Osnovni tekst iz NN 87/08 od 25.07.2008.g.:

HRVATSKI SABOR

2789

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Proglašavam Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2008. godine. Klasa: 011-01/08-01/105 Urbroj: 71-05-03/1-08-2 Zagreb, 18. srpnja 2008.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama. (2) Javne ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja iz stavka 1. ovog članka su: osnovne škole, srednje škole, učenički domovi i druge javne ustanove. (3) Djelatnost osnovnog obrazovanja u osnovnoj školi obuhvaća opće obrazovanje te druge oblike obrazovanja djece i mladih. (4) Djelatnost srednjeg obrazovanja u srednjim školama i učeničkim domovima obuhvaća opće obrazovanje i različite vrste i oblike obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama ovog Zakona i zakona kojima se uređuju djelatnosti pojedinih vrsta srednjih škola. (5) Djelatnost obrazovanja odraslih osoba ostvaruje se u skladu s odredbama ovog Zakona i posebnog zakona. (6) Odredbe Zakona o ustanovama i drugih propisa primjenjuju se na djelatnost osnovnog i srednjeg obrazovanja ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (7) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i na ženske osobe. Odgojno-obrazovna djelatnost Članak 2. (1) Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja obavljaju osnovne škole i druge javne ustanove, pod uvjetima iz ovog Zakona. (2) Djelatnost srednjeg odgoja i obrazovanja obavljaju srednje škole i učenički domovi i druge javne ustanove pod uvjetima iz ovog Zakona. (3) Druga javna ustanova, ustrojbena jedinica ministarstva nadležnog za pravosuđe te ustrojbena jedinica ministarstva nadležnog za unutarnje poslove može započeti obavljati djelatnost osnovnog i srednjeg obrazovanja nakon pribavljenog rješenja ministarstva nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) o početku izvođenja programa obrazovanja, uz prethodnu suglasnost ministra u nadležnosti kojega je obavljanje djelatnosti te ustanove, odnosno ustrojbene jedinice. Članak 3. (1) Djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja obavlja se kao javna služba. (2) Na osnovi javnih ovlasti osnovna i srednja škola i učenički dom (u daljnjem tekstu: školska ustanova) obavljaju sljedeće poslove: – upisi u školu i ispisi iz škole s vođenjem odgovarajuće evidencije i dokumentacije, – organizacija i izvođenje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima te vođenje odgovarajuće evidencije, – vrednovanje i ocjenjivanje učenika te vođenje evidencije o tome kao i o učeničkim postignućima, – poduzimanje pedagoških mjera i vođenje evidencije o njima, – organizacija predmetnih i razrednih ispita i vođenje evidencije o njima, – izdavanje javnih isprava i drugih potvrda, – upisivanje podataka o odgojno-obrazovnom radu u e-Maticu – zajednički elektronički upisnik ustanova. (3) Ako školska ustanova u svezi s poslovima iz stavka 2. ovog članka ili drugim poslovima koje na temelju zakona obavlja na osnovi javnih ovlasti odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu učenika, roditelja ili skrbnika učenika (u daljnjem tekstu: roditelj) ili druge fizičke ili pravne osobe, dužna je postupati prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku, postupovnim odredbama ovog Zakona i zakona kojima se uređuje djelatnost koju obavlja. Ciljevi i načela odgoja i obrazovanja Članak 4. (1) Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su: 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. (2) Načela obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja su: 1. osnovno školovanje je obvezno za sve učenike u Republici Hrvatskoj, 2. odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi temelji se na jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima, 3. odgoj i obrazovanje u školskoj ustanovi temelji se na visokoj kvaliteti obrazovanja i usavršavanja svih neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti – učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja te ostalih radnika, 4. rad u školskoj ustanovi temelji se na vrednovanju svih sastavnica odgojno-obrazovnog i školskog rada i samovrednovanju neposrednih i posrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školi, radi postizanja najkvalitetnijeg nacionalnog obrazovnog i pedagoškog standarda, 5. odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnoga obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima, 6. stjecanje osnovnog obrazovanja temelj je za vertikalnu i horizontalnu prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, 7. obrazovanje u školskoj ustanovi temelji se na decentralizaciji u smislu povećanja ovlaštenja i odgovornosti na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, 8. odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Državni pedagoški standardi Članak 5. (1) Državnim pedagoškim standardima utvrđuju se materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma i nastavnih planova i programa, radi osiguravanja jednakih uvjeta poučavanja i učenja te cjelovitog razvoja obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. (2) Državne pedagoške standarde na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi Hrvatski sabor. Nastava na hrvatskom jeziku Članak 6. Nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, školske ustanove izvode na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Nastava na jeziku i pismu nacionalne manjine Članak 7. Osnovno i srednje obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, ostvaruje se prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, te odredbama ovog Zakona i drugih propisa. Nastava na stranom jeziku Članak 8. (1) Osnovna i srednja škola (u daljnjem tekstu: škola) može izvoditi međunarodni program na stranom jeziku. (2) Škola može dio nastavnih predmeta i sadržaja utvrđenih nastavnim planom i programom, osim na hrvatskom jeziku, izvoditi i na nekom od svjetskih jezika, uz odobrenje Ministarstva. II. MREŽA ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA TE UPIS UČENIKA U ŠKOLSKU USTANOVU Mreža školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja Članak 9. (1) Mrežom školskih ustanova utvrđuju se školske ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, sa svim njihovim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje, područja na kojima se može osnovati školska ustanova te programi obrazovanja koje školske ustanove mogu ostvarivati, uključujući i posebne programe za učenike s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona. (2) Mreža iz stavka 1. ovog članka mora udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih područja, odnosno školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja. (3) Dostupnost iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva mogućnost redovitog odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi, odnosno školskom objektu ili ustanovi primjereno udaljenom od mjesta stanovanja, uz prometnu povezanost koja ne ugrožava sigurnost učenika. (4) Dostupnost iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva mogućnost srednjeg odgoja i obrazovanja učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkom domu. (5) Racionalni ustroj školskih ustanova iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta. Članak 10. (1) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovog Zakona za svoje područje predlažu osnivači. (2) Ministarstvo na temelju prijedloga osnivača, izrađuje prijedlog mreže iz članka 9. stavka 1. ovog Zakona za područje Republike Hrvatske. (3) Mrežu za područje Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva iz stavka 2. ovog članka, donosi Vlada Republike Hrvatske. Trajanje i vrste škola Članak 11. (1) Osnovna škola traje osam godina i izvodi redovite i posebne programe. (2) Osnovnim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za nastavak obrazovanja. (3) Srednje škole, ovisno o vrsti obrazovnog programa, jesu: – gimnazije, – strukovne škole, – umjetničke škole. (4) Srednjim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja. Članak 12. (1) Osnovno obrazovanje počinje upisom u prvi razred osnovne škole, obvezno je za svu djecu, u pravilu od šeste do petnaeste godine života. (2) Srednje obrazovanje počinje upisom u srednju školu. (3) Obrazovanje u školama koje ostvaruju glazbene, plesne i športske obrazovne programe počinje upisom u neki od tih programa čije se trajanje utvrđuje posebnim obrazovnim programima koje donosi Ministarstvo. Članak 13. (1) U gimnazijama se izvodi nastavni plan i program u četverogodišnjem trajanju. (2) Gimnazije su opće ili specijalizirane, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa. Članak 14. (1) Strukovne škole su tehničke, industrijske, obrtničke i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa o kojem ovisi i njihovo trajanje. (2) Djelatnost strukovnog obrazovanja ostvaruje se u skladu s odredbama ovog Zakona i posebnih zakona i drugih propisa. (3) Programe srednjeg obrazovanja odraslih za zanimanje policajac, kao i ostale programe srednjeg obrazovanja odraslih u strukovnom području unutarnjih poslova, može izvoditi isključivo Policijska škola u sastavu Policijske akademije ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, pod uvjetima propisanim posebnim zakonom. Članak 15. (1) Umjetnička škola izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju na osnovnoškolskoj razini i u najmanje četverogodišnjem trajanju na srednjoškolskoj razini. (2) Umjetničke škole su glazbene, plesne, likovne i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa. Upisno područje Članak 16. (1) Upisno područje je sastavni dio mreže školskih ustanova. (2) Upisno područje za osnovne škole je prostorno područje s kojeg se učenici upisuju u određenu osnovnu školu na temelju prebivališta, odnosno prijavljenog boravišta, a određuje se sukladno Državnom pedagoškom standardu. (3) Upisnim područjem s kojeg se učenici upisuju u osnovnu školu nad kojom osnivačka prava ima druga pravna ili fizička osoba iz članka 90. ovog Zakona, smatra se područje Republike Hrvatske. (4) Upisno područje s kojeg se učenici upisuju u osnovnu školu nad kojom osnivačka prava ima Republika Hrvatska utvrđuje se aktom o osnivanju osnovne škole. (5) Radi racionalnijeg raspoređivanja učenika ili rada škola u jednoj smjeni, može se spajanjem upisnih područja ili njihovih dijelova, utvrditi zajedničko upisno područje dviju ili više osnovnih škola istog osnivača. (6) Upisnim područjem s kojeg se učenici upisuju u srednju školu smatra se Republika Hrvatska. (7) Za učenike s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona koji osnovno i srednje obrazovanje ostvaruju u redovitim školama prema posebnim obrazovnim programima upisno se područje određuje prema najbližoj školi koja provodi obrazovanje prema odgovarajućem programu. Članak 17. Upis djece u osnovnu školu provodi se prema planu upisa koji donosi ured državne uprave u županiji nadležan za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: ured državne uprave), odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: Gradski ured), na temelju upisnih područja utvrđenih u skladu s odredbama članka 16. ovog Zakona. Članak 18. (1) Učenik se može upisati u prvi razred osnovne škole kojoj ne pripada prema upisnom području: – ako to ne izaziva povećanje broja razrednih odjela utvrđenih planom upisa u osnovnoj školi u koju se upisuje, – ako se upisuje u škole koje izvode alternativne, međunarodne te programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, – ako se upisuje u škole kojima je osnivač druga pravna ili fizička osoba iz članka 90. ovog Zakona. (2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka ured državne uprave, odnosno Gradski ured dužan je o upisu učenika obavijestiti osnovnu školu u koju se učenik trebao upisati prema upisnom području. Članak 19. (1) U prvi razred obveznog osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života. (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, na zahtjev roditelja i prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovog Zakona, u prvi se razred može upisati dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina života. (3) Dijete se ne može trajno osloboditi upisa u prvi razred osnovne škole osim u slučaju kada dijete ima višestruke teškoće te su po posebnim propisima roditelji stekli pravo na status roditelja njegovatelja ili je dijete, s obzirom na vrstu, stupanj i težinu oštećenja, steklo pravo na skrb izvan vlastite obitelji radi osposobljavanja na samozbrinjavanje u domu socijalne skrbi ili pravo na pomoć i njegu u kući, u okviru kojeg se osigurava pružanje usluga psihosocijalne pomoći. Članak 20. (1) Prije upisa u prvi razred osnovne škole utvrđuje se psihofizičko stanje djeteta. (2) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika utvrđuje se radi redovitog ili prijevremenog upisa ili odgode upisa u prvi razred osnovne škole, odnosno radi utvrđivanja primjerenog školovanja. (3) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika utvrđuje stručno povjerenstvo. (4) Postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, odnosno učenika iz stavka 2. ovog članka, te sastav stručnog povjerenstava iz stavka 3. ovog članka propisuje ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar), uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva. Članak 21. (1) O prijevremenom upisu ili odgodi upisa u prvi razred osnovne škole ili trajnoj odgodi školovanja te o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju ured državne uprave, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovog Zakona donosi rješenje. (2) Na rješenje iz stavka 1. ovog članka roditelj ima pravo žalbe Ministarstvu. Članak 22. (1) Pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanja, pod jednakim uvjetima u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu. (2) Redoviti učenici upisuju prvi razred srednje škole u dobi do 17 godina, a iznimno do 18 godina uz odobrenje školskog odbora. (3) Izbor kandidata za upis u srednju školu zasniva se na: – uspjehu u prethodnom obrazovanju i – sposobnosti i sklonosti učenika, ovisno o vrsti srednje škole. (4) Odluku o upisu za svaku školsku godinu na prijedlog srednje škole i uz suglasnost osnivača donosi ministar. (5) Elemente i kriterije za izbor kandidata prema stavku 1. ovog članka za sve vrste srednjih škola propisuje ministar. (6) Natječaj za upis učenika u prvi razred srednja škola objavljuje u dnevnom tisku, a natječaj obvezno sadrži: – program obrazovanja u koji se učenik upisuje, – broj učenika koji se mogu upisati prema odluci o upisu, – uvjete upisa, potrebnu dokumentaciju i kriterije za izbor kandidata, – način i postupak provođenja natječaja. Članak 23. (1) Redoviti učenik srednje škole može tijekom obrazovanja promijeniti upisani program. (2) Promjena programa može se uvjetovati polaganjem razlikovnih i/ili dopunskih ispita. (3) Sadržaj razlikovnih, odnosno dopunskih ispita te načine i rokove polaganja ispita utvrđuje nastavničko vijeće. Članak 24. (1) Učenik koji je stekao nižu stručnu spremu ima pravo steći srednju školsku ili stručnu spremu nastavljanjem obrazovanja ili polaganjem ispita. (2) Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka obvezno se uvjetuje polaganjem razlikovnih, odnosno dopunskih ispita, a način i rokove polaganja ispita utvrđuje nastavničko vijeće. (3) Ako učenik prekine školovanje ili se preseli iz jednog mjesta u drugo, škola koju je pohađao ili druga škola koja ostvaruje isti obrazovni program dužna je upisati učenika. Članak 25. (1) Učenik prelazi iz jedne škole u drugu koja ostvaruje isti obrazovni program na temelju prevodnice. (2) Škola iz koje učenik odlazi izdaje prevodnice i ispisuje učenika u roku od sedam dana od dana primitka obavijesti o upisu učenika u drugu školu. III. NACIONALNI KURIKULUM, NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI TE OBLICI RADA Nacionalni kurikulum Članak 26. (1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma. (2) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim područjima i predmetima definirane ishodima obrazovanja, odnosno kompetencijama te vrednovanje i ocjenjivanje. (3) Nacionalni kurikulum donosi ministar. Nastavni plan i program Članak 27. (1) Nastavnim planom i programom utvrđuje se tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj sati te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta. (2) Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete na početku školske godine. (3) Učenik može prestati pohađati izborni predmet nakon pisanog zahtjeva i obrazloženja roditelja učenika i učenika učiteljskom vijeću do početka školske godine pod uvjetom da obveznu satnicu zamijeni drugim izbornim predmetom ili aktivnošću u školi. (4) Strani jezik koji se počinje učiti u prvom razredu osnovne škole prvi je strani jezik do kraja osnovnog obrazovanja. (5) Nastavni plan i program osnovne škole sadrži obvezne i izborne predmete. (6) Nastavni plan i program gimnazija sadrži zajednički, izborni i fakultativni dio. (7) Nastavni plan i program strukovnih škola sadrži zajednički općeobrazovni, posebni stručni i fakultativni dio. (8) U zajedničkom općeobrazovnom i posebnom stručnom dijelu nastavnog plana i programa nalaze se i izborni predmeti od kojih učenik bira jedan ili više predmeta prema svojim interesima i sklonostima. (9) Zajednički dio nastavnog plana i programa gimnazije sadrži nastavne predmete koji su obvezni za sve učenike određene vrste programa, a izborni dio obuhvaća predmete od kojih učenik obvezno bira jedan ili više nastavnih predmeta prema svojim sklonostima. (10) Zajednički općeobrazovni dio nastavnog plana i programa za stjecanje srednje i niže stručne spreme sadrži općeobrazovne predmete koji su zajednički i obvezni za određenu razinu obrazovanja, a posebni stručni dio nastavnog plana i programa sadrži strukovne predmete (strukovno-teorijske predmete i praktičnu nastavu) koji su vezani za određeno zanimanje. (11) Fakultativni dio nastavnog plana i programa u srednjoj školi obuhvaća nastavne predmete, odnosno nastavne sadržaje kojima se zadovoljavaju interesi učenika u skladu s mogućnostima škole te sadržaje i oblike slobodnih aktivnosti. Ako se učenik srednje škole opredijeli za fakultativni predmet, dužan ga je pohađati tijekom nastavne godine. (12) Nastavni plan i program iz stavka 5. ovog članka te zajednički i izborni dio nastavnog plana i programa donosi ministar, a fakultativni dio srednja škola. Školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove Članak 28. (1) Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada, a učenički dom na temelju godišnjeg plana i programa rada. (2) Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. (3) Školski kurikulum određuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. (4) Školskim kurikulumom se utvrđuje: – aktivnost, program i/ili projekt – ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta – namjena aktivnosti, programa i/ili projekta – nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost – način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta – vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta – detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta – način vrednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja. (5) Školski kurikulum donosi školski odbor do 15. rujna tekuće školske godine na prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća. (6) Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku. (7) Smatra se da je školski kurikulum dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku, ako je objavljen na mrežnim stranicama škole. (8) Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma, a donosi ga školski, odnosno domski odbor do 30. rujna tekuće školske godine. (9) Godišnjim planom i programom rada školske ustanove utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži u pravilu: – podatke o uvjetima rada, – podatke o izvršiteljima poslova, – godišnji kalendar rada, – podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada, – tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, – planove rada ravnatelja, učitelja, odnosno nastavnika te stručnih suradnika, – planove rada školskog, odnosno domskog odbora i stručnih tijela, – plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu s potrebama škole, – podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja školske ustanove. Eksperimentalni program Članak 29. (1) Škola može provoditi eksperimentalni program koji odobri Ministarstvo, a kojim se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne opreme. (2) Eksperimentalni program sadrži: – cilj, zadaću, obrazovne ishode, sadržaj, – mjesto i način izvođenja, – vrijeme potrebno za realizaciju programa, – prostorne, kadrovske i druge uvjete, – način stručnog praćenja i vrjednovanja programa, – financijska sredstva potrebna za realizaciju programa. (3) Eksperimentalne programe, uvjete i način rada donosi ministar. Alternativni program Članak 30. U školi se može ostvarivati odgojno-obrazovni rad prema alternativnim nastavnim programima, odnosno metodama, u skladu s ovim Zakonom. Umjetnički i športski program Članak 31. (1) Škola može izvoditi umjetničko i športsko obrazovanje u skladu s ovim Zakonom, ako posebnim propisima nije drukčije određeno. (2) Programe za školovanje iz stavka 1. ovog članka i uvjete za njihovo izvođenje donosi ministar. Posebni program Članak 32. Škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti poseban razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Dopunska nastava Članak 33. (1) Za učenike kojima je potrebna pomoć u učenju škola je dužna organizirati dopunsku nastavu. (2) Dopunska nastava organizira se na određeno vrijeme kad je takav oblik pomoći učenicima potreban. Dodatna nastava Članak 34. Za učenike koji u određenom nastavnom predmetu ostvaruju natprosječne rezultate ili pokazuju poseban interes za određeni nastavni predmet škola je dužna organizirati dodatnu nastavu u koju se učenik uključuje na temelju vlastite odluke. Izvannastavne aktivnosti Članak 35. (1) Radi zadovoljavanja različitih potreba i interesa učenika školska ustanova organizira posebne izvannastavne aktivnosti. (2) Izvannastavne aktivnosti se planiraju školskim kurikulumom i godišnjim planom i programom rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školskoj ustanovi. (3) Izvannastavne aktivnosti nisu obvezni dio učenikovog opterećenja, ali se mogu priznati učenicima kao ispunjavanje obveza u školi. Izvanškolske aktivnosti Članak 36. (1) Učenik može biti uključen u izvanškolske aktivnosti. (2) Rad učenika u izvanškolskim aktivnostima može se priznati učenicima kao ispunjavanje školskih obveza. Članak 37. (1) Škola može planirati u godišnjem planu i programu rada škole i školskom kurikulumu poludnevne, jednodnevne i višednevne odgojno-obrazovne aktivnosti u mjestu i izvan mjesta u kojem je smještena. (2) Aktivnosti iz stavka 1. ovog članka su: izleti, ekskurzije i druge aktivnosti koje su isključivo u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. Članak 38. (1) Za svaku aktivnost iz članka 37. ovog Zakona, škola je dužna izraditi detaljan program aktivnosti s ciljevima, načinom realizacije, vremenikom, troškovnikom, načinom financiranja i načinom vrednovanja, te zatražiti pisanu suglasnost roditelja. (2) Za svaku aktivnost iz članka 37. ovog Zakona, škola uz voditelja mora osigurati pratnju sukladno broju učenika, a za učenike s teškoćama pratnju sukladno njihovim teškoćama. (3) Program aktivnosti je dio godišnjeg plana i programa rada škole i školskog kurikuluma. Učeničke zadruge Članak 39. (1) Škola može osnovati učeničku zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti sukladno statutu škole i posebnim propisima. (2) Škola može stavljati u promet proizvode nastale kao rezultat rada učenika. (3) Sredstva stečena prometom proizvoda i usluga učeničke zadruge posebno se evidentiraju, a mogu se uporabiti samo za rad učeničke zadruge i unapređenje odgojno-obrazovnog rada škole. Učenički klubovi i društva Članak 40. (1) Školska ustanova može osnivati učeničke klubove i društva. (2) Učenički klubovi i društva ustrojavaju se sukladno statutu školske ustanove i posebnim propisima. Vježbaonice za studente Članak 41. (1) Škola i učenički dom može biti vježbaonica za studente koji se pripremaju za odgojno-obrazovni rad s učenicima. (2) Uvjete, način rada, kriterije financiranja te raspored vježbaonica, propisuje ministar na prijedlog visokih učilišta koji pripremaju studente za odgojno-obrazovni rad s učenicima. Nastava u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi Članak 42. (1) Za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća ili kroničnih bolesti ne mogu polaziti nastavu, škola uz odobrenje Ministarstva organizira nastavu u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi ako se učenik nalazi na dužem liječenju te omogućava polaganje predmetnog ili razrednog ispita. (2) Nastava iz stavka 1. ovog članka može se provoditi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. (3) Škola u okviru raspoloživih sredstava osigurava učenicima iz stavka 1. ovog članka, odgovarajuća pomagala za provođenje nastave na daljinu. Dopunska nastava za učenike koji započinju odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj Članak 43. (1) Posebnu pomoć škole su dužne pružiti djeci državljana Republike Hrvatske koji se vraćaju iz inozemstva i započinju, odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, a nedostatno poznaju hrvatski jezik. (2) Posebnu pomoć škole su dužne pružiti i djeci za koju je obrazovanje prema ovom Zakonu obvezno i koja imaju boravak na području Republike Hrvatske, a članovi su obitelji radnika koji je državljanin države članice Europske unije te obavlja ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji je zaposlen ili je bio zaposlen na području Republike Hrvatske. (3) Radi učinkovite integracije učenika iz stavka 1. i 2. ovog članka, škola organizira individualne i skupne oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada kojima se tim učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskog jezika i nadoknađuje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima. (4) Neposredni odgojno-obrazovni rad iz stavka 3. ovog članka provodi se u pripremnoj i dopunskoj nastavi. (5) Pripremna nastava namijenjena je učenicima nedostatnog znanja hrvatskog jezika i podrazumijeva intenzivno učenje hrvatskog jezika tijekom najviše jedne nastavne godine. (6) Pripremna nastava provodi se prema posebnom programu i organizira u školi koju utvrđuje ured državne uprave, odnosno Gradski ured. (7) Tijekom pohađanja pripremne nastave učenik može u manjem opsegu pohađati sate redovite nastave u školi u kojoj je upisan i to onih nastavnih predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskog jezika ne predstavlja znatniju zapreku za praćenje nastave. (8) Dopunska nastava organizira se iz nastavnih predmeta za koje postoji potreba, a učenik je pohađa uz redovito pohađanje nastave. (9) Količinu pripremne i dopunske nastave planiraju škole sukladno stvarnim potrebama, uz prethodnu suglasnost Ministarstva. (10) Programe i način provedbe neposrednog odgojno-obrazovnog rada iz stavka 4. ovog članka, kao i mjere za osposobljavanje učitelja i nastavnika koji provode neposredni odgojno-obrazovni rad iz stavka 4. ovog članka, propisuje ministar. Članak 44. (1) Učenici za koje je obrazovanje prema ovom Zakonu obvezno i koji imaju boravak na području Republike Hrvatske, a djeca su državljanina države članice Europske unije koji obavlja ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji je zaposlen ili je bio zaposlen na području Republike Hrvatske, imaju pravo stjecati znanja iz materinskog jezika i kulture države svojeg podrijetla. (2) Ured državne uprave odnosno Gradski ured prema mjestu boravka učenika iz stavka 1. ovog članka dužan je osigurati, u skladu s mogućnostima i u suradnji s osnivačima škola i državom podrijetla učenika, potporu nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika. Ured državne uprave odnosno Gradski ured dužan je osigurati i potporu za pripremu učitelja i nastavnika koji će provoditi nastavu materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika. (3) Programe i način provedbe nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla iz stavka 1. i 2. ovog članka propisuje ministar. Članak 45. (1) Djeca državljana država članica Europske unije imaju pravo na osnovno i srednje obrazovanje kao i hrvatski državljani te se upisuju u školske ustanove u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani. (2) Djeca državljana Republike Hrvatske koja su se obrazovala u nekoj državi članici Europske unije, a nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, imaju pravo na osnovno i srednje obrazovanje pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani koji se obrazuju u školskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Članak 46. Odredbe članka 43. i 45. ovog Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na azilante, tražitelje azila, strance pod supsidijarnom zaštitom i strance pod privremenom zaštitom. Hrvatska nastava u inozemstvu Članak 47. (1) Za dodatno školovanje djece državljana Republike Hrvatske u inozemstvu organizira se nastava hrvatskog jezika i kulture – hrvatska nastava u inozemstvu, koja se obavlja prema kurikulumu hrvatske nastave u inozemstvu, u skladu s ovim Zakonom, međunarodnim ugovorima i propisima zemlje u kojoj se nastava izvodi. (2) Uvjete i postupak izbora učitelja za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu propisuje ministar. IV. ORGANIZACIJA RADA ŠKOLE Članak 48. (1) Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza i ima dva polugodišta. (2) Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor. (3) Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednjih škola u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 nastavna tjedna. (4) Nastavnu godinu, odnosno početak i završetak nastave, broj radnih dana i odmore učenika za svaku školsku godinu propisuje ministar. Članak 49. (1) Odgojno-obrazovni rad u školi se izvodi u jednoj smjeni, ako to dopuštaju prostorni, kadrovski i drugi uvjeti rada. (2) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi može biti organiziran kao poludnevni ili s produženim boravkom za učenike razredne nastave, a u školama koje rade u jednoj smjeni kao cjelodnevni. (3) Škola je dužna tijekom cijele školske godine osigurati uvjete za ostvarenje svoje pedagoške i javne funkcije, a prema mogućnostima škole i interesima učenika. (4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izradit će plan aktivnosti i osigurati uvjete za njihovu realizaciju u vrijeme učeničkih odmora. (5) Promjene u radu i organizaciji, školske ustanove su dužne pravodobno najaviti roditeljima, učenicima, osnivaču i uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu. Članak 50. (1) U školi se izvodi nastava tijekom pet radnih dana tjedno. (2) Osnovna škola može izvoditi nastavu tijekom šest dana tjedno ako tjedno radi u više od dvije smjene, a srednja škola ako to zahtijevaju prostorni, organizacijski ili drugi uvjeti rada. Članak 51. (1) Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se rasporedom sati s time da nastava za učenike razredne nastave ne može iznositi više od 4 sata dnevno, a za ostale učenike osnovne škole više od 6 sati dnevno. (2) Za učenike srednje škole godišnji broj nastavnih sati može iznositi najviše 1.120 sati, a tjedni 32 nastavna sata, osim u programima čiji se veći dio izvodi u obliku vježbi i praktične nastave. (3) Učenik uključen u nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka može biti opterećen većim dnevnim, tjednim i godišnjim brojem sati, sukladno Državnom pedagoškom standardu. (4) Nastavni sat traje 45 minuta ako nastavnim planom i programom nije drukčije određeno. (5) Sat praktične nastave traje 60 minuta ako se izvodi izvan srednje škole. Članak 52. (1) Nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini. (2) Broj razrednih odjela u osnovnoj školi utvrđuje ured državne uprave, odnosno Gradski ured. (3) Za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, nastava se organizira kao razredna, a za učenike od petog do osmog razreda kao predmetna nastava. (4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole može se organizirati predmetna nastava ako je to predviđeno nastavnim planom i programom, a za učenike s teškoćama od petog do osmog razreda osnovne škole, može se organizirati razredna nastava. Članak 53. (1) Razredni odjel sastavlja se od učenika istog razreda, a u srednjoj školi, u pravilu, prema istom programu obrazovanja. (2) U osnovnoj školi može se sastaviti i kombinirani razredni odjel od učenika razredne nastave, a iznimno, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, i za učenike predmetne nastave. (3) Način organiziranja nastave u obrtničkim školama i praktične nastave u strukovnim školama propisuje ministar. Članak 54. (1) Broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. (2) Odluku o broju učenika u razrednom odjelu srednje škole na početku svake školske godine donosi ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. (3) Broj učenika u razrednome odjelu i obrazovnoj skupini umjetničkih škola određuje se prema specifičnostima izvođenja nastave. Knjižnica Članak 55. (1) Školska ustanova ima knjižnicu. (2) Djelatnost knjižnice iz stavka 1. ovog članka sastavni je dio obrazovnog procesa u kojem se stručno-knjižnična djelatnost obavlja u manjem opsegu ili uobičajeno i služi za ostvarivanje obrazovnog procesa. (3) Knjižnica mora udovoljavati uvjetima koji su propisani standardima. Udžbenici Članak 56. U školi se upotrebljavaju udžbenici koje je odobrilo Ministarstvo prema posebnom zakonu. Suradnja školskih ustanova Članak 57. (1) Školske ustanove surađuju u ostvarivanju odgojno-obrazovne djelatnosti, te radi optimalnog upisa i preseljenja učenika. (2) Škole ostvaruju suradnju i primanjem usluga od strane ustanove socijalne skrbi odnosno zdravstvene ustanove, a osobito u dijelu s rehabilitacijskim uslugama i sadržajima. (3) Školske ustanove surađuju sa zavodima za zapošljavanje i drugim ustanovama u cilju pravodobne informiranosti i profesionalne orijentacije učenika. Kućni red Članak 58. (1) Školski ili domski odbor u suradnji s učiteljskim, odnosno nastavničkim, odnosno odgajateljskim vijećem donosi etički kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školskoj ustanovi. (2) Školski ili domski odbor u suradnji s učiteljskim, odnosno nastavničkim, odnosno odgajateljskim vijećem, vijećem učenika i vijećem roditelja donosi kućni red. (3) Kućnim se redom utvrđuju: – pravila i obveze ponašanja u školskoj ustanovi, unutarnjem i vanjskom prostoru, – pravila međusobnih odnosa učenika, – pravila međusobnih odnosa učenika i radnika, – radno vrijeme, – pravila sigurnosti i zaštite od socijalno neprihvatljivih oblika ponašanja, diskriminacije, neprijateljstva i nasilja i – način postupanja prema imovini. Zabrana promidžbe i prodaje u školskim ustanovama Članak 59. U školskim ustanovama zabranjen je svaki oblik promidžbe i prodaje proizvoda koji nisu u skladu s ciljevima odgoja i obrazovanja. V. UČENICI Članak 60. (1) Status redovitog učenika stječe se upisom u školu, a može se imati samo u jednoj školi. (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, učenik koji je upisan u umjetničku školu može se upisati u još jednu školu. Članak 61. (1) Prava učenika su: – pravo na obaviještenost o svim pitanjima koja se na njega odnose, – pravo na savjet i pomoć u rješavanju problema, a sukladno njegovom najboljem interesu, – pravo na uvažavanje njegovog mišljenja, – pravo na pomoć drugih učenika školske ustanove, – pravo na pritužbu koju može predati učiteljima, odnosno nastavnicima, ravnatelju i školskom odboru, – pravo na sudjelovanje u radu vijeća učenika te u izradi i provedbi kućnog reda, – pravo na predlaganje poboljšanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog rada. (2) Obveze učenika su: – pohađanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje je izabrao, – pridržavanje pravila kućnog reda, – ispunjavanje uputa učitelja, odnosno nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja i drugih zaposlenika škole, a koje su u skladu s pravnim propisima i kućnim redom, – čuvanje udžbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava. Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Članak 62. (1) Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti učenici i učenici s teškoćama. (2) Obrazovanje učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama provodi se u skladu s ovim Zakonom, ako posebnim propisima nije drukčije određeno. Daroviti učenici Članak 63. (1) Škola provodi uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te im organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima. (2) Program za darovite učenike te način uočavanja, školovanja, praćenja i poticanja darovitih učenika propisuje ministar. Članak 64. (1) Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima ima pravo završiti školu u kraćem vremenu od propisanog. (2) U tijeku jedne školske godine učenik može završiti dva razreda. (3) Uvjete i postupak pod kojima učenik može završiti školu u kraćem vremenu propisuje ministar. Učenici s teškoćama Članak 65. (1) Učenici s teškoćama su: – učenici s teškoćama u razvoju, – učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima, – učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima. (2) Vrste teškoća iz stavka 1. ovoga članka na temelju kojih učenik ostvaruje pravo na primjerene programe školovanja i primjerene oblike pomoći školovanja propisuje ministar. (3) Posebne nastavne planove i programe za školovanje učenika iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, donosi ministar. (4) Vrstu teškoća iz stavka 2. ovog članka, primjeren program školovanja i primjeren oblik pomoći za pojedinog učenika utvrđuje povjerenstvo iz članka 20. ovog Zakona. Prestanak statusa učenika Članak 66. Učeniku srednje škole prestaje status redovitog učenika: – na kraju školske godine u kojoj je završio srednje obrazovanje, – kada se ispiše iz srednje škole, – kada se ne upiše u sljedeći razred srednje škole u skladu s odredbom članka 79. stavka 1. ovog Zakona. Sigurnost i zaštita zdravlja u školskim ustanovama Članak 67. Školske ustanove dužne su: – stvarati uvjete za zdrav mentalni i fizički razvoj te socijalnu dobrobit učenika, – sprječavati neprihvatljive oblike ponašanja, – brinuti se o sigurnosti učenika, – osigurati uvjete za uspješnost svakog učenika u učenju, – brinuti se o zdravstvenom stanju učenika i o tome obavještavati liječnike primarne zdravstvene zaštite i roditelje, – pratiti socijalne probleme i pojave kod učenika i poduzimati mjere za otklanjanje njihovih uzroka i posljedica, u suradnji s tijelima socijalne skrbi odnosno drugim nadležnim tijelima, – voditi evidenciju o neprihvatljivim oblicima ponašanja učenika, – pružati savjetodavni rad učenicima. Prehrana učenika Članak 68. Osnovne škole dužne su organizirati prehranu učenika dok borave u školi u skladu s propisanim normativima koje donosi ministarstvo nadležno za zdravstvo. Prijevoz učenika Članak 69. (1) Osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima razredne nastave (1. – 4. razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje tri kilometra. (2) Osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima predmetne nastave (5. – 8. razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje pet kilometara. (3) Osnivač je dužan organizirati međumjesni prijevoz, sredstvima redovitog putničkog javnog linijskog prijevoza, učenicima srednjih škola koji imaju mjesto prebivališta, odnosno boravišta udaljeno od mjesta škole najmanje pet kilometara, uz uvjet da su program upisali u školi najbližoj mjestu prebivališta, odnosno boravišta. (4) Za učenike s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom obliku školovanja. (5) Ako se učenik osnovne škole iz stavka 1. i 2. ovog članka upiše u školu izvan upisnog područja, osnivač nije dužan snositi troškove prijevoza učenika. (6) Ako se učenik iz stavka 5. ovog članka ne upiše u školu sukladno aktu tijela državne uprave, osnivač nije dužan snositi troškove prijevoza učenika. Obveza zaštite prava učenika Članak 70. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ostali radnici u školskim ustanovama dužni su poduzimati mjere zaštite prava učenika te o svakom kršenju tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja učenika, odmah izvijestiti ravnatelja školske ustanove koji je to dužan javiti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom nadležnom tijelu. (2) Način postupanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima, propisuje ministar. Vijeće učenika Članak 71. (1) U školi se osniva vijeće učenika koje čine predstavnici učenika svakog razrednog odjela. (2) Predstavnik vijeća učenika sudjeluje u radu tijela škole kada se odlučuje o pravima i obvezama učenika, bez prava odlučivanja. (3) Način izbora i djelokrug rada vijeća učenika utvrđuje se statutom škole. VI. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA Članak 72. (1) Uspjeh redovitih učenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave, a učenici se ocjenjuju iz svakog nastavnog predmeta i iz vladanja. (2) Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano, a ocjene iz vladanja opisno. (3) Brojčane ocjene učenika u pojedinim nastavnim predmetima su: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1), a sve su ocjene osim ocjene nedovoljan (1) prolazne. (4) Učenici koji na kraju školske godine imaju prolazne ocjene iz svakog nastavnog predmeta prelaze u viši razred. (5) Opisne ocjene iz vladanja su: uzorno, dobro i loše. (6) U školama koje ostvaruju alternativni ili međunarodni program učenik se ocjenjuje sukladno programu koji se ostvaruje. (7) U školi koja izvodi nastavu po nastavnom planu i programu jezika i kulture za pripadnike nacionalne manjine, a u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, učenik se posebno ocjenjuje, a ocjena se upisuje u razrednu svjedodžbu. (8) Ocjene učenika s teškoćama iskazuje se opisno ili brojčano, ovisno o programu u koji je uključen. (9) Način praćenja i ocjenjivanja učenika propisuje ministar. Članak 73. (1) Na osnovi praćenja i ocjenjivanja tijekom polugodišta i nastavne godine zaključnu ocjenu iz nastavnog predmeta utvrđuje učitelj, odnosno nastavnik nastavnog predmeta, a ocjenu iz vladanja razrednik. (2) Uspjeh učenika i zaključna ocjena za svaki nastavni predmet utvrđuje se javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju polugodišta i nastavne godine. (3) U slučaju izbivanja ili spriječenosti učitelja, odnosno nastavnika određenog nastavnog predmeta, odnosno razrednika, ocjenu utvrđuje razredno vijeće na prijedlog učitelja, odnosno nastavnika ili stručnog suradnika kojeg odredi ravnatelj. Članak 74. (1) Opći uspjeh utvrđuje se kao: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan. (2) Opći uspjeh učenika koji ima sve ocjene prolazne utvrđuje se aritmetičkom sredinom ocjena iz svih predmeta, i to ocjenom: – odličan – ako ima srednju ocjenu najmanje 4,50 – vrlo dobar – ako ima srednju ocjenu 3,50 do 4,49 – dobar – ako ima srednju ocjenu od 2,50 do 3,49 – dovoljan – ako ima srednju ocjenu 2 do 2,49 (3) Opći uspjeh učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole utvrđuje razredni učitelj, a opći uspjeh učenika od petog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole, na prijedlog razrednika utvrđuje razredno vijeće. (4) Učeniku se utvrđuje opći uspjeh nedovoljan (1) ako mu je na kraju nastavne godine zaključena ocjena nedovoljan iz najmanje tri nastavna predmeta, odnosno ako nije položio popravni ispit u propisanim rokovima. (5) Učenik kojemu je opći uspjeh utvrđen ocjenom nedovoljan (1) ponavlja razred. Članak 75. (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Članak 76. (1) Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključnom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od dana priopćenja ocjene podnijeti zahtjev učiteljskom, odnosno nastavničkom vijeću radi preispitivanja ocjene. (2) Učenik ima pravo na polaganje ispita pred povjerenstvom ako i nakon preispitivanja ocjene nije zadovoljan ocjenom. (3) Učenik ili roditelj može podnijeti zahtjev za polaganjem ispita pred povjerenstvom, u roku od dva dana od priopćenja odluke učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća. (4) Povjerenstvo čine tri člana koje određuje učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće, a ocjena povjerenstva je konačna. (5) Način polaganja ispita pred povjerenstvom uređuje se statutom škole. Članak 77. (1) Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta upućuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita. (2) Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne pristupi popravnom ili predmetnom odnosno razrednom ispitu u propisanim rokovima, škola mu je dužna omogućiti polaganje ispita nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu. (3) Razlozi i način polaganja razrednih i predmetnih ispita utvrđuju se statutom škole. Članak 78. (1) Iznimno od odredbe članka 72. stavka 4. ovog Zakona, u viši razred može prijeći učenik od prvog do trećeg razreda osnovne škole koji je na kraju nastavne godine iz jednog nastavnog predmeta ocijenjen ocjenom nedovoljan (1). (2) Učenik iz stavka 1. ovog članka ne može prijeći dva puta u viši razred ako ima ocjenu nedovoljan iz istog predmeta. (3) Odluku o prelasku iz stavka 1. ovog članka donosi učiteljsko vijeće na prijedlog razrednika. (4) Učeniku koji je prešao u viši razred osnovne škole sukladno stavku 1. ovog članka priznaje se da je završio razred. Članak 79. (1) Tijekom srednjeg obrazovanja učenik može dva puta ponavljati razred, a isti razred može ponavljati samo jedanput. (2) Iznimno, učenik koji pohađa program za stjecanje niže stručne spreme može ponavljati razred samo jedanput. Članak 80. (1) Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može sudjelovati u određenoj školskoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje štetilo njegovu zdravlju, može se privremeno ili trajno osloboditi od pohađanja nastavnog predmeta ili sudjelovanja u određenim nastavnim sadržajima, ako ti nastavni sadržaji nisu iz osnovnih predmeta struke. (2) Odluku o oslobađanju učenika donosi učiteljsko vijeće odnosno nastavničko vijeće na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite. (3) Učeniku koji je tijekom cijele nastavne godine oslobođen pohađanja nastave određenog nastavnog predmeta, završna ocjena za taj predmet ne upisuje se u javnu ispravu već se upisuje da je oslobođen. Članak 81. (1) Učenici koji imaju status kategoriziranog športaša sukladno odredbama Zakona o športu, posebno daroviti učenici u umjetničkom području i učenici koji se pripremaju za međunarodna natjecanja, mogu završiti školu pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u vremenu za polovinu duljem od propisanog trajanja upisanog programa. (2) Odredbe o pohađanju nastave i polaganju ispita učenika iz stavka 1. ovog članka uređuju se statutom škole. Državna matura, izrada i obrana završnog rada Članak 82. (1) Srednje obrazovanje učenika u gimnazijskim programima obrazovanja završava polaganjem državne mature. (2) Srednje obrazovanje učenika u strukovnim i umjetničkim programima obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine, završava izradom i obranom završnog rada u organizaciji i provedbi škole. (3) Učenici iz stavka 2. ovog članka mogu polagati i ispite državne mature. (4) Srednje obrazovanje učenika u strukovnim programima koji traju od jedne do tri i pol godine, završava izradom i obranom završnog rada u organizaciji i provedbi škole. (5) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovog članka primjenjuju se na učenike koji su prvi razred srednje škole upisali počevši od školske godine 2006./2007., a odredba stavka 4. ovog članka primjenjuju se na učenike koji su prvi razred srednje škole upisali školske godine 2007./2008. (6) Državnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama. (7) Pripremne i druge radnje vezane uz organizaciju i provedbu državne mature u školi provodi školsko ispitno povjerenstvo koje čine ravnatelj škole te šest članova iz reda nastavnika od kojih je jedan član ispitni koordinator. (8) Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u elektroničkom obliku vodi Središnji registar državne mature u koji se pohranjuju podaci o svim osobama koje su položile državnu maturu, predmetima s ostvarenim ocjenama i postotnim bodovima ostvarenim na ispitima državne mature te drugi podaci značajni za državnu maturu. (9) Detaljniji sadržaj registra iz stavka 8. ovog članka, propisuje ministar. (10) Sadržaj, uvjete, način i postupak polaganja državne mature te izrade i obrane završnog rada, propisuje ministar. VII. PEDAGOŠKE MJERE Članak 83. (1) Učenici koji postižu iznimne rezultate mogu biti usmeno i pisano pohvaljeni, odnosno nagrađeni. (2) Usmenu pohvalu izriče razrednik, pisanu pohvalu daje razredno vijeće, a nagradu dodjeljuje učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće. (3) Uvjeti, način i postupak pohvaljivanja i nagrađivanja učenika uređuju se statutom škole. Članak 84. (1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u osnovnoj školi su opomena, ukor, strogi ukor, odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka i preseljenje u drugu školu. (2) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u srednjoj školi su opomena, ukor, odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka, opomena pred isključenje i isključenje iz srednje škole. (3) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti i neispunjavanja obveza iz stavka 1. i 2. ovog članka izriču se za tekuću nastavnu godinu, osim mjere preseljenja u drugu školu koja se izriče ili za tekuću školsku godinu ili za trajanja osnovnog obrazovanja. (4) Učenik koji je isključen ima pravo polagati razredni ispit. (5) Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik, ukora razredno vijeće, strogog ukora, opomene pred isključenje i odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće, a preseljenja u drugu školu, odnosno isključenja iz škole ravnatelj. (6) Do okončanja postupka izricanja mjere isključenja iz srednje škole ravnatelj može trenutačno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa. (7) Škole su dužne provoditi pedagoške mjere poštujući učenikovu mentalnu i socijalnu zrelost, opće stanje, osjetljivost i druge okolnosti koje utječu na njegov razvoj. Pored odlučnih činjenica utvrđuju se sve činjenice učenikovog razvoja, obiteljskih i drugih okolnosti u kojima živi te sve druge važne okolnosti. Članak 85. (1) O izrečenoj pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu osnovna škola obavještava ured državne uprave, odnosno Gradski ured koji je dužan u roku od 7 dana, odrediti osnovnu školu u kojoj učenik nastavlja školovanje. (2) Učenika osnovne škole u pravilu se seli u školu čije upisno područje graniči s upisnim područjem škole iz koje se učenik seli, pri čemu učenik zadržava pravo na besplatan prijevoz. Članak 86. (1) Roditelj učenika osnovne škole, odnosno učenik srednje škole i njegov roditelj imaju pravo žalbe na izrečenu pedagošku mjeru. (2) O žalbi na izrečenu pedagošku mjeru opomene odlučuje razredno vijeće, ukora učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće, strogog ukora, preseljenja u drugu školu, opomene pred isključenje i odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka ravnatelj, a isključenja iz škole Ministarstvo. (3) Uvjete, način i postupak izricanja pedagoških mjera iz članka 84. ovog Zakona, osim mjere odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka, uređuje škola statutom. (4) Način provođenja mjere odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka, propisuje ministar. Članak 87. Pedagoške mjere, uvjete, način, postupak i tijela za izricanje pedagoških mjera učenički dom uređuje statutom. VIII. VANJSKO VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE ŠKOLSKIH USTANOVA Članak 88. (1) U školskim ustanovama se radi unapređenja kvalitete odgojno-obrazovne djelatnosti provodi vanjsko vrednovanje i samovrednovanje, a odnosi se na provođenje nacionalnih ispita te mjerenje stupnja kvalitete svih sastavnica nacionalnog kurikuluma. (2) Godišnji plan provedbe vanjskog vrednovanja školskih ustanova, na prijedlog Vijeća za nacionalni kurikulum donosi ministar. (3) Vanjsko vrednovanje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. (4) Škole su obvezne koristiti rezultate nacionalnih ispita i sve druge pokazatelje uspješnosti odgojno-obrazovnog rada za analizu i samovrednovanje, radi trajnog unapređivanja kvalitete rada škole. (5) Način provedbe vanjskog vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja školskih ustanova propisuje ministar. Vijeće za nacionalni kurikulum Članak 89. (1) Vijeće za nacionalni kurikulum je savjetodavno tijelo ministra koje se bavi pitanjima izrade i razvoja nacionalnog kurikuluma i kvalitativnim unapređenjem odgojno-obrazovne djelatnosti na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini. (2) Vijeće za nacionalni kurikulum imenuje ministar. IX. OSNIVANJE I PRESTANAK RADA ŠKOLSKE USTANOVE Članak 90. (1) Školska ustanova osniva se aktom o osnivanju sukladno odredbama ovog Zakona i odredbama Zakona o ustanovama. (2) Osnivači osnovne škole mogu biti: – Republika Hrvatska, – jedinica lokalne samouprave, – jedinica područne (regionalne) samouprave, – druga pravna ili fizička osoba. (3) Osnivači srednje škole i učeničkog doma mogu biti: – Republika Hrvatska, – jedinica područne (regionalne) samouprave, – druga pravna ili fizička osoba. (4) Osnivač je dužan prije osnivanja školske ustanove, kao i prije donošenja odluke o statusnoj promjeni, pribaviti prethodno pozitivno mišljenje Ministarstva o opravdanosti osnivanja školske ustanove, a uzimajući u obzir programsku opravdanost, zahtjeve dostupnosti, racionalnosti i drugih relevantnih pokazatelja opravdanosti osnivanja školske ustanove. Članak 91. (1) Akt o osnivanju školske ustanove mora sadržavati odredbe o: – podatke o tvrtki, nazivu, odnosno imenu te sjedištu, odnosno prebivalištu osnivača, – nazivu i sjedištu ustanove, – djelatnosti ustanove, – tijelima ustanove i upravljanju, – stručnim zaposlenicima potrebnim za izvođenje nastavnog programa, – osiguranju prostora, nastavnih sredstava i pomagala, – načinu raspolaganja viškom prihoda, – pokrivanju manjka prihoda ustanove, – ograničenjima glede stjecanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge imovine ustanove, – međusobnim pravima i obvezama osnivača i ustanove, – sredstvima koja su ustanovi potrebna za osnivanje i početak rada te načinu njihovog pribavljanja ili osiguranja, – privremenom ravnatelju ustanove, – općim aktima ustanove. (2) Osnivač školske ustanove podnijet će Ministarstvu zahtjev radi dobivanja rješenja kojim se ocjenjuje da je osnivački akt sukladan zakonu. (3) Ako osnivač promijeni naziv ili sjedište školske ustanove ili mijenja, odnosno dopunjuje djelatnost, odnosno ako se promijeni osnivač dužan je izvršiti izmjene osnivačkog akta te podnijeti zahtjev iz stavka 2. ovog članka. Članak 92. (1) Školska ustanova može započeti s radom nakon što je pribavila rješenje o početku rada. (2) Rješenje iz stavka 1. ovog članka Ministarstvo će donijeti ako školska ustanova ispunjava sljedeće uvjete za izvođenje nastavnog plana i programa: – potreban broj stručnih osoba, – odgovarajući prostor i opremu, – tehničke, zdravstvene i ekološke uvjete. (3) Privremeni ravnatelj školske ustanove podnosi Ministarstvu zahtjev za početak rada najkasnije tri mjeseca prije planiranog početka rada škole, a uz zahtjev za početak rada prilaže se: – privremeni statut, – popis stručnih osoba potrebnih za izvođenje programa obrazovanja, – podaci o prostoru i opremi te načinu njihova osiguranja, – dokaze o ispunjenosti tehničkih, zdravstvenih i ekoloških uvjeta za obavljanje djelatnosti, – mišljenje nadležne međunarodne udruge, odnosno organizacije, ako škola radi po međunarodnom programu ili programu alternativne škole, – dokaze o ispunjavanju uvjeta utvrđenih posebnim propisima ako srednja škola provodi program nautičkog ili brodostrojarskog smjera. (4) Postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za početak rada školske ustanove provodi se prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku, a provodi ga stručno povjerenstvo koje imenuje Ministarstvo. (5) Školska ustanova upisuje se u sudski registar nakon donošenja rješenja iz stavka 1. ovog članka. (6) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni sjedište školske ustanove, odnosno prostor u kojemu školska ustanova obavlja djelatnost ili dio djelatnosti, ili ako se djelatnost za koju je školska ustanova osnovana proširuje izvođenjem novih programa obrazovanja osnovnog ili srednjeg školstva, ili mijenja program obrazovanja, školska ustanova obvezna je podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja iz stavka 1. ovog članka. (7) Način i postupak utvrđivanja uvjeta za početak rada školske ustanove propisuje ministar. Članak 93. Nakon donošenja rješenja o odobrenju za početak rada školska ustanova se upisuje u zajednički elektronički upisnik ustanova osnovnog i srednjeg školstva koji vodi Ministarstvo. Članak 94. (1) Ako Ministarstvo utvrdi da školska ustanova ne ispunjava neki od uvjeta iz članka 92. stavka 2. ovog Zakona, odredit će rok u kojem je dužna otkloniti utvrđene nedostatke. (2) Ako školska ustanova u roku iz stavka 1. ovog članka ne otkloni utvrđene nedostatke, Ministarstvo će predložiti osnivaču da donese akt o prestanku školske ustanove, odnosno o prestanku izvođenja obrazovnog programa. (3) Ako osnivač ne donese akt o prestanku školske ustanove, odnosno o prestanku izvođenja obrazovnog programa u roku od 60 dana od dana primitka prijedloga, akt će donijeti Ministarstvo. Članak 95. (1) Aktom o prestanku određuje se rok i način prestanka rada školske ustanove. (2) Aktom o prestanku određuje se završetkom koje školske godine školska ustanova prestaje s radom. (3) U slučaju prestanka školske ustanove, osnivač je dužan zatečenim učenicima osigurati završetak obrazovanja u drugoj školskoj ustanovi pod istim uvjetima pod kojim su se učenici upisali. (4) Na prestanak rada školske ustanove primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama. (5) Ako utvrdi da ne postoji potreba za školskom ustanovom, Ministarstvo će predložiti osnivaču da donese odluku o statusnoj promjeni pripajanjem školske ustanove drugoj školskoj ustanovi uz suglasnost osnivača druge školske ustanove, ili da donese odluku o prestanku školske ustanove. Članak 96. (1) Republika Hrvatska može osnivačko pravo koje ima nad školskom ustanovom prenijeti na jedinicu područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave. (2) Jedinica područne (regionalne), odnosno jedinica lokalne samouprave osnivačko pravo može ugovorom prenijeti na drugu jedinicu područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave. Članak 97. (1) Škola kojoj je osnivač druga pravna osoba ili fizička osoba iz članka 90. ovog Zakona, stječe pravo javnosti nakon izdavanja rješenja iz članka 92. ovog Zakona. (2) Škola iz stavka 1. ovog članka radi po nastavnom planu i programu koji donosi Ministarstvo ili po vlastitom nastavnom planu i programu koji obvezno sadrži zajednički dio nastavnog plana i programa koje donosi Ministarstvo. Članak 98. (1) Školska ustanova ima statut. (2) Statutom se pobliže određuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja tijela školske ustanove, izricanje pedagoških mjera te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i poslovanje školske ustanove, sukladno zakonu i aktu o osnivanju. (3) Statut školske ustanove donosi školski, odnosno domski odbor uz prethodnu suglasnost osnivača. X. RADNICI ŠKOLSKIH USTANOVA Članak 99. (1) Radnici školskih ustanova su osobe koje u školskoj ustanovi imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima kao i druge osobe potrebne za rad školske ustanove. (2) Školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva, osim osoba iz stavka 1. ovog članka angažirati i druge odgojno-obrazovne radnike za ispunjavanje posebnih potreba u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu te specifičnih uvjeta u školskoj ustanovi. (3) Posebne potrebe u odgojno-obrazovnom radu u školskoj ustanovi odnose se na: rad s učenicima s teškoćama, rad s darovitim učenicima, rad s učenicima – pripadnicima nacionalnih manjina ili u drugim specifičnim uvjetima. (4) Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu koji sukladno potrebama školske ustanove pomažu odgojno-obrazovni i nastavni rad (volonteri, prevoditelji znakovnog jezika, pomoćni odgojno-obrazovni radnici), ali nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti, dužni su steći temeljne kompetencije za obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti prema programu koji donosi Ministarstvo. Članak 100. (1) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi obavljaju učitelji razredne, učitelji predmetne nastave i stručni suradnici. (2) Odgojno-obrazovni rad u srednjoškolskoj ustanovi obavljaju nastavnici i stručni suradnici. (3) Nastavnici u srednjoškolskoj ustanovi su nastavnici, strukovni učitelji, suradnici u nastavi i odgajatelji. (4) Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Članak 101. (1) Učitelji u osnovnoj školi izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada. (2) Nastavnici u srednjoj školi izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada. (3) Strukovni učitelji samostalno izvode vježbe i praktičnu nastavu. (4) Suradnici u nastavi sudjeluju u izvođenju praktične nastave i vježbi pod neposrednim vodstvom nastavnika ili stručnog učitelja te obavljaju druge poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada. (5) Odgajatelji rade s obrazovnom skupinom u učeničkom domu te obavljaju druge poslove koji proizlaze iz naravi odgojno-obrazovnog rada. (6) Stručni suradnici obavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima te stručno-razvojne i koordinacijske poslove. Članak 102. Školska ustanova ima tajnika, a djelokrug rada tajnika propisuje ministar. Članak 103. Administrativno-tehničke i pomoćne poslove koji se obavljaju u školskoj ustanovi, popis poslova, broj izvršitelja te količinu radnog vreme

HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, v. r.