza je ažurirana 22.02.2017. zaključno sa NN 15/17

 I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom propisuju uvjeti i način obavljanja privatne istražne djelatnosti (u daljnjem tekstu: detektivska djelatnost), prava i obveze privatnih detektiva te nadzor nad primjenom Zakona.

Članak 2.

Detektivska djelatnost obuhvaća prikupljanje obavijesti i podataka potrebnih za utvrđivanje činjenica, uvid u osobne i druge podatke te korištenje i obradu osobnih i drugih podataka za potrebe naručitelja detektivskih usluga, sve u granicama ovlasti koju daje naručitelj i u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Detektivsku djelatnost mogu obavljati pravne osobe i obrtnici koji imaju odobrenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Detektivske poslove obavljaju privatni detektivi, zaposlenici pravnih osoba ili obrtnika iz stavka 2. ovoga članka, koji moraju imati dopuštenje nadležne policijske uprave.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka, privatni detektiv koji ima odobrenje za obavljanje detektivskih poslova izdano od države članice Europske unije ili države ugovornice Ugovora o europskom gospodarskom prostoru može u Republici Hrvatskoj obavljati detektivske poslove sukladno odredbama ovoga Zakona.

 

II. UVJETI ZA OBAVLJANJE DETEKTIVSKE DJELATNOSTI I POSLOVA

Članak 3.

Pravnoj osobi može se odobriti obavljanje detektivske djelatnosti ako ima:

– akt o upisu pravne osobe u sudski registar s registriranom istražnom i zaštitnom djelatnošću,

– imenovanu odgovornu osobu u pravnoj osobi koja ima dopuštenje za obavljanje poslova privatnog detektiva,

– sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s najmanje jednim privatnim detektivom,

– poslovni prostor uređen sukladno posebnim prostorno-tehničkim uvjetima.

Obrtniku se može odobriti obavljanje detektivske djelatnosti ako ima dopuštenje za obavljanje poslova privatnog detektiva, akt o upisu obrta u obrtni registar i ako ispunjava uvjete iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka.

Ministarstvo će rješenjem oduzeti pravnoj osobi ili obrtniku odobrenje za obavljanje detektivske djelatnosti ako prestane postojati neki od uvjeta iz stavka 1. ili 2. ovoga članka.

Protiv rješenja kojim se odbija izdavanje odobrenja iz stavka 1. i 2. i rješenja o oduzimanju odobrenja iz stavka 3. ovoga članka, nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 4.

Zahtjev za izdavanje dopuštenja za obavljanje poslova privatnog detektiva podnosi se policijskog upravi nadležnoj prema mjestu prebivališta ili boravišta podnositelja zahtjeva, a može se izdati osobi ako:

– ima prebivalište, odnosno odobren boravak u Republici Hrvatskoj,

– ima najmanje stručni naziv stručni pristupnik ili stručni prvostupnik,

– ima završen vježbenički staž u trajanju od dvanaest mjeseci,

– ima opću zdravstvenu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove ili specijalista medicine rada u privatnoj praksi,

– nije pravomoćno osuđena ili se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti što se utvrđuje uvidom u kaznene i prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa ili uvidom u uvjerenje o nekažnjavanju nadležnog suda, osim za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće iz nehaja, koja za posljedicu ima tjelesnu ozljedu ili materijalnu štetu, odnosno za istovjetno djelo u zemlji čiji je državljanin ili u kojoj ima prebivalište,

– ispunjava sigurnosne uvjete,

– ima položen stručni ispit za privatnog detektiva,

– poznaje hrvatski jezik i latinično pismo.

Osoba koja ima tri godine radnog iskustva na poslovima policijskog službenika Ministarstva, na vojno-policijskim poslovima Ministarstva obrane, poslovima državnog odvjetništva, pravosudnog policajca ili pripadnika sigurnosnih službi, ima ispunjen uvjet iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka.

Poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma dokazuje se svjedodžbom odnosno diplomom o završenom školovanju na hrvatskom jeziku ili drugom odgovarajućom ispravom nadležne obrazovne ustanove.

Uvjeti za izdavanje dopuštenja za obavljanje poslova privatnog detektiva iz stavka 1. podstavka 1. i 8. ovoga članka ne primjenjuju se na državljane država članica Europske unije ili država ugovornica Ugovora o europskom gospodarskom prostoru.

Članak 5.

Ispunjavanje sigurnosnih uvjeta iz članka 4. stavka 1. podstavka 6. ovoga Zakona utvrđuje se provjerom koju provodi policijska uprava nadležna prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osobe koja je podnijela zahtjev za izdavanje dopuštenja za obavljanje detektivskih poslova.

Na temelju podataka dobivenih provjerom i drugih saznanja nadležna policijska uprava ocjenjuje o tome udovoljava li osoba sigurnosnim uvjetima.

Članak 6.

Sigurnosne uvjete iz članka 4. stavka 1. podstavka 6. ovoga Zakona ne ispunjava osoba:

– koja je ili je bila povezana s pojedincima, grupama ili organizacijama usmjerenim na činjenje kaznenih djela, što se utvrđuje operativnom provjerom nadležne policijske uprave,

– koja konzumira opojne droge,

– na čijoj strani postoje druge činjenice i okolnosti koje bi osnovano ukazivale na nepouzdanost osobe za obavljanje detektivskih poslova i s tim u vezi mogućnost ugrožavanja slobode i prava drugih ljudi, javnog morala te pravnog poretka.

Članak 7.

Nadležna policijska uprava će rješenjem oduzeti privatnom detektivu dopuštenje za obavljanje poslova privatnog detektiva ako:

– prestane postojati neki od uvjeta iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona,

– ako postupi suprotno odredbama ovoga Zakona,

– javno objavi ili učini dostupnim podatke koje je prikupio u obavljanju detektivskih poslova,

– izgubi poslovnu sposobnost.

Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje dopuštenja zato što nisu ispunjeni uvjeti iz članka 4. i članka 5. ovoga Zakona te protiv rješenja o oduzimanju dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od petnaest dana od dana dostave rješenja.

 

III. NAČIN OBAVLJANJA DETEKTIVSKIH POSLOVA

Članak 8.

Detektivski poslovi smiju se obavljati samo na temelju posebne punomoći stranke. Na temelju punomoći, između pravne osobe ili obrtnika i naručitelja detektivskih usluga (u daljnjem tekstu: stranka) sklapa se pisani ugovor.

Ne smije se sklopiti ugovor o obavljanju poslova koji nisu dopušteni ovim Zakonom i onih poslova kojima bi bila ugrožena ljudska prava i temeljne slobode drugih osoba zajamčene Ustavom Republike Hrvatske.

Privatni detektivi obavljaju detektivske poslove na temelju radnog naloga koji izdaje odgovorna osoba u pravnoj osobi ili obrtnik nakon sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga članka. Radni nalog mora sadržavati broj ugovora i opis poslova koje je privatni detektiv dužan obaviti.

Ugovor sklopljen protivno odredbi stavka 2. ovoga članka ništetan je i ne proizvodi pravne učinke.

Članak 9.

Privatni detektiv smije prikupljati obavijesti i informacije od osobe koja mu ih je voljna dati.

Privatni detektiv može prikupljati obavijesti i informacije o:

– nestalim osobama ili osobama koje se skrivaju od stranke, osobama koje su napisale ili poslale anonimna pisma ili osobama koje iznose klevete, uvrede ili iznose nešto iz osobnog, obiteljskog ili poslovnog života što može škoditi nečijoj časti ili ugledu,

– osobama koje su stranci prouzročile štetu,

– predmetima koji su izgubljeni ili ukradeni,

– dokazima koji su stranci potrebni za osiguranje ili ostvarivanje prava ili povlastica koje ostvaruje pred sudbenim ili drugim tijelima državne vlasti te društvima ili udrugama,

– uspješnosti osoba u obavljanju poslova,

– uspješnosti i/ili poslovnosti trgovačkih društava, obrtnika i drugih pravnih osoba,

– činjenicama i okolnostima koje se odnose na osobni položaj građana i njihov imovinski status,

– kandidatima za zapošljavanje i radnicima samo uz njihov pisani pristanak, a koje je prema posebnom propisu ovlašten prikupljati poslodavac,

– kaznenim djelima koja se progone po privatnoj tužbi te o njihovim počiniteljima,

– povredama radnih obveza ili radne discipline.

Članak 10.

Osim prikupljanja obavijesti i informacija iz članka 9. ovoga Zakona, privatni detektiv može:

– planirati i provoditi mjere zaštite poslovnih tajni, informatičkih sustava, ekonomskih i osobnih podataka i informacija sukladno ugovoru sklopljenim sa strankom,

– obavljati dostavu pismena u sudbenom, upravnom i drugim postupcima.

Članak 11.

Privatni detektiv prikupljanjem obavijesti i informacija iz članka 9. i obavljanjem poslova iz članka 10. ovoga Zakona ne smije ometati obavljanje poslova iz djelokruga tijela državne vlasti.

Ukoliko prilikom obavljanja poslova privatni detektiv otkrije podatke o pripremanju, činjenju ili počinjenom kaznenom djelu koje se progoni po službenoj dužnosti, dužan je bez odgode o svim podacima izvijestiti državno odvjetništvo ili policiju.

Privatni detektiv koji je povodom obavljanja poslova koji su mu povjereni pronašao tragove i činjenice koje mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku, na kojima je potrebno obaviti očevid, dužan je iste zaštititi od uništenja i oštećenja i bez odgode o tome obavijestiti policiju.

Članak 12.

Privatni detektiv ne smije obavljati poslove uvođenja u posjed, prisilne naplate, posredovanja ili simuliranog otkupa predmeta kaznenog djela, simuliranog davanja ili primanja potkupnine te ne smije prikupljati podatke čije je prikupljanje zabranjeno posebnim zakonom.

Privatni detektiv ne smije obavljati poslove niti primjenjivati ovlasti koje su u nadležnosti policije, sigurnosnih službi ili pravosudnih tijela, osim promatranja, pratnje i fotografskog snimanja na javnom mjestu.

Prilikom obavljanja poslova iz stavka 2. ovoga članka privatni detektiv ne smije koristiti sredstva ili uređaje za prikriveno snimanje ili prisluškivanje.

Članak 13.

Privatni detektiv prilikom obavljanja detektivskog posla mora voditi računa o pravu svake osobe na zaštitu dostojanstva, ugleda, časti i privatnosti (osobni i obiteljski život, moralni integritet, privatne fotografije i razgovori).

Članak 14.

Privatni detektiv dužan je odbiti obavljanje detektivskih poslova:

– ako je on ili koji drugi privatni detektiv, koji radi ili je radio u istoj pravnoj osobi ili obrtu u istoj stvari ili u stvari koja je s njom pravno ili stvarno neposredno povezana, obavljao detektivske poslove za suprotnu stranku,

– ako je u istoj stvari radio kao zaposlenik Ministarstva ili Ministarstva obrane, odnosno Vojne policije te kao ovlaštena osoba zadužena za druge poslove sigurnosne i obavještajne naravi ili kao istražni sudac ili državni odvjetnik,

– u drugim slučajevima sukoba interesa predviđenim posebnim propisima.

Članak 15.

Kada pribavlja određene obavijesti i podatke, privatni detektiv dužan je predočiti radni nalog iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona pravnoj osobi ili tijelu javne vlasti, odnosno fizičkoj osobi od koje prikuplja podatke.

Članak 16.

Ovlaštene osobe u tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje vode određene upisnike, dužne su privatnom detektivu u primjerenom roku dati podatke kada prema posebnim propisima te podatke ima pravo tražiti stranka s kojom je sklopio ugovor o obavljanju detektivskih poslova.

Ukoliko ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka odbije dati podatke koji nemaju oznaku tajnosti, mora obrazložiti razloge odbijanja.

Članak 17.

Privatni detektiv je pri obavljanju detektivskih poslova ovlašten držati i nositi vatreno oružje sukladno odredbama Zakona o oružju.

 

IV. DOKUMENTIRANJE, EVIDENTIRANJE, ČUVANJE I RASPOLAGANJE PODACIMA

Članak 18.

Obavijesti i podaci koje je privatni detektiv prikupio u obavljanju ugovorenog posla smatraju se poslovnom tajnom i nakon što privatni detektiv prestane obavljati detektivske poslove.

Obavijesti i podatke do kojih je došao u obavljanju ugovorenih poslova privatni detektiv može obrađivati i koristiti samo u svrhu radi koje su prikupljeni, a mora ih čuvati u za to predviđenoj prostoriji, ormaru ili kasi tako da su nedostupni neovlaštenim osobama.

Članak 19.

Privatni detektiv dužan je nakon obavljanja ugovorenog posla sve prikupljene podatke u obliku pisanog izvješća predati stranci, a sve druge podatke, koji nisu dokumentirani i koji nisu od značaja za ugovoreni posao, uništiti u roku od osam dana od dana ispunjenja ugovora.

Presliku pisanog izvješća iz stavka 1. ovoga članka privatni detektiv mora čuvati najmanje 5 godina od dana predavanja stranci.

Privatni detektiv ne smije objavljivati niti na bilo koji drugi način učiniti dostupnima podatke do kojih je došao obavljanjem ugovorenog posla niti drugoj osobi omogućiti objavljivanje tih podataka.

Članak 20.

Pravna osoba i obrtnik prilikom obavljanja detektivske djelatnosti obrađuju i koriste podatke za čije su prikupljanje ovlašteni ovim Zakonom.

Pravna osoba i obrtnik koji imaju odobrenje za obavljanje detektivske djelatnosti voditelji su zbirke osobnih podataka, u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka.

Privatni detektiv mora upozoriti stranku da podatke iz stavka 1. ovoga članka može koristiti u pripremi postupka pred sudbenim i upravnim tijelima ili u skladu sa svrhom za koju su podaci prikupljeni.

Članak 21.

Prilikom obavljanja detektivskih poslova privatni detektiv dokumentira podatke:

– zapisnikom privatnog detektiva,

– zabilješkom privatnog detektiva,

– pisanim izvješćem stranci,

– fotografijom.

Članak 22.

Privatni detektiv sastavlja zapisnik kada postoji potreba za dokumentiranjem obavijesti i podataka koje je prikupio pojedinom radnjom u obavljanju ugovorenog posla. Zapisnik mora biti sastavljen u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Članak 23.

Privatni detektiv sastavlja pisanu zabilješku kada postoji potreba za dokumentiranjem obavijesti i podataka prikupljenih izjavom osobe koja nije voljna potpisati zapisnik.

Članak 24.

Privatni detektiv sve obavijesti i podatke koje je prikupio obavljanjem ugovorenog posla, ako su oni od značaja za ugovoreni posao, dostavlja stranci pisanim izvješćem.

Članak 25.

Pravne osobe i obrtnici koji obavljaju detektivsku djelatnost vode sljedeće zbirke podataka:

– upisnik punomoći stranaka,

– upisnik sklopljenih ugovora,

– upisnik izdanih radnih naloga.

Voditelj zbirke podataka iz stavka 1. ovoga članka dužan je donijeti opći akt o vođenju zbirke podataka, koji sadrži temeljne podatke o zbirci, a osobito sljedeće:

– naziv zbirke,

– ime voditelja zbirke, njegovu adresu prebivališta ili boravišta i njegov broj telefona,

– način čuvanja podataka ili stvari i predmeta,

– način vođenja i korištenja zbirke podataka.

Ako se zbirke podataka vode u elektroničkom obliku, moraju biti na odgovarajući način zaštićene od zlouporabe, gubitka, neovlaštenih promjena ili dostupnosti.

Podaci iz zbirke smatraju se poslovnom tajnom.

Članak 26.

Voditelj zbirke podataka dužan je upisnik sklopljenih ugovora i upisnik izdanih radnih naloga čuvati najmanje 5 godina.

Voditelj zbirke podataka dužan je na pisani zahtjev tijela nadležnog za provođenje kaznenog progona, radi korištenja u kaznenom postupku, dopustiti uvid u zbirke podataka ili ih ustupiti bez naknade.

Voditelj zbirke podataka dužan je, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, čuvati identitet osobe koja je dala podatke koji su dokumentirani zabilješkom, a za davanje podataka koji su dokumentirani zapisnikom mora dobiti suglasnost osobe od koje su podaci prikupljeni.

Članak 27.

Pravna osoba i obrtnik koji obavljaju detektivsku djelatnost dužni su o prestanku rada izvijestiti Ministarstvo i u roku od osam dana od dana brisanja pravne osobe iz registra trgovačkog suda, odnosno obrtnog registra predati Ministarstvu svu dokumentaciju.

Ministarstvo čuva dokumentaciju iz stavka 1. i 3. ovoga članka šest mjeseci, nakon čega je uništava, odnosno vraća nasljedniku, ako on ispunjava uvjete za obavljanje detektivske djelatnosti.

U slučaju smrti obrtnika koji samostalno obavlja detektivsku djelatnost njegov nasljednik dužan je svu dokumentaciju predati Ministarstvu.

 

V. DETEKTIVSKA ISKAZNICA

Članak 28.

U obavljanju detektivskih poslova privatni detektiv je dužan nositi detektivsku iskaznicu kojom dokazuje svoj identitet i svojstvo prema osobi od koje prikuplja podatke, a dužan ju je pokazati policijskom službeniku ili inspektoru Ministarstva, odnosno policijske uprave na njihov zahtjev.

Detektivsku iskaznicu izdaje nadležna policijska uprava, a izdaje se uz dopuštenje za obavljanje detektivskih poslova.

Nadležna policijska uprava će oduzeti privatnom detektivu iskaznicu u slučaju oduzimanja dopuštenja za obavljanje detektivskih poslova.

Članak 29.

Privatni detektiv dužan je vratiti detektivsku iskaznicu nadležnoj policijskoj upravi u roku od osam dana od dana predaje pisane izjave da prestaje obavljati detektivske poslove ili prestanka postojanja nekog od propisanih uvjeta za obavljanje tih poslova.

Pravna osoba i obrtnik koji imaju odobrenje za obavljanje detektivske djelatnosti dužni su u roku od tri dana pisanim putem izvijestiti nadležnu policijsku upravu u slučaju prestanka radnog odnosa kod njih zaposlenog privatnog detektiva.

 

VI. NADZOR

Članak 30.

Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi Ministarstvo.

Članak 31.

Inspekcijski nadzor provode službenici za privatnu zaštitu i detektivske poslove Ministarstva i policijskih uprava (u daljnjem tekstu: inspektori).

Inspektori dokazuju službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i značkom.

Prilikom obavljanja nadzora inspektori mogu koristiti pomoć policijskih službenika.

Članak 32.

Inspektori u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora ovlašteni su u skladu s ovim Zakonom:

– provjeravati i utvrđivati identitet osoba koje obavljaju detektivsku djelatnost i aktivnosti vezane uz tu djelatnost,

– privremeno, do dolaska policijskih službenika, ograničiti slobodu kretanja radi pronalaženja i hvatanja osobe za koju postoje osnove sumnje da je u obavljanju ili vezano za obavljanje detektivske djelatnosti počinila kazneno djelo ili prekršaj,

– privremeno, do dolaska policijskih službenika, oduzeti predmete kada okolnosti ukazuju da je određeni predmet vezan za izvršenje kaznenog djela ili prekršaja ili može poslužiti kao dokaz u postupcima koji se provode nakon inspekcijskog nadzora,

– pregledavati i osigurati prostorije, prostore, objekte, dokumentaciju i prometna sredstva koje privatni detektiv koristi za obavljanje detektivske djelatnosti, kada postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo ili prekršaj,

– ostvariti uvid u zbirke podataka, poslovnu dokumentaciju, poslovne prostorije i uređaje koji im omogućuju uvid u poslovanje pravnih osoba i obrtnika koji obavljaju detektivsku djelatnost,

– obavljati i druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora.

Pravna osoba, obrtnik, odnosno privatni detektiv nad kojima se provodi nadzor dužni su inspektorima omogućiti obavljanje inspekcijskog nadzora te im dati na uvid traženu dokumentaciju i pružiti potrebne podatke i obavijesti.

Ako se u obavljanju nadzora utvrdi da pravna osoba ili obrtnik obavlja detektivsku djelatnost protivno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa, Ministarstvo ili nadležna policijska uprava će podnijeti optužni prijedlog i /ili će rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u određenom roku, koji ne može biti duži od 60 dana.

Protiv rješenja nadležne policijske uprave može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

Protiv rješenja Ministarstva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

 

VII. EVIDENCIJE

Članak 33.

Ministarstvo vodi evidencije o:

– izdanim odobrenjima za obavljanje detektivske djelatnosti,

– izdanim svjedodžbama o položenom stručnom ispitu za privatnog detektiva.

Nadležna policijska uprava vodi evidencije o:

– izdanim dopuštenjima za obavljanje poslova privatnog detektiva,

– izdanim detektivskim iskaznicama.

 

VIII. OVLASTI ZA DONOŠENJE PROPISA

Članak 34.

Ministar unutarnjih poslova donijet će pravilnike o:

– uvjetima, načinu i programu obavljanja vježbeničkog staža te polaganja stručnog ispita za privatnog detektiva,

– sadržaju i izgledu detektivske iskaznice privatnog detektiva,

– prostorno-tehničkim uvjetima za poslovni prostor u kojem se obavlja detektivska djelatnost,

– načinu prikupljanja podataka te sadržaju i načinu vođenja zbirke podataka.

Visinu naknade za polaganje stručnog ispita za privatnog detektiva te cijenu izdavanja detektivske iskaznice utvrđuje ministar unutarnjih poslova.

Ispitno povjerenstvo za provođenje stručnih ispita za privatne detektive rješenjem imenuje ministar unutarnjih poslova.

Pravilnike iz stavka 1. ovoga članka ministar unutarnjih poslova donijet će u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

IX. KAZNENE ODREDBE

Članak 35.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba i obrtnik ako:

1. obavlja detektivsku djelatnost bez odobrenja Ministarstva (članak 2. stavak 2.),

2. dopušta obavljanje detektivskih poslova osobi koja nema dopuštenje nadležne policijske uprave (članak 2. stavak 3.),

3. obavlja detektivske poslove bez pisanog ugovora sklopljenog s naručiteljem detektivskih usluga (članak 8. stavak 1.),

4. sklopi ugovor protivno odredbi članka 8. stavka 2. ovoga Zakona,

5. ne izda radni nalog privatnom detektivu (članak 8. stavak 3.),

6. ne vodi propisane zbirke podataka (članak 25. stavak 1.),

7. o prestanku rada ne izvijesti Ministarstvo i ne preda svu dokumentaciju (članak 27. stavak 1. i 2.),

8. inspektora onemogućava u obavljanju inspekcijskog nadzora (članak 32. stavak 2.),

9. u određenom roku ne otkloni nepravilnosti čije je otklanjanje naređeno rješenjem (članak 32. stavak 3.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 36.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj privatni detektiv ako:

1. obavlja detektivske poslove bez radnog naloga (članak 8. stavak 3.),

2. prikupljanjem obavijesti i informacija i obavljanjem detektivskih poslova ometa obavljanje poslova iz djelokruga tijela državne vlasti (članak 11. stavak 1.),

3. o pripremanju, činjenju ili počinjenom kaznenom djelu koje se progoni po službenoj dužnosti ne izvijesti državno odvjetništvo ili policiju ili ne zaštiti od uništenja i oštećenja tragove i činjenice koje mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku (članak 11. stavak 2. i 3.),

4. obavlja poslove iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona,

5. obavlja poslove koji su u nadležnosti policije, sigurnosnih službi ili pravosudnih tijela (članak 12. stavak 2.),

6. koristi sredstva ili uređaje za prikriveno snimanje ili prisluškivanje (članak 12. stavak 3.),

7. ako ne odbije obavljati detektivske poslove u slučajevima kada ih je dužan odbiti (članak 14.),

8. obrađuje i koristi obavijesti i podatke do kojih je došao u obavljanju ugovorenih poslova suprotno svrsi radi koje su prikupljeni ili podatke nepropisno čuva (članak 18. stavak 2.),

9. prikupljene podatke u obliku pisanog izvješća ne preda stranci nakon obavljenog ugovorenog posla te presliku pisanog izvješća ne čuva najmanje 5 godina od dana predavanja stranci (članak 19. stavak 1. i 2.),

10. u obavljanju detektivskih poslova ne nosi detektivsku iskaznicu ili je na zahtjev policijskog službenika ili inspektora ne želi pokazati ili nakon prestanka obavljanja detektivskih poslova u propisanom roku ne vrati iskaznicu nadležnoj policijskog upravi (članak 28. stavak 1. i članak 29. stavak 1.),

11. inspektora onemogućava u obavljanju inspekcijskog nadzora (članak 32. stavak 2.).

Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se osoba koja obavlja detektivske poslove bez dopuštenja nadležne policijske uprave (članak 2. stavak 3.).

 

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

Pravne i fizičke osobe koje imaju odobrenje za obavljanje detektivske djelatnosti, odnosno dopuštenje za obavljanje detektivskih poslova prema odredbama Zakona o zaštiti osoba i imovine (»Narodne novine«, br.: 83/96., 90/96. i 96/01.) nastavljaju obavljati tu djelatnost i poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 38.

Postupci ishođenja odobrenja za obavljanje detektivske djelatnosti i ishođenja dopuštenja za obavljanje detektivskih poslova, koji su započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 39.

Propisi doneseni na temelju odredbi Zakona o zaštiti osoba i imovine (»Narodne novine«, br. 83/96., 90/96. i 96/01.) koji se odnose na privatne detektive, ostaju na snazi do donošenja propisa na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 40.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti osoba i imovine (»Narodne novine«, br. 83/96., 90/96. i 96/01.) koje se odnose na privatne detektive.

Članak 41.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 2. stavka 4. i članka 4. stavka 4. ovoga Zakona, koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Klasa: 453-01/08-01/01

Zagreb, 6. veljače 2009.

HRVATSKI SABOR

Copyright © Ante Borić