Objavljeno u NN 151/05 od 23.12.2005.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O OSIGURANJU

Proglašavam Zakon o osiguranju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 9. prosinca 2005. godine.

Broj: 01-081-05-3652/2

Zagreb, 15. prosinca 2005.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Stjepan Mesić, v. r.

 

ZAKON O OSIGURANJU 

GLAVA I.

 

OPĆE ODREDBE

 

Opća odredba

 

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje društava za osiguranje, obavljanje unutarnje revizije i revizije društava za osiguranje, postupak likvidacije i stečaja, obavljanje poslova zastupanja i posredovanja u osiguranju, ovlasti nadzornog tijela te obavljanje nadzora.

(2) Ovim se Zakonom uređuje i zaštita potrošača, udruga (pool) osiguranja i reosiguranja, Hrvatski ured za osiguranje te oblik udruživanja osiguravatelja.

(3) Ovim se Zakonom uređuje i obavljanje poslova osiguranja društava za osiguranje država članica i stranih država na području Republike Hrvatske te primjena mjerodavnog prava na ugovore o osiguranju s međunarodnim elementom.

 

Društvo za osiguranje

 

Članak 2.

(1) Društvo za osiguranje je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je dobila dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja.

(2) Društvo za osiguranje ne može se upisati u sudski registar prije dobivanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Izraz »društvo za osiguranje«, odnosno njegovu izvedenicu u tvrtki ili skraćenoj tvrtki može upisati u sudski registar i koristiti u pravnom prometu samo društvo koje je dobilo dozvolu iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, izraz »društvo za osiguranje«, odnosno njegovu izvedenicu u tvrtki ili skraćenoj tvrtki može upisati u sudski registar i koristiti u pravnom prometu i drugo društvo kojem je to drugim zakonom izričito dopušteno.

 

Poslovi osiguranja

 

Članak 3.

(1) Poslovi osiguranja, u smislu ovoga Zakona, su sklapanje i ispunjavanje ugovora o neživotnom i životnom osiguranju, odnosno reosiguranju, osim obveznih socijalnih osiguranja.

(2) Neživotna osiguranja dijele se na sljedeće vrste osiguranja:

1. osiguranje od nezgode,

2. zdravstveno osiguranje,

3. osiguranje cestovnih vozila,

4. osiguranje tračnih vozila,

5. osiguranje zračnih letjelica,

6. osiguranje plovila,

7. osiguranje robe u prijevozu,

8. osiguranje od požara i elementarnih šteta,

9. ostala osiguranja imovine,

10. osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila,

11. osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica,

12. osiguranje od odgovornosti za upotrebu plovila,

13. ostala osiguranja od odgovornosti,

14. osiguranje kredita,

15. osiguranje jamstava,

16. osiguranje raznih financijskih gubitaka,

17. osiguranje troškova pravne zaštite,

18. putno osiguranje.

(3) Životna osiguranja dijele se na sljedeće vrste osiguranja:

1. životno osiguranje,

2. rentno osiguranje,

3. dodatna osiguranja životnog osiguranja,

4. ostala životna osiguranja,

5. osiguranja iz točke 1. i 2. ovoga stavka vezana za jedinice

investicijskih fondova.

(4) Ostala životna osiguranja iz stavka 3. točke 4. ovoga članka dijele se na:

1. tontine,

2. osiguranje s kapitalizacijom,

3. poslove osiguranja iz stavka 3. točke 3. ovoga članka, koja uključuju očuvanje kapitala odnosno plaćanje minimalnih kamata.

(5) Raspored vrsta rizika po skupinama i vrstama osiguranja propisuje nadzorno tijelo.

(6) Veliki rizici, u smislu ovoga Zakona, su:

1. rizici iz vrsta osiguranja iz stavka 2. točke 4. do 7. i točke 11. i 12. ovoga članka,

2. rizici iz vrsta osiguranja iz stavka 2. točke 14. i 15. ovoga članka ako osiguranik obavlja gospodarsku djelatnost te se ti rizici odnose na tu djelatnost,

3. rizici iz vrsta osiguranja iz stavka 2. točke 3., 8., 9., 10., 13. i 16. ovoga članka ako osiguranik ispunjava najmanje dva od ovih uvjeta:

– vrijednost aktive na kraju godine prelazi iznos 46.500.000,00 kuna,

– neto prihodi u poslovnoj godini su veći od iznosa 96.000.000,00kuna,

– prosječan broj zaposlenih tijekom poslovne godine je veći od 250.

 

Država članica i društvo

 

Članak 4.

(1) Država članica, u smislu ovoga Zakona, je država koja je članica Europske unije.

(2) Osoba države članice, u smislu ovoga Zakona, je fizička osoba koja ima prebivalište na području države članice ili pravna osoba čije je sjedište na području države članice.

(3) Društvo za osiguranje države članice pravna je osoba sa sjedištem u državi članici koja je dobila dozvolu nadležnoga nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja.

 

Strana država i društvo

 

Članak 5.

(1) Strana država, u smislu ovoga Zakona, jest država koja nije Republika Hrvatska i nije država članica.

(2) Strana osoba, u smislu ovoga Zakona, jest fizička osoba koja ima prebivalište izvan područja Republike Hrvatske i države članice ili pravna osoba čije je sjedište izvan područja Republike Hrvatske i države članice.

(3) Strano društvo za osiguranje je pravna osoba sa sjedištem izvan područja Republike Hrvatske i države članice koja je dobila dozvolu nadležnoga nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja.

(4) Društvo za osiguranje Švicarske konfederacije je pravna osoba sa sjedištem u Švicarskoj konfederaciji koja je dobila dozvolu nadležnoga nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja.

 

Obavljanje poslova osiguranja

 

Članak 6.

(1) Poslove osiguranja može obavljati:

1. društvo za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja,

2. podružnica stranog društva za osiguranje koja je dobila dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja,

3. društvo za osiguranje države članice koje, sukladno ovome Zakonu, ima pravo obavljati poslove osiguranja na području Republike Hrvatske neposredno ili preko podružnice.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka smiju obavljati poslove osiguranja samo u onim vrstama osiguranja za koje su dobile dozvolu za obavljanje poslova osiguranja.

 

Zabrana obavljanja poslova osiguranja

 

Članak 7.

Poslove osiguranja ne smije obavljati nitko drugi osim osoba iz članka 6. ovoga Zakona.

 

Reosiguranje

 

Članak 8.

Reosiguranje, u smislu ovoga Zakona, je prenošenje viška rizika iznad samopridržaja društva za osiguranje društvu za osiguranje koje obavlja poslove reosiguranja (u daljnjem tekstu: poslovi reosiguranja).

 

Sudjelovanje i kvalificirani udjel

 

Članak 9.

(1) Sudjelovanje u drugoj pravnoj osobi je, u smislu ovoga Zakona, posredno ili neposredno vlasništvo poslovnog udjela, dionica, odnosno drugih prava koja omogućuju 20% ili više glasačkih prava, odnosno udjela u kapitalu određene pravne osobe.

(2) Kvalificirani udjel, u smislu ovoga Zakona, jest posredno ili neposredno vlasništvo poslovnog udjela, dionica, odnosno drugih prava na temelju kojih imatelj stječe udjel od 10% ili više u glasačkim pravima, odnosno kapitalu određene pravne osobe, odnosno i vlasništvo manje od 10% ako postoji utjecaj na upravljanje pravnom osobom.

 

Povezane osobe i posredna ulaganja

 

Članak 10.

(1) Povezane su osobe, u smislu ovoga Zakona, samostalne osobe koje su međusobno povezane na jedan od sljedećih načina:

– upravljanjem, kapitalom ili na koji drugi način tako da zajedno stvaraju poslovnu politiku i djeluju usklađeno u namjeri postizanja zajedničkih poslovnih ciljeva,

– jedna osoba ima mogućnost usmjeravati drugu ili bitno utjecati na nju pri odlučivanju o financiranju i poslovanju,

– poslovanje jedne osobe, odnosno njezini rezultati poslovanja mogu u značajnoj mjeri utjecati na poslovanje odnosno na rezultate poslovanja druge osobe.

(2) Povezanim osobama, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i osobe međusobno povezane:

– kao članovi uže obitelji,

– kao članovi uprave, nadzornog odbora ili prokuristi te članovi uže obitelji tih osoba,

– kao osobe zaposlene na temelju ugovora o radu s posebnim uvjetima te članovi uže obitelji tih osoba,

– tako da jedna osoba, odnosno da osobe koje se smatraju povezanima sukladno drugim točkama ovoga članka zajedno, posredno ili neposredno sudjeluju u drugoj osobi,

– tako da u obje osobe sudjeluje ista osoba, odnosno osobe koje se smatraju povezanima sukladno drugim točkama ovoga članka,

– tako da čine koncern u smislu Zakona o trgovačkim društ­vima.

(3) Članovima uže obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se:

– bračni drug te osobe, odnosno osoba s kojom duže vrijeme živi u zajedničkom kućanstvu koje, prema zakonu koji uređuje bračne i obiteljske odnose, ima zakonski položaj jednak kao bračna zajednica,

– djeca, odnosno posvojena djeca,

– ostale osobe koje su pod skrbništvom te osobe.

(4) Grupu povezanih osoba čine sve osobe koje su povezane na najmanje jedan od načina iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(5) Povezanim osobama, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i ostali oblici povezanosti u smislu Zakona o trgovačkim društvima.

(6) Ovisnim, odnosno vladajućim društvom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se ovisna, odnosno vladajuća društva u smislu Zakona o trgovačkim društvima.

(7) Vladanjem se, u smislu ovoga Zakona, smatra odnos između ovisnog i vladajućeg društva odnosno sličan odnos između bilo koje fizičke, odnosno pravne osobe i društva za osiguranje.

(8) Kada je ovim Zakonom određeno da društvo za osiguranje ne smije imati ulaganja u određenoj pravnoj osobi, zabrana se odnosi kako na neposredna tako i na posredna ulaganja.

(9) Posredna ulaganja su ulaganja u osobe koje su povezane s određenom pravnom osobom iz stavka 8. ovoga članka.

 

Posredno stjecanje

 

Članak 11.

(1) Posredni imatelj dionica, poslovnih udjela, odnosno drugih prava koja osiguravaju sudjelovanje u upravljanju, odnosno u kapitalu je osoba za čiji je račun druga osoba kao neposredni vlasnik stekla te dionice, poslovne udjele, odnosno druga prava koja osiguravaju sudjelovanje u upravljanju.

(2) Smatra se da je pojedina osoba posredni imatelj dionica, poslovnih udjela, odnosno drugih prava koja osiguravaju sudjelovanje u upravljanju, odnosno drugih vrijednosnih papira čiji je neposredni imatelj s tom osobom povezana osoba.

 

Nadzorno tijelo

 

Članak 12.

(1) Nadzorno tijelo, u smislu ovoga Zakona, je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

(2) Nadležno nadzorno tijelo jest državno tijelo države članice ovlašteno na temelju zakona ili propisa za nadzor nad obavljanjem poslova osiguranja, odnosno poslova posredovanja i zastupanja u osiguranju.

(3) Nadležno nadzorno tijelo iz stavka 2. ovoga članka jest i tijelo Švicarske konfederacije ovlašteno na temelju zakona ili propisa za nadzor nad obavljanjem poslova osiguranja, odnosno poslova posredovanja i zastupanja u osiguranju, kada se odredbe ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju na društvo za osiguranje Švicarske konfederacije, odnosno njegovu podružnicu u Republici Hrvatskoj.

 

Obvezna osiguranja u prometu

 

Članak 13.

Obvezna osiguranja u prometu jesu osiguranja koja se uređuju Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu.

 

GLAVA II.

 

STATUSNE ODREDBE

 

II.1. ZAJEDNIČKE ODREDBE

 

Primjena odredaba Zakona o trgovačkim društvima

 

Članak 14.

Na društva za osiguranje primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

 

Oblik društva

 

Članak 15.

(1) Društvo za osiguranje mogu osnovati pravne i fizičke, domaće i strane osobe te osobe država članica pod uvjetima iz ovoga Zakona.

(2) Društvo za osiguranje može biti osnovano samo kao dioničko društvo ili kao društvo za uzajamno osiguranje.

(3) Društvo za osiguranje koje obavlja poslove reosiguranja može biti osnovano samo kao dioničko društvo.

 

Djelatnost društva za osiguranje

 

Članak 16.

(1) Društvo za osiguranje smije obavljati samo poslove osiguranja u pojedinoj vrsti osiguranja za koju je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja.

(2) Društvo za osiguranje može obavljati poslove osiguranja isključivo u skupini životnih osiguranja, odnosno isključivo u skupini neživotnih osiguranja.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka društvo za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz skupine životnih osiguranja može obavljati i poslove osiguranja iz vrsta osiguranja od nezgode i zdravstvenog osiguranja iz članka 3. stavka 2. točke 1. i 2. ovoga Zakona ako je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje navedenih vrsta osiguranja.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka društvo za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz skupine neživotnih osiguranja isključivo iz vrsta osiguranja od nezgode i zdravstvenog osiguranja iz članka 3. stavka 2. točke 1. i 2. ovoga Zakona može obavljati i poslove osiguranja iz pojedine vrste osiguranja iz skupine životnih osiguranja ako je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje navedenih vrsta osiguranja.

(5) Društvo za osiguranje koje je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova iz jedne ili više vrsta neživotnih osiguranja, može prihvatiti rizike iz vrste neživotnih osiguranja za koja nije dobilo dozvolu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. osiguranje pokriva rizik:

– povezan s glavnim rizikom,

– u vezi s predmetom glavnog rizika i

– koji je pokriven istim ugovorom o osiguranju,

2. rizik nije uključen u vrste osiguranja iz članka 3. stavka 2. točke 14. i 15. ovoga Zakona,

3. rizik je od sekundarnog značenja u odnosu na glavni rizik.

(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, društvo za osiguranje može obavljati i poslove koji su u neposrednoj ili posrednoj vezi s poslovima osiguranja.

(7) Poslovima iz stavka 6. ovoga članka smatraju se:

1. posredovanje kod prodaje odnosno prodaja predmeta koji pripadnu društvu za osiguranje po osnovi obavljanja poslova osiguranja,

2. poduzimanje mjera radi sprječavanja i otklanjanja opasnosti koje ugrožavaju osiguranu imovinu i osobe,

3. procjena stupnja izloženosti riziku osiguranog objekta i procjena šteta,

4. obavljanje drugih intelektualnih i tehničkih usluga u vezi s poslovima osiguranja.

(8) Poslove reosiguranja može obavljati isključivo društvo za osiguranje koje je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova reosiguranja.

(9) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, društvo za osiguranje iz stavka 8. ovoga članka može obavljati poslove reosiguranja iz svih skupina osiguranja.

(10) Društvo za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz skupine životnih osiguranja, može obavljati i dopunska osiguranja koja, prije svega, obuhvaćaju osiguranja za slučaj invalidnosti u slučaju nezgode ili bolesti, osiguranja u slučaju smrti zbog nezgode i osiguranja u slučaju ozljede uključujući osiguranja nesposobnosti za rad zbog ozljede, pod uvjetom da su ti oblici osiguranja sklopljeni kao dopuna životnog osiguranja.

 

Načela poslovanja društva za osiguranje

 

Članak 17.

(1) Društvo za osiguranje dužno je poslovati po ekonomskim načelima, pravilima struke osiguranja i aktuarske struke, držati se dobrih poslovnih običaja i poslovnog morala.

(2) Društvo za osiguranje dužno je poslovati sukladno načelu opreznog i savjesnog gospodarstvenika.

 

II.2. DIONIČKO DRUŠTVO ZA OSIGURANJE

 

II.2.1. Opće odredbe

 

Pojam

 

Članak 18.

Dioničko društvo za osiguranje je dioničko društvo koje je upisano u sudski registar na temelju dozvole nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja.

 

II.2.2. Temeljni kapital i dionice

 

Temeljni kapital

 

Članak 19.

Temeljni kapital dioničkog društva za osiguranje ne može biti manji od:

1. iznosa 15.000.000,00 kuna ako društvo obavlja poslove osiguranja samo iz pojedine vrste neživotnih osiguranja,

2. iznosa 22.500.000,00 kuna ako društvo obavlja poslove osiguranja iz svih vrsta neživotnih osiguranja ili pojedine vrste osiguranja iz članka 3. stavka 2. točke 10. do 15. ovoga Zakona,

3. iznosa 22.500.000,00 kuna ako društvo obavlja poslove životnih osiguranja,

4. iznosa 22.500.000.00 kuna ako društvo obavlja poslove reosiguranja.

 

Dionice

 

Članak 20.

(1) Dionice dioničkog društva za osiguranje moraju glasiti na ime.

(2) Dionice dioničkog društva za osiguranje moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala dioničkog društva za osiguranje u sudski registar.

(3) Povlaštene dionice dioničkog društva za osiguranje mogu biti do najviše 25% ukupnih dionica dioničkog društva za osiguranje iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Dionice dioničkog društva za osiguranje moraju biti izdane u nematerijaliziranom obliku.

(5) Odredba iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju pripajanja društva za osiguranje, odnosno u slučaju podjele društva za osiguranje.

 

II.2.3. Kvalificirani udjeli

 

Odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela

 

Članak 21.

(1) Za stjecanje dionica društva za osiguranje na temelju kojih osoba posredno ili neposredno stječe kvalificirani udjel u društvu za osiguranje (u daljnjem tekstu: imatelj kvalificiranog udjela) prethodno je potrebno odobrenje nadzornog tijela (u daljnjem tekstu: odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela).

(2) Imatelj kvalificiranog udjela dužan je za svako daljnje stjecanje dionica društva za osiguranje na osnovi kojih stječe ili prelazi 20%, 33% ili 50% udjela u glasačkim pravima ili kapitalu društva, odnosno ako bi društvo za osiguranje postalo njeno društvo kćer, prethodno zatražiti odobrenje nadzornog tijela.

(3) Ako osoba koja je dobila odobrenje iz stavka 1. ili 2. ovoga članka namjerava otuđiti svoje dionice tako da bi se uslijed toga njen udio smanjio ispod granice za koju je dobila odobrenje, mora o tome prethodno obavijestiti nadzorno tijelo.

(4) Nadzorno tijelo dužno je prije izdavanja odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela odnosno udjela iz stavka 2. ovoga članka, obavijestiti nadležno nadzorno tijelo pojedine države članice ako je kvalificirani imatelj jedna od ovih osoba:

1. društvo za osiguranje, banka ili burzovno-posredničko društvo koje je u toj državi dobilo odobrenje za obavljanje poslova osiguranja, bankarskih poslova ili poslova s vrijednosnim papirima,

2. vladajuće društvo društva za osiguranje, banke ili burzovno-posredničkog društva iz točke 1. ovoga stavka,

3. osoba kojom upravlja ista osoba odnosno osobe koje upravljaju društvom za osiguranje, bankom ili burzovno-posredničkim društvom iz točke 1. ovoga stavka.

(5) Nadzorno tijelo obavještava i razmjenjuje informacije s nadležnim nadzornim tijelom države članice o primjerenosti osobe stjecatelja kvalificiranog udjela, odnosno udjela iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Nadzorno tijelo propisuje način obavještavanja iz stavka 3. ovoga članka.

(7) Odobrenje iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka prestaje vrijediti ako osoba u roku 6 mjeseci od izdavanja odluke o izdavanju odobrenja nadzornog tijela ne stekne dionice na koje se odobrenje odnosi.

 

Odlučivanje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela

 

Članak 22.

(1) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela osoba koja želi steći kvalificirani udjel mora priložiti dokumente iz članka 59. točke 4., odnosno 5. ovoga Zakona.

(2) Nadzorno tijelo odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela ako iz podataka kojima raspolaže proizlazi:

– da bi zbog pravnog, odnosno financijskog položaja budućeg imatelja kvalificiranog udjela, odnosno zbog djelatnosti ili poslova koje obavlja budući imatelj kvalificiranog udjela ili s njime povezane osobe, odnosno zbog postupaka koje su budući imatelj kvalificiranog udjela ili s njime povezane osobe činili, moglo biti ugroženo poslovanje dioničkog društva za osiguranje sukladno pravilima o ograničavanju rizika,

– da bi zbog djelatnosti ili poslova koje obavlja budući imatelj kvalificiranog udjela odnosno s njime povezane osobe, odnosno zbog načina povezanosti među ovim osobama moglo biti onemogućeno odnosno bitno otežano obavljanje nadzora nad dioničkim društvom za osiguranje.

(3) Nadzorno tijelo odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela stranom budućem imatelju kvalificiranog udjela ako bi, uzimajući u obzir propise države te osobe, odnosno uzimajući u obzir praksu države te osobe glede primjene i izvršavanja tih propisa, obavljanje nadzora sukladno ovom Zakonu moglo biti onemogućeno, odnosno bitno otežano.

(4) Prije donošenja odluke na temelju stavka 2., odnosno 3. ovoga članka nadzorno tijelo mora toj osobi odrediti rok koji ne smije biti kraći od 15 niti dulji od 30 dana da se očituje o razlozima odbijanja.

(5) Ako je pravna osoba podnijela zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja, postupak odlučivanja o odobrenju iz stavka 1. ovoga članka objedinjuje se s postupkom odlučivanja o izdavanju dozvole za obavljanje poslova osiguranja.

(6) Ako nadzorno tijelo o zahtjevu za izdavanje odobrenja iz članka 21. stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga Zakona, ne odluči u roku dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, podrazumijeva se da je odobrenje izdano.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, nadzorno tijelo na zahtjev imatelja kvalificiranog udjela mora izdati odluku kojom se potvrđuje da je odobrenje izdano u roku od 8 dana od primitka zahtjeva za izdavanje utvrđene odluke.

 

Prethodna pisana obavijest o namjeri stjecanja kvalificiranog udjela u stranoj financijskoj instituciji

 

Članak 23.

(1) Društvo za osiguranje prije stjecanja kvalificiranog udjela u drugom društvu za osiguranje, odnosno u drugoj financijskoj instituciji sa sjedištem izvan područja Republike Hrvatske i izvan područja države članice (u daljnjem tekstu: strana financijska institucija) o namjeri mora pisanim putem obavijestiti nadzorno tijelo.

(2) Društvo za osiguranje iz stavka 1. ovoga članka prije svakog daljnjeg stjecanja na temelju kojega bi stekao ili prešao granicu od 20%, 33% ili 50% udjela u pravu glasa ili udjela u kapitalu strane financijske institucije ili na temelju kojega bi društvo za osiguranje steklo većinski udio u stranoj financijskoj instituciji, o svojoj namjeri mora pisanim putem obavijestiti nadzorno tijelo.

(3) Ako društvo za osiguranje namjerava prodati dionice odnosno poslovne udjele na način da se njegov udio u stranoj financijskoj instituciji spusti ispod granice navedene u stavku 1., odnosno 2. ovoga članka, o svojoj namjeri mora prethodno pisanim putem obavijestiti nadzorno tijelo.

(4) Prethodnoj pisanoj obavijesti iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:

1. popis imatelja kvalificiranih udjela u stranoj financijskoj instituciji s podacima o njihovim udjelima, te prijevod ovjerenog izvatka iz sudskog registra, odnosno drugog javnog registra za svakog od njih,

2. prijevod ovjerenog izvatka iz sudskog registra, odnosno drugog javnog registra za stranu financijsku instituciju,

3. financijske izvještaje strane financijske institucije za posljednje dvije poslovne godine,

4. revizorsko izvješće s mišljenjem o godišnjim izvješćima za posljednje dvije poslovne godine, ako je strana financijska institucija po propisima države sjedišta obveznik provođenja revizije,

5. popis osoba koje su povezane sa stranom financijskom institucijom s opisom načina povezanosti,

6. strategiju upravljanja strane financijske institucije s ocjenom ekonomske učinkovitosti investicija.

 

Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja

 

Članak 24.

(1) Osoba koja stekne ili posjeduje dionice u suprotnosti s odredbom članka 21. stavka 1., odnosno 2. ovoga Zakona nema pravo glasa odnosno sudjelovanja u upravljanju društvom za osiguranje na temelju dionica koje je pribavila na taj način.

(2) Pravo glasa iz stavka 1. ovoga članka, za vrijeme dok imatelj na temelju dionica koje je stekao u suprotnosti s odredbom članka 21. stavka 1., odnosno 2. ovoga Zakona nema pravo glasa, pribraja se pravu glasa drugih dioničara dioničkog društva za osiguranje razmjerno njihovom udjelu u temeljnom kapitalu dioničkog društva za osiguranje na način da imatelj u glasovanju sudjeluje samo s udjelom dionica kojima ne krši odredbu članka 21. stavka 1., odnosno 2. ovoga Zakona.

 

II.2.4. Uprava društva za osiguranje

 

Članovi uprave društva za osiguranje

 

Članak 25.

(1) Društvo za osiguranje mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zajedno zastupaju dioničko društvo za osiguranje.

(2) Uprava društva za osiguranje ne smije ovlastiti jednog od članova uprave društva odnosno prokurista za samostalno zastupanje društva za osiguranje za ukupni opseg poslova osiguranja za koje je društvo dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja.

(3) Najmanje jedan član uprave mora znati hrvatski jezik. Najmanje jedan član uprave mora u Republici Hrvatskoj imati stalno prebivalište.

(4) Uprava mora voditi poslove društva za osiguranje u Republici Hrvatskoj.

 

Radni odnos članova uprave

 

Članak 26.

(1) Članovi uprave dioničkog društva moraju biti u društvu za osiguranje u radnom odnosu s društvom za osiguranje na puno radno vrijeme.

(2) Sva posebna prava koja imaju članovi uprave i ostali radnici društva za osiguranje, a koja ne proizlaze iz zakona koji uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, prestaju danom imenovanja posebne uprave.

 

Uvjeti za člana uprave društva za osiguranje

 

Članak 27.

(1) Član uprave društva za osiguranje može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

– ima visoku stručnu spremu,

– ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova društva,

– nije bila član uprave društva za osiguranje, odnosno drugoga trgovačkog društva nad kojim je pokrenut stečajni postupak, odnosno oduzeta dozvola za rad,

– ispunjava uvjete iz Zakona o trgovačkim društvima za člana uprave,

– nije član uprave, odnosno prokurist drugog trgovačkog društva.

(2) Pod stručnim kvalifikacijama i iskustvom iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka podrazumijeva se najmanje trogodišnje iskustvo na rukovodećim položajima u društvu, odnosno šest godina iskustva na poslovima koji se mogu usporediti s poslovima društva za osiguranje.

 

Odobrenje za člana uprave društva za osiguranje

 

Članak 28.

(1) Članom uprave dioničkog društva za osiguranje može biti imenovana osoba koja dobije odobrenje nadzornog tijela za obavljanje funkcije člana uprave društva za osiguranje.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi nadzorni odbor društva za osiguranje za mandat koji ne može biti duži od pet godina.

(3) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka moraju se priložiti dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 27. ovoga Zakona koji ne smiju biti stariji od tri mjeseca osim dokaza iz stavka 1. podstavka 1. i 2. toga članka. Sadržaj potrebne dokumentacije, kojom kandidat za člana uprave dokazuje ispunjava li uvjete iz članka 27. ovoga Zakona, propisuje nadzorno tijelo.

(4) Nadzorno tijelo može odlučiti da kandidat za člana uprave u postupku odlučivanja o odobrenju mora predstaviti program vođenja poslova društva za osiguranje.

(5) Nadzorno tijelo izdat će odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ako na temelju dokumenata iz stavka 2. ovoga članka i predstavljenog programa iz stavka 4. ovoga članka zaključi da kandidat ispunjava uvjete za člana uprave društva za osiguranje.

(6) Nadzorno tijelo odbit će izdavanje odobrenja ako iz podataka kojima raspolaže proizlazi da bi, zbog djelatnosti i poslova kojima se osoba bavi, odnosno zbog postupaka koje je osoba činila, bilo ugroženo poslovanje društva za osiguranje sukladno pravilima o ograničavanju rizika ili ako na temelju navoda iz stavka 4. ovoga članka prosudi da kandidat neće izvršavati poslove društva za osiguranje sukladno propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te drugih zakona i propisa koji uređuju poslovanje društva za osiguranje ili ako utvrdi da je osoba u zahtjevu za izdavanje odobrenja, odnosno tijekom predstavljanja iz stavka 4. ovoga članka navela netočne podatke.

(7) Ako je osoba dobila odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave mora prije imenovanja na tu funkciju u drugom društvu za osiguranje dobiti odobrenje nadzornog tijela. Na odobrenje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 4., 5, i 6. ovoga članka.

(8) Ako je pravna osoba podnijela zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja, postupak odlučivanja o odobrenju iz stavka 1. ovoga članka objedinjuje se s postupkom odlučivanja o odobrenju za obavljanje poslova osiguranja.

(9) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti ako:

– osoba u roku od šest mjeseci od primitka odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovana za člana uprave društva za osiguranje na koje se odobrenje odnosi, te je postupak izdavanja odobrenja bio spojen s postupkom izdavanja odobrenja za obavljanje poslova osiguranja društva za osiguranje,

– osoba u roku od tri mjeseca od primitka odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovana za člana uprave dioničkog društva za osiguranje na koje se odobrenje odnosi,

– osobi prestaje funkcija člana uprave društva za osiguranje, na koju se odobrenje odnosi, s danom prestanka funkcije,

– osobi istekne ugovor o radu u društvu za osiguranje, na koje se odobrenje odnosi, s danom isteka ugovora.

 

Obveze člana uprave društva za osiguranje

 

Članak 29.

(1) Članovi uprave društva za osiguranje moraju osigurati poslovanje društva za osiguranje sukladno odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, odnosno sukladno drugim zakonima kojima se uređuje poslovanje društva za osiguranje te propisima donesenim na temelju tih zakona.

(2) Članovi uprave društva za osiguranje moraju osigurati praćenje rizika kojima je izloženo društvo za osiguranje kod poslovanja te donijeti odgovarajuće mjere kojima će društvo za osiguranje ograničavati rizike.

(3) Članovi uprave moraju osigurati da se ustroji sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja društva za osiguranje i unutarnja revizija te da njihovo djelovanje bude sukladno ovom Zakonu i na temelju njega donesenim propisima.

(4) Članovi uprave društva za osiguranje moraju osigurati vođenje poslovnih i drugih knjiga te poslovne dokumentacije, sastavljanje knjigovodstvenih isprava, procjenu knjigovodstvene stavke, sastavljanje računovodstvenih i drugih izvješća, o čemu su dužni izvještavati, odnosno obavještavati nadzorno tijelo sukladno ovome Zakonu i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.

(5) Članovi uprave društva za osiguranje moraju propisati način obavljanja poslova iz stavka 1. do 4. ovoga članka.

(6) Članovi uprave, pri svakom su imenovanju ili prestanku svoje funkcije u nadzornom ili upravnom odboru drugih pravnih osoba dužni o tome pisanim putem obavijestiti nadzorno tijelo u roku od 8 dana.

 

Obavještavanje nadzornog odbora

 

Članak 30.

(1) Uprava društva za osiguranje mora neodgodivo pisanim putem obavijestiti nadzorni odbor društva za osiguranje o sljedećim događajima ako:

1. je ugrožena likvidnost ili solventnost društva za osiguranje,

2. nastupe razlozi za prestanak i oduzimanje dozvole za obavljanje poslova osiguranja, odnosno zabrana obavljanja pojedinih poslova osiguranja,

3. se financijsko stanje društva za osiguranje izmijeni tako da društvo za osiguranje ne dostiže granicu solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona.

(2) Član uprave društva za osiguranje mora neodgodivo pisanim putem obavijestiti nadzorni odbor društva za osiguranje:

1. o imenovanju i prestanku njegove funkcije u nadzornim tijelima drugih pravnih osoba,

2. o pravnim poslovima na temelju kojih je član uprave sam ili član njegove uže obitelji posredno ili neposredno stekao dionice odnosno poslovne udjele pravne osobe na temelju kojih član uprave zajedno sa članovima uže obitelji u toj pravnoj osobi dostiže ili premašuje kvalificirani udio, odnosno ako se njihov udio smanjio ispod granice kvalificiranog udjela,

3. o oduzimanju odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave.

 

Oduzimanje odobrenja za člana uprave društva za osiguranje

 

Članak 31.

(1) Nadzorno tijelo oduzet će odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave društva za osiguranje u slučaju ako:

1. je odobrenje dobiveno zbog navođenja neistinitih podataka,

2. član uprave teže prekrši obveze člana uprave iz članka 29. i 30. ovoga Zakona,

3. su prestali postojati uvjeti iz Zakona o trgovačkim društvima za člana uprave.

(2) Nadzorno tijelo objedinit će oba postupka ako je protiv člana uprave započet postupak za oduzimanje odobrenja za člana uprave zbog nezakonitosti i nepravilnosti, a zbog kojih je protiv društva za osiguranje započet postupak za oduzimanje dozvole za obavljanje poslova osiguranja.

(3) Ako je članu uprave oduzeto odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave ili mu je odobrenje prestalo vrijediti zbog isteka ugovora o radu, nadzorni odbor društva za osiguranje dužan je odmah razriješiti člana, odnosno članove uprave te imenovati novoga člana, odnosno nove članove uprave.

 

II.2.5. Nadzorni odbor društva za osiguranje

 

Članovi nadzornog odbora društva za osiguranje

 

Članak 32.

(1) Članom nadzornog odbora društva za osiguranje ne može biti imenovana osoba koja je:

1. povezana s pravnim osobama u kojima društvo za osiguranje ima udio od više od 5% prava glasa ili takav udio u njihovu temeljnom kapitalu,

2. član nadzornog odbora ili uprave ili prokurist u drugom društvu za osiguranje, drugom financijskom koncernu ili drugoj financijskoj instituciji.

(2) Članovi nadzornog odbora koji su predstavnici radnika ne sudjeluju u odlučivanju nadzornog odbora iz članka 34. i članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Zabrana iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne vrijedi za osobe koje su članovi nadzornog odbora, uprave ili prokuristi vladajućeg društva za osiguranje ili drugog vladajućeg društva u grupi osiguravatelja.

 

Uvjeti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora društva za osiguranje

 

Članak 33.

(1) Za člana nadzornog odbora društva za osiguranje osoba može biti imenovana jedino pod uvjetima da:

1. ispunjava uvjete iz Zakona o trgovačkim društvima za člana nadzornog odbora,

2. nije bila član uprave društva nad kojim je provedena likvidacija, stečaj ili posebna uprava.

(2) Nadzorno tijelo može od uprave društva za osiguranje zatražiti sazivanje skupštine i predložiti razrješenje člana nadzornog odbora društva za osiguranje ako:

1. član nadzornog odbora krši obveze navedene u članku 35. ovoga Zakona,

2. su prekršene odredbe članka 32. ovoga Zakona,

3. ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

 

Nadležnosti nadzornog odbora društva za osiguranje

 

Članak 34.

Osim nadležnosti koje nadzorni odbor ima sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, nadzorni odbor društva za osiguranje ima i sljedeće nadležnosti:

1. daje upravi suglasnost za određivanje poslovne politike društva za osiguranje,

2. daje upravi suglasnost za određivanje financijskog plana društva za osiguranje,

3. daje upravi suglasnost za određivanje ustrojstva sustava unutarnjih kontrola,

4. daje upravi suglasnost za određivanje okvirnog godišnjeg programa rada unutarnje revizije,

5. odlučuje o drugim poslovima određenim ovim Zakonom.

 

Obveze članova nadzornog odbora društva za osiguranje

 

Članak 35.

(1) Članovi nadzornog odbora društva za osiguranje moraju:

1. nadzirati primjerenost postupaka i učinkovitost djelovanja unutarnje revizije,

2. raspravljati o činjenicama koje je utvrdilo nadzorno tijelo osiguranja, Porezna uprava i druga nadzorna tijela tijekom postupka nadzora nad društvom za osiguranje,

3. provjeravati financijske izvještaje društva za osiguranje i o tome sastaviti pisano izvješće skupštini,

4. obrazlagati skupštini dioničara svoje mišljenje uz godišnje izvješće unutarnje revizije i mišljenje uz godišnje izvješće uprave.

(2) Članovi nadzornog odbora društva za osiguranje solidarno su odgovorni društvu za osiguranje za štetu koja je nastala zbog zanemarivanja njihovih obveza iz stavka 1. ovoga članka, osim ako dokažu da su pošteno i savjesno ispunjavali svoje dužnosti.

(3) Član nadzornog odbora društva za osiguranje nadzorno tijelo neodgodivo mora obavijestiti o:

1. imenovanju i prestanku njegove funkcije u upravnim i nadzornim tijelima drugih pravnih osoba,

2. pravnim poslovima na temelju kojih su, posredno ili neposredno, član nadzornog odbora, odnosno članovi njegove uže obitelji stekli dionice odnosno poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih član nadzornog odbora zajedno sa članovima svoje uže obitelji u toj pravnoj osobi dostiže ili premašuje kvalificirani udjel, odnosno ako se njihov udjel smanjio ispod granice kvalificiranog udjela.

 

II.3. DRUŠTVO ZA UZAJAMNO OSIGURANJE

 

II.3.1. Opće odredbe

 

Pojam

 

Članak 36.

(1) Društvo za uzajamno osiguranje je pravna osoba koja je upisana u sudski registar na temelju dozvole nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja.

(2) Društvo za uzajamno osiguranje iz stavka 1. ovoga članka obavlja poslove osiguranja samo za svoje članove po načelu uzajamnosti.

(3) Društvo za uzajamno osiguranje može obavljati poslove osiguranja u svim vrstama osiguranja iz skupina neživotnih i životnih osiguranja osim u vrstama osiguranja iz članka 3. stavka 2. točke 10. do 15. ovoga Zakona.

(4) Društvo za uzajamno osiguranje ne može obavljati poslove reosiguranja.

 

Tvrtka

 

Članak 37.

Tvrtka društva za uzajamno osiguranje mora sadržavati naznaku da se radi o društvu za uzajamno osiguranje. Izraz »društvo za uzajamno osiguranje«, odnosno njegovu izvedenicu u tvrtki ili skraćenoj tvrtki može upisati u sudski registar i koristiti u pravnom prometu samo društvo koje je dobilo dozvolu iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona.

 

II.3.2. Osnivanje društva za uzajamno osiguranje

 

Osnivanje

 

Članak 38.

(1) Društvo za uzajamno osiguranje osniva se tako da osnivači kao članovi donose statut i uplaćuju temeljni kapital.

(2) Društvo za uzajamno osiguranje može osnovati najmanje 250 osoba.

 

Statut

 

Članak 39.

(1) Statut društva za uzajamno osiguranje mora biti sastavljen u obliku javnobilježničke isprave.

(2) Statut društva za uzajamno osiguranje mora sadržavati sljedeće:

1. tvrtku i sjedište društva,

2. vrste poslova osiguranja koje će društvo za uzajamno osiguranje obavljati,

3. način i oblik objave priopćenja važnih za društvo i članove,

4. početak članstva,

5. temeljni kapital,

6. uvjete i način uplate sredstava od strane članova,

7. visinu i način oblikovanja pričuva sigurnosti,

8. uvjete i način uporabe dobiti odnosno pokrića dugova,

9. mjerila prema kojima se dobit dijeli članovima,

10. broj članova uprave i nadzornog odbora,

11.minimalni broj članova skupštine koji se mogu koristiti svojim manjinskim pravima.

(3) Nadzorno tijelo, osim u slučajevima iz članka 61. ovoga Zakona, može odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje poslova osiguranja društvu za uzajamno osiguranje i u slučaju ako odredbe statuta ugrožavaju interes članova.

 

II.3.3. Sredstva društva za uzajamno osiguranje

 

Temeljni kapital

 

Članak 40.

(1) Temeljni kapital kod osnivanja društva za uzajamno osiguranje mora biti najmanje u iznosu troškova osnivanja i organizacije društva te drugih troškova vezanih za početak poslovanja.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka temeljni kapital društva za uzajamno osiguranje mora biti najmanje jednak iznosu jamstvenog kapitala iz članka 100. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Temeljni kapital društva za uzajamno osiguranje mora biti u cijelosti uplaćen u novcu prije upisa osnivanja društva za uzajamno osiguranje u sudski registar.

(4) Statutom se moraju odrediti uvjeti i način vraćanja uplaćenih sredstava temeljnog kapitala. Ako je statutom određeno da se uplaćena sredstva temeljnog kapitala ne vraćaju, statutom mora biti određen način upotrebe ovih sredstava.

(5) Uplaćena sredstva temeljnog kapitala mogu se vraćati samo iz dobiti društva u pojedinoj poslovnoj godini. Povrat u pojedinoj godini ne smije biti viši od iznosa koji je u toj godini bio namijenjen za oblikovanje pričuva sigurnosti.

 

Sredstva na računima članova društva za uzajamno osiguranje

 

Članak 41.

(1) Statutom društva za uzajamno osiguranje može biti određeno da temeljni kapital društva za uzajamno osiguranje čine i sredstva na računima članova društva za uzajamno osiguranje.

(2) Sredstva na računima članova društva za uzajamno osiguranje mogu činiti temeljni kapital društva za uzajamno osiguranje ako je statutom određeno da:

– su isplate sa računa članova moguće ukoliko to ne ugrožava adekvatnost kapitala društva odnosno ako su po završetku postupka likvidacije podmirene sve obveze društva,

– društvo za uzajamno osiguranje mjesec dana prije isplate s računa članova o namjeri isplate obavijesti nadzorno tijelo, osim povrata u slučaju prestanka članstva,

– društvo ne smije mijenjati statut, u djelu koji se odnosi na račune članova, bez prethodnog odobrenja nadzornog tijela.

 

Doprinosi (premije), dodatne uplate i pričuve sigurnosti

 

Članak 42.

(1) Statutom se moraju odrediti uvjeti i način osiguravanja sredstava za poslovanje društva za uzajamno osiguranje od strane članova. Sredstva za poslovanje društva za uzajamno osiguranje u pojedinoj godini pokrivaju se iz unaprijed određenih doprinosa (premija) članova.

(2) Statutom se moraju odrediti uvjeti i način dodatne uplate sredstava ako sredstva iz stavka 1. ovoga članka nisu dovoljna za pokriće obveza društva za uzajamno osiguranje.

(3) Naknadne uplate sredstava moraju uplatiti i osobe koje su članovima postale tijekom godine, odnosno osobe čije je članstvo prestalo u toj godini, i to razmjerno trajanju članstva u toj godini. Ako se tijekom poslovne godine mijenjaju doprinosi (premije) na temelju kojih se određuje visina naknadnih uplata, naknadne se uplate izračunavaju na temelju više osnovice.

(4) Statutom se mora odrediti način oblikovanja pričuva za pokriće gubitaka u poslovanju (pričuve sigurnosti) i odrediti koji će se doprinosi (premije) godišnje upotrijebiti za oblikovanje pričuva sigurnosti, te najniži iznos tih pričuva.

 

Upotreba godišnje dobiti

 

Članak 43.

Dobit društva za uzajamno osiguranje može se podijeliti članovima ili prenijeti u sljedeću poslovnu godinu u opsegu koji nije namijenjen za oblikovanje pričuva sigurnosti odnosno drugih pričuva određenih statutom.

 

II.3.4. Odnosi između društva za uzajamno osiguranje i članova

 

Članstvo u društvu za uzajamno osiguranje

 

Članak 44.

Članstvo u društvu za uzajamno osiguranje stječe se sklapanjem ugovora o osiguranju s društvom za uzajamno osiguranje, prihvaćanjem statuta i razmjernom (alikvotnom) uplatom temeljnog kapitala.

 

Prava, obveze i odgovornost članova

 

Članak 45.

(1) Članovi ne odgovaraju za obveze društva za uzajamno osiguranje.

(2) Član ne može svoje obveze plaćanja doprinosa i dodatnih uplata prema društvu za uzajamno osiguranje pokriti svojim potraživanjima prema tom društvu.

(3) Doprinosi i dodatne uplate članova kao i obveze društva za uzajamno osiguranje prema članovima mogu se odrediti primjenom jednakih uvjeta i mjerila.

 

II.3.5. Tijela društva za uzajamno osiguranje

 

Tijela društva

 

Članak 46.

Tijela društva za uzajamno osiguranje jesu uprava, nadzorni odbor i skupština.

 

Uprava društva za uzajamno osiguranje

 

Članak 47.

Na upravu društva za uzajamno osiguranje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima i odred­be članka 25. do 31. ovoga Zakona.

 

Nadzorni odbor društva za uzajamno osiguranje

 

Članak 48.

(1) Nadzorni odbor društva za uzajamno osiguranje mora imati najmanje tri člana.

(2) Statutom društva za uzajamno osiguranje se može odrediti i veći broj članova nadzornog odbora, uz uvjet da broj članova mora biti neparan, a smije imati najviše dvadeset i jednog člana.

(3) Na nadzorni odbor društva za uzajamno osiguranje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima u dijelu koji se ne odnosi na udjele članova nadzornog odbora u dobiti društva i odredbe članka 32. do 35. ovoga Zakona.

 

Skupština društva za uzajamno osiguranje

 

Članak 49.

(1) Ako Zakonom nije drugačije određeno, članovi društva za uzajamno osiguranje svoja prava u društvu za uzajamno osiguranje ostvaruju na skupštini.

(2) Skupština može biti organizirana kao skupština svih članova (skupština članova) ili kao skupština zastupnika članova koji moraju i sami biti članovi (skupština zastupnika). Ako je statutom određeno da je skupština društva za uzajamno osiguranje organizirana kao skupština zastupnika, statutom mora biti određen i sastav skupštine i postupak imenovanja zastupnika.

(3) Skupština odlučuje o poslovima za koje je zakonom ili statutom ovlaštena, a o pitanjima vezanim uz vođenje poslova može odlučivati skupština samo ako to zahtijeva uprava, odnosno nadzorni odbor.

(4) Na skupštinu društva za uzajamno osiguranje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima u dijelu koji se odnosi na skupštinu trgovačkog društva.

 

II.3.6. Prestanak društva za uzajamno osiguranje

 

Razlozi prestanka

 

Članak 50.

(1) Društvo za uzajamno osiguranje prestaje:

1. istekom vremena na koje je osnovano,

2. na temelju odluke skupštine (dobrovoljna likvidacija),

3. ako je nad društvom pokrenut stečajni postupak ili postupak prisilne likvidacije.

(2) Za odluku skupštine o prestanku društva potrebna je najmanje tročetvrtinska većina glasova.

(3) Za valjanost odluke iz stavka 2. ovoga članka prethodno je potrebno odobrenje nadzornog tijela. Nadzorno tijelo može zahtjev za odobrenje odbiti samo ukoliko u slučaju prestanka društva za uzajamno osiguranje interesi osiguranika ne bi bili u dovoljnoj mjeri zaštićeni.

 

Prijenos portfelja

 

Članak 51.

(1) Za prijenos portfelja uz uvjete iz članka 70., 71. i 72. ovoga Zakona potrebna je i suglasnost skupštine. Ako statutom nije određena veća većina, za donošenje odluke skupštine o suglasnosti za prijenos portfelja potrebna je tročetvrtinska većina glasova.

(2) Nadzorno tijelo može odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za prijenos portfelja i u slučaju kad su zbog prijenosa portfelja ugroženi interesi članova društva za uzajamno osiguranje.

 

Pripajanje i spajanje

 

Članak 52.

(1) Jedno ili više društava za uzajamno osiguranje može se pripojiti drugom društvu za uzajamno osiguranje (društvo preuzimatelj) bez provedbe postupka likvidacije prijenosom cijele imovine jednog ili više društava (pripojeno društvo) u zamjenu za udjele u društvu preuzimatelju.

(2) Dva ili više društava za uzajamno osiguranje mogu se spojiti bez provedbe postupka likvidacije, osnivanjem novog društva za uzajamno osiguranje na koje prelazi cijela imovina društava koja se spajaju u zamjenu za udjele u novom društvu.

(3) Za donošenje odluke o pripajanju ili spajanju društava potrebne su odluke skupština društava koja se pripajaju ili spajaju, i to tročetvrtinskom većinom glasova.

 

Odobrenje za pripajanje ili spajanje

 

Članak 53.

(1) Društvo za uzajamno osiguranje, prije pripajanja ili spajanja s drugim društvom za uzajamno osiguranje, mora dobiti odobrenje nadzornog tijela. Na donošenje odluke o odobrenju za pripajanje ili spajanje odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 59. do 61. ovoga Zakona.

(2) Nadzorno tijelo može odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za pripajanje ili spajanje ako tijelo, ustrojeno za kontrolu konkurencije odbije zahtjev za suglasnost za pripajanje ili spajanje, odnosno zabrani pripajanje ili spajanje na temelju zakona koji uređuje kontrolu konkurencije.

(3) Ako će nova pravna osoba koja nastaje spajanjem obavljati poslove osiguranja, prije upisa pripajanja ili spajanja u sudski registar, potrebno je dobiti dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja.

(4) Ako se društvo za uzajamno osiguranje pripoji društvu preuzimatelju, koje nije društvo za uzajamno osiguranje, odnosno ako dio obveza društva za uzajamno osiguranje dijeljenjem s preuzimateljem preuzme društvo preuzimatelj, koje nije društvo za uzajamno osiguranje, te ako će društvo preuzimatelj obavljati poslove osiguranja, tada društvo preuzimatelj prije upisa u sudski registar mora dobiti dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja.

(5) U slučaju navedenom u stavku 3., odnosno 4. ovoga članka, nadzorno tijelo spaja postupak donošenja odluke o odobrenju za pripajanje ili spajanje s postupkom izdavanja dozvole za obavljanje poslova osiguranja.

(6) Odredbe stavka 1. do 5. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i u slučaju podjele društva za uzajamno osiguranje.

 

Prijenos imovine na dioničko društvo za osiguranje

 

Članak 54.

(1) Društvo za uzajamno osiguranje može cijelu svoju imovinu bez prethodne likvidacije prenijeti na dioničko društvo za osiguranje.

(2) Na prijenos imovine društva za uzajamno osiguranje na dioničko društvo za osiguranje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima. Društvo za uzajamno osiguranje smatra se pripojenim društvom, a dioničko društvo za osiguranje društvom preuzimateljem.

(3) Za donošenje odluke skupštine društva za uzajamno osiguranje o pripajanju potrebna je tročetvrtinska većina glasova.

 

Preoblikovanje u dioničko društvo

 

Članak 55.

(1) Društvo za uzajamno osiguranje može se, na temelju odluke skupštine, preoblikovati u dioničko društvo za osiguranje. Za donošenje odluke o preoblikovanju u dioničko društvo za osiguranje potrebna je odluka skupštine tročetvrtinskom većinom glasova.

(2) Svaki član može, u preporučenom pismu, do isteka trećeg dana prije zasjedanja skupštine uložiti prigovor na preoblikovanje.

(3) Najkasnije istodobno sa sazivom skupštine uprava mora sve članove obavijestiti o sadržaju predložene odluke o preoblikovanju na način koji je statutom predviđen za obavijesti društva. U obavijesti je potrebno članove upoznati o pravu prigovora iz stavka 2. ovoga članka, i pravima koja proizlaze iz uloženog prigovora.

(4) Za preoblikovanje je potrebno odobrenje nadzornog tijela. Nadzorno tijelo odbit će zahtjev za preoblikovanje ako smatra da bi preoblikovanje ugrozilo interese članova.

 

Odluka o preoblikovanju

 

Članak 56.

(1) Odlukom o preoblikovanju mora se odrediti temeljni kapital i iznos na koji glase dionice te i druge za preoblikovanje nužne izmjene statuta. Nominalni iznos temeljnog kapitala ne smije prelaziti vrijednost imovine društva za uzajamno osiguranje umanjenu za njene obveze. Iznos na koji glase dionice mora biti jednak najnižem iznosu na koji mogu, kako je to određeno Zakonom o trgovačkim društvima, glasiti dionice.

(2) Ako odlukom o preoblikovanju nije drugačije određeno, članovi društva za uzajamno osiguranje sudjeluju u temeljnom kapitalu. Kada odlukom nije određeno da svi članovi društva za uzajamno osiguranje sudjeluju u temeljnom kapitalu dioničkog društva jednakim udjelom, udjel pojedinoga člana određuje se samo na temelju jednog odnosno više sljedećih mjerila:

1. visine svote osiguranja,

2. visine doprinosa,

3. visine nužnog pokrića u slučaju životnih osiguranja,

4. mjerila za podjelu dobiti,

5. vremena trajanja članstva.

(3) Ako udjel pojedinoga člana ne dostiže najniži nominalni iznos dionice, njegov udjel u temeljnom kapitalu ne uzima se u obzir. Ostali se udjeli zaokružuju tako da su djeljivi s najnižim nominalnim iznosom dionice i da je podijeljen cjelokupni temeljni kapital.

(4) Ako je nominalni iznos kojim član sudjeluje u temeljnom kapitalu dioničkog društva viši od udjela određenog na temelju stavka 1., odnosno 2. ovoga članka, član je razliku dužan uplatiti dioničkom društvu. Ako je pak nominalni iznos kojim član sudjeluje u temeljnom kapitalu dioničkog društva niži od udjela određenog na temelju stavka 1., odnosno 2. ovoga članka, odnosno ako član ne sudjeluje u temeljnom kapitalu dioničkog društva, razliku odnosno udjel članu mora isplatiti dioničko društvo.

 

Provedba preoblikovanja

 

Članak 57.

(1) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, na preoblikovanje društva za uzajamno osiguranje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima.

(2) Dioničko društvo za osiguranje stječe pravni subjektivitet danom upisa u sudski registar.

(3) Članovi društva za uzajamno osiguranje danom upisa iz stavka 2. ovoga članka postaju dioničari sukladno odluci o preoblikovanju.

(4) Svaki dioničar koji se na način iz članka 55. stavka 2. ovoga Zakona usprotivio preoblikovanju, može svoje dionice staviti društvu na raspolaganje.

 

GLAVA III.

 

OBAVLJANJE POSLOVA OSIGURANJA

 

III.1. DOZVOLE I ODOBRENJA

 

Dozvole i odobrenja

 

Članak 58.

(1) Društvo za osiguranje mora prije upisa osnivanja u sudski registar dobiti dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja (u daljnjem tekstu: dozvola za obavljanje poslova osiguranja).

(2) Društvo za osiguranje koje pripoji drugo društvo za osiguranje, odnosno drugu pravnu osobu, mora prije upisa odluke o pripajanju u sudski registar dobiti odobrenje nadzornog tijela (u daljnjem tekstu: odobrenje za pripajanje).

(3) Društva za osiguranje koja se spajaju moraju prije upisa odluke o spajanju u sudski registar dobiti odobrenje nadzornog tijela (u daljnjem tekstu: odobrenje za spajanje), te dozvolu za obavljanje poslova osiguranja za novonastalo društvo za osiguranje. Danom upisa novonastalog društva za osiguranje u sudski registar prestaju postojati društva za osiguranje koja se spajaju, a njihove dozvole za obavljanje poslova osiguranja prestaju važiti.

(4) Društvo za osiguranje mora prije osnivanja podružnice u stranoj državi dobiti dozvolu nadzornog tijela (u daljnjem tekstu: dozvola za osnivanje podružnice u stranoj državi).

(5) Društvo za osiguranje mora prije prijenosa portfelja osiguranja na drugo društvo za osiguranje dobiti odobrenje nadzornog tijela.

(6) Društvo za osiguranje mora za sklapanje ugovora kojim se znatan dio poslovanja prenosi na drugo društvo za osiguranje, odnosno drugu osobu dobiti dozvolu nadzornog tijela (u daljnjem tekstu: dozvola za prijenos izdvojenih poslova). Za prijenos izdvojenih poslova i svaku izmjenu ugovora o izdvojenim poslovima kojom se mijenja predmet ugovora, društvo za osiguranje dužno je dobiti dozvolu.

(7) O dozvoli iz stavka 2. i 3. ovoga članka odlučuje nadzorno tijelo istodobno kada odlučuje i o dozvoli za obavljanje poslova osiguranja, osim ako je zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 2. i 3. ovoga članka uložen nakon što je društvo za osiguranje preuzimatelj stekao dozvolu za obavljanje poslova osiguranja.

 

III.2. DOZVOLA ZA OBAVLJANJE POSLOVA OSIGURANJA

 

Zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje poslova osiguranja

 

Članak 59.

(1) Zahtjevu za izdavanje dozvole za obavljanje poslova osiguranja treba priložiti:

1. poslovni plan,

2. statut društva za osiguranje u obliku javnobilježničke isprave,

3. popis dioničara sa njihovim osobnim podacima te naslov tvrtke i sjedišta, zajedničkoga nominalnog iznosa dionica i postotaka udjela u temeljnom kapitalu društva za osiguranje,

4. za dioničare – pravne osobe koji su imatelji kvalificiranih udjela:

– izvod iz sudskog registra, odnosno drugog odgovarajućeg javnog registra,

– ako je dioničar dioničko društvo uz navedeno treba priložiti i izvadak dioničara iz registra dionica, odnosno ako dionice glase na ime donosioca, onda ovjereni prijepis javnobilježničke isprave o popisu prisutnih na posljednjoj skupštini, za dioničare koji su strane pravne osobe isprave je nužno priložiti u ovjerenom prijevodu,

– financijske izvještaje za posljednje dvije poslovne godine,

5. popis osoba koje su povezane s imateljima kvalificiranih udjela te opisom načina povezanosti,

6. ugovore o obavljanju izdvojenih poslova ako će društvo za osiguranje za obavljanje pojedinih poslova ovlastiti druge osobe.

(2) Zahtjevu za izdavanje dozvole za obavljanje poslova osiguranja mora se priložiti i potvrda ovlaštenog aktuara o tome da li je društvo za osiguranje sposobno osigurati adekvatnost kapitala s obzirom na vrste osiguranja i opseg poslova koje će obavljati.

 

Odlučivanje o dozvoli za obavljanje poslova osiguranja

 

Članak 60.

(1) Nadzorno tijelo odlučuje o izdavanju dozvole za svaku vrstu osiguranja unutar koje društvo za osiguranje smije obavljati poslove osiguranja.

(2) Nadzorno tijelo izdaje dozvolu za obavljanje poslova osiguranja unutar pojedine vrste osiguranja ako utvrdi da društvo za osiguranje ispunjava uvjete za obavljanje poslova osiguranja unutar te vrste osiguranja.

(3) Nadzorno tijelo u izreci dozvole izričito navodi vrste osiguranja na koje se dozvola odnosi. Ako se dozvola odnosi na sve vrste osiguranja iz pojedine skupine osiguranja, nadzorno tijelo može u izreci dozvole navesti tu skupinu osiguranja.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. do 3. ovoga članka, nadzorno tijelo odlučuje o dozvoli za obavljanje poslova sklapanja reosiguranja za sve vrste osiguranja te u izreci navodi da vrijedi isključivo za poslove sklapanja reosiguranja.

 

Odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje poslova osiguranja

 

Članak 61.

Nadzorno tijelo će zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje poslova osiguranja odbiti ako:

1. dioničari koji su imatelji dionica nemaju dozvole iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona,

2. članovi uprave nemaju odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave,

3. iz statuta društva za osiguranje i druge dokumentacije proizlazi da nisu osigurani uvjeti za poslovanje društva za osiguranje određeni ovim Zakonom odnosno propisima donesenima na temelju ovoga Zakona,

4. iz dokumentacije i drugih poznatih okolnosti proizlazi da društvo za osiguranje u kadrovskom, organizacijskom odnosno tehničkom smislu neće biti sposobno obavljati poslove osiguranja u opsegu predviđenom poslovnim planom,

5. su odredbe statuta društva za osiguranje u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona odnosno odredbama propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

6. izračunate premije i pričuve nisu dostatne za trajno i puno pokriće obveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju,

7. društvo za osiguranje ne ispunjava druge uvjete određene ovim odnosno drugim zakonom odnosno na temelju njega donesenim propisima za obavljanje poslova osiguranja u vrsti osiguranja na koju se odnosi zahtjev za izdavanje dozvole,

8. su opći i posebni uvjeti osiguranja u suprotnosti sa zakonom kojim se uređuju obvezna osiguranja u prometu.

 

Prestanak važenja dozvole za obavljanje poslova osiguranja

 

Članak 62.

(1) Dozvola za obavljanje poslova osiguranja prestaje vrijediti:

1. ako društvo za osiguranje ne počne poslovati u roku od dvanaest mjeseci od izdavanja dozvole,

2. ako društvo za osiguranje ne obavlja poslove osiguranja dulje od šest mjeseci,

3. početkom stečajnog postupka odnosno postupka prisilne likvidacije,

4. završetkom redovite likvidacije društva za osiguranje,

5. prijenosom svih ugovora o osiguranju na drugo društvo za osiguranje.

(2) Ako nastupi razlog iz stavka 1. ovoga članka nadzorno tijelo donijet će odluku kojom se utvrđuje da je dozvola prestala vrijediti.

(3) Društvo za osiguranje ne smije više sklapati nove poslove u vezi s obavljanjem poslova osiguranja u slučaju:

1. iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka od dana uručivanja odluke iz stavka 2. ovoga članka,

2. iz stavka 1. točke 3. ovoga članka od dana oglašavanja stečajnog postupka na oglasnoj ploči, odnosno od dana kada je uručena odluka iz stavka 2. ovoga članka kojom nadzorno tijelo odlučuje o početku postupka prisilne likvidacije,

3. iz stavka 1. točke 4. ovoga članka od dana primitka odluke iz članka 200. stavka 1. ovoga Zakona,

4. iz stavka 1. točke 5. ovoga članka od dana kada društvo za osiguranje dobije dozvolu nadzornog tijela za prijenos ugovora o osiguranju.

 

Poslovni plan

 

Članak 63.

(1) Poslovni plan iz članka 59. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona mora sadržavati:

1. temelje poslovne politike,

2. predviđenu bilancu,

3. nabrojene pojedine vrste osiguranja unutar kojih će društvo za osiguranje obavljati poslove osiguranja,

4. izračun iznosa jamstvenog kapitala iz članka 93. ovoga Zakona i njegovih sastavnih dijelova,

5. predviđenu visinu troškova osnivanja, organizacijskih troškova i troškova poslovanja te izvore financiranja ovih troškova,

6. program predviđenog reosiguranja s tablicama maksimalnog pokrića za sve vrste osiguranja,

7. ocjenu predviđenog stanja likvidnosti i financijska sredstva koja će biti na raspolaganju za pokriće obveza i osiguravanja adekvatnosti kapitala,

8. elaborat o očekivanim poslovnim rezultatima za razdoblje od najmanje tri godine, osobito o očekivanim premijskim prihodima, očekivanim naknadama za štetu odnosno premijama osiguranja, očekivanim troškovima za provizije i drugim troškovima te očekivanom oblikovanju tehničkih pričuva osiguranja i pričuva.

(2) Ako se poslovni plan odnosi na poslove sklapanja reosiguranja, mora sadržavati samo sastavne dijelove iz stavka 1. točke 1., 4., 5. i 8. ovoga članka.

(3) Ako društvo za osiguranje namjerava obavljati poslove osiguranja u vrsti osiguranja iz članka 3. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona, poslovni plan mora sadržavati i opis sredstava koja su potrebna za ispunjavanje obveza iz ove vrste osiguranja.

 

Početak obavljanja poslova osiguranja u pojedinoj vrsti osiguranja

 

Članak 64.

Društvo za osiguranje mora nadzorno tijelo obavijestiti o početku odnosno prestanku obavljanja poslova osiguranja unutar pojedine vrste osiguranja za koje je steklo dozvolu.

 

Izmjena vrsta osiguranja

 

Članak 65.

(1) Društvo za osiguranje koje je steklo dozvolu za obavljanje poslova osiguranja unutar određenih vrsta osiguranja u slučaju kada namjerava početi s obavljanjem poslova osiguranja u drugim vrstama osiguranja mora dobiti dozvolu nadzornog tijela za izmjenu vrsta osiguranja.

(2) Na dozvolu za izmjenu vrsta osiguranja na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 59. do 63. ovoga Zakona.

(3) Nadzorno tijelo odbit će zahtjev za izdavanje dozvole za izmjenu vrsta osiguranja i u slučaju kada:

1. utvrdi da bi obavljanje poslova u vrsti osiguranja na koju se odnosi zahtjev za izdavanje dozvole ugrozilo poslovanje društva za osiguranje sukladno pravilima o upravljanju rizicima,

2. društvo za osiguranje ne ispunjava druge uvjete za obavljanje poslova osiguranja u vrsti osiguranja na koju se odnosi zahtjev za izdavanje dozvole.

 

III.3. OVLAŠTENI AKTUAR

 

Ovlašteni aktuar

 

Članak 66.

(1) Ovlašteni aktuar je osoba koja ima ovlaštenje nadzornog tijela za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara.

(2) Nadzorno tijelo izdat će ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara ako osoba ispunjava sljedeće uvjete:

1. znanje hrvatskog jezika,

2. da je uspješno obavila provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara sukladno programu izobrazbe međunarodnih odnosno europskih aktuarskih udruga,

3. da je redoviti član aktuarske udruge sa sjedištem u Republici Hrvatskoj priznate od strane međunarodnih, odnosno europskih aktuarskih udruga,

4. da nije pravomoćno osuđena na kaznu zatvora za kazneno djelo protiv platnog prometa i poslovanja,

5. da joj dosad nije bilo oduzeto ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara.

(3) Nadzorno tijelo može s nadležnim nadzornim tijelom države članice sklopiti sporazum o priznavanju ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara.

(4) Nadzorno tijelo propisuje uvjete za stjecanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara.

(5) Nadzorno tijelo oduzet će ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara ako:

1. je ovlaštenje dobiveno navođenjem neistinitih podataka,

2. ovlašteni aktuar teže krši pravila aktuarske struke.

3. ne ispunjava uvjete iz stavka 2. točke 3. i 4. ovoga članka.

(6) O oduzimanju ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara nadzorno tijelo dužno je obavijestiti društva za osiguranje za koje osoba kojoj je oduzeto ovlaštenje obavlja poslove ovlaštenog aktuara.

(7) Nadzor nad ovlaštenim aktuarima obavlja nadzorno tijelo. Na nadzor nad ovlaštenim aktuarima na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 156., 157., članka 158. stavka 5., članka 160., 161., 164. i 165. ovoga Zakona.

 

Imenovanje ovlaštenog aktuara

 

Članak 67.

(1) Društvo za osiguranje prije početka obavljanja poslova osiguranja mora imenovati ovlaštenog aktuara.

(2) Ovlaštenim aktuarom ne može se imenovati osoba koja u društvu za osiguranje obnaša funkciju člana uprave društva ili prokuriste, odnosno koja posredno ili neposredno ima udio u društvu za osiguranje veći od 1‰.

(3) Društvo za osiguranje o imenovanju ovlaštenog aktuara dužno je u roku osam dana obavijestiti nadzorno tijelo.

(4) Ako društvo za osiguranje u roku od tri mjeseca ne imenuje ovlaštenog aktuara odnosno za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara imenuje osobu koja nije ovlašteni aktuar, ovlaštenog aktuara imenuje nadzorno tijelo.

 

Poslovi ovlaštenog aktuara

 

Članak 68.

(1) Ovlašteni aktuar mora provjeriti oblikuju li se cjenici premija i tehničke pričuve osiguranja sukladno propisima te jesu li oblikovane tako da omogućuju trajno ispunjavanje svih obveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju.

(2) Uprava mora ovlaštenom aktuaru staviti na raspolaganje sve podatke koji su mu potrebni za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ovlašteni aktuar mora nadzornom odboru i upravi istodobno s mišljenjem uz godišnje izvješće iz članka 142. ovoga Zakona predočiti izvješće o saznanjima ovlaštenog aktuara glede nadzora koji je u protekloj poslovnoj godini obavljao na temelju stavka 1. ovoga članka. Izvješće mora obuhvaćati prvenstveno razloge za pozitivno mišljenje, mišljenje uz ograde, odnosno negativno mišljenje ovlaštenog aktuara uz godišnje izvješće.

(4) Ako ovlašteni aktuar u obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da se cjenici premija odnosno tehničke pričuve osiguranja ne oblikuju sukladno propisima, odnosno da su izračunate odnosno oblikovane na način da je ugroženo trajno ispunjavanje svih obveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju, mora o tome neodgodivo izvijestiti upravu društva za osiguranje.

(5) Uprava društva za osiguranje dužna je poduzeti mjere radi usklađivanja poslovanja sukladno izvješću ovlaštenog aktuara.

(6) Ako uprava društva za osiguranje ne poduzme mjere sukladno izvješću iz stavka 4. ovoga članka, ovlašteni aktuar dužan je o tome neodgodivo obavijestiti nadzorno tijelo.

(7) Ako ovlašteni aktuar prestane obavljati tu funkciju u društvu za osiguranje dužan je o tome obavijestiti nadzorno tijelo u roku od 8 dana od dana saznanja.

Razrješenje ovlaštenog aktuara

Članak 69.

(1) Ako nakon imenovanja ovlaštenog aktuara nadzorno tijelo imenovanoj osobi oduzme ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara, odnosno ako u svezi s imenovanom osobom nastupe okolnosti iz članka 67. stavka 2. ovoga Zakona, društvo za osiguranje je dužno imenovati drugog ovlaštenog aktuara.

(2) Ako društvo za osiguranje u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ne imenuje drugog ovlaštenog aktuara, nadzorno tijelo odredit će otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u roku koji ne smije biti kraći od 60 dana.

(3) Ako društvo za osiguranje u slučaju iz stavka 2. ovoga članka ne imenuje drugog ovlaštenog aktuara, ovlaštenog aktuara imenuje nadzorno tijelo.

(4) Društvo za osiguranje o razrješenju ovlaštenog aktuara dužno je u roku od 8 dana obavijestiti nadzorno tijelo.

 

III.4. PRIJENOS PORTFELJA OSIGURANJA

 

Prijenos portfelja osiguranja

 

Članak 70.

(1) Društvo za osiguranje može ugovorom prenijeti na drugo društvo za osiguranje (u daljnjem tekstu: društvo za osiguranje preuzimatelj) ugovore o osiguranju u pojedinoj skupini ili vrsti osiguranja (u daljnjem tekstu: portfelj osiguranja) istodobno s prijenosom imovine za pokriće tehničkih pričuva u vrijednosti pričuva koje se oblikuju za portfelj osiguranja, koji je predmetom prijenosa odnosno imovine za pokriće matematičke pričuve koja se mora oblikovati za portfelj osiguranja koji je predmetom ugovora.

(2) Portfelj osiguranja može se prenijeti na društvo za osiguranje preuzimatelja kada društvo za osiguranje preuzimatelj dobije odobrenje nadzornog tijela za preuzimanje portfelja osiguranja.

(3) Za prijenos ugovora o osiguranju nije potrebna suglasnost osiguranika.

(4) Društvo za osiguranje preuzimatelj dužno je o prijenosu portfelja osiguranja obavijestiti ugovaratelje osiguranja odnosno osiguranike putem sredstava javnog priopćavanja na području na kojem osiguranja koja su predmetom prijenosa pokrivaju rizike.

(5) Društvo za osiguranje može prenijeti portfelj osiguranja na:

1. drugo društvo za osiguranje u Republici Hrvatskoj,

2. svoju podružnicu, odnosno na podružnicu drugog društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

3. društvo za osiguranje države članice, odnosno na njegovu podružnicu u Republici Hrvatskoj odnosno drugoj državi članici,

4. podružnicu stranog društva za osiguranje, ako je sjedište podružnice u Republici Hrvatskoj,

5. podružnicu stranog društva za osiguranje, ako je sjedište podružnice u državi članici te ako osiguranja koja su predmetom prijenosa pokrivaju rizik isključivo u toj državi članici.

(6) Društvo za osiguranje dužno je portfelj osiguranja prenijeti na društvo za osiguranje preuzimatelja u roku od tri mjeseca od dana primitka odobrenja za prijenos portfelja od nadzornog tijela.

(7) Odobrenje za prijenos portfelja prestaje važiti istekom roka iz stavka 6. ovoga članka.

(8) Društvo za osiguranje dužno je u roku od 30 dana od dana prijenosa portfelja nadzornom tijelu podnijeti dokaze o prijenosu portfelja na društvo za osiguranje preuzimatelja.

(9) Ako društvo za osiguranje ne postupi sukladno stavku 8. ovoga članka, odnosno ako iz podnesenih dokaza nije vidljivo da je izvršen prijenos portfelja, nadzorno tijelo donijet će odluku o prestanku važenja odobrenja za prijenos portfelja.

 

Zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja osiguranja

 

Članak 71.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja osiguranja mora sadržavati:

1. popis ugovora o osiguranju prema pojedinim vrstama osiguranja koji su predmet prijenosa uz opće uvjete za ta osiguranja, te izračune pričuva za ta osiguranja,

2. popis imovine za pokriće tehničkih pričuva odnosno imovine za pokriće matematičke pričuve za pokriće, uz navođenje vrijednosti te podatke na temelju kojih je moguće provjeriti izračun te vrijed­nosti,

3. u slučaju iz članka 70. stavka 5. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona, izmjenu poslovnog plana društva za osiguranje preuzimatelja koja je nužna radi preuzimanja portfelja osiguranja,

4. ugovor o prijenosu portfelja osiguranja.

 

Odlučivanje o odobrenju za preuzimanje portfelja osiguranja

 

Članak 72.

(1) Nadzorno tijelo odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja osiguranja ako je vrijednost imovine za pokriće tehničkih pričuva, odnosno imovine za pokriće matematičkih pričuva manja od visine pričuva koje se moraju oblikovati za portfelj osiguranja koji je predmetom prijenosa, odnosno ako postoje drugi razlozi zbog kojih bi bili ugroženi interesi osiguranika.

(2) Nadzorno tijelo odbit će zahtjev i u slučaju ako društvo za osiguranje preuzimatelj nema dozvolu za obavljanje poslova osiguranja u vrstama osiguranja koje su predmet prijenosa, odnosno ako bi zbog preuzimanja portfelja osiguranja bilo ugroženo poslovanje društva za osiguranje preuzimatelja sukladno pravilima o upravljanju rizicima.

(3) U slučaju kada društvo za osiguranje prenosi portfelj osiguranja na svoju podružnicu u državi članici, nadzorno tijelo dužno je prije izdavanja odobrenja za prijenos portfelja osiguranja zatražiti suglasnost o prijenosu portfelja osiguranja nadležnoga nadzornog tijela države članice. Ako nadležno nadzorno tijelo države članice u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva za suglasnost ne dostavi suglasnost, smatra se da je suglasno s prijenosom portfelja osiguranja.

(4) U slučaju iz članka 70. stavka 5. točke 3. ovoga Zakona nadzorno tijelo izdat će odobrenje za prijenos ugovora o osiguranju samo u slučaju ako nadležno tijelo države članice izda potvrdu da će društvo za osiguranje države članice i nakon preuzimanja portfelja osiguranja ispunjavati zahtjeve adekvatnosti kapitala.

(5) Ako u slučaju iz stavka 4. ovoga članka osiguranje pokriva rizike i u drugoj državi članici, nadzorno tijelo može izdati odobrenje za prijenos portfelja osiguranja samo u slučaju ako nadležno nadzorno tijelo te države članice dostavi suglasnost. Ako nadležno nadzorno tijelo te države članice u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva za suglasnost ne dostavi suglasnost, smatra se da je suglasno s prijenosom portfelja osiguranja.

(6) Odredbe stavka 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na prijenos portfelja osiguranja na podružnicu društva za osiguranje Švicarske konfederacije u Republici Hrvatskoj.

(7) Ako je stranom društvu za osiguranje za prijenos portfelja osiguranja svoje podružnice u državi članici potrebna suglasnost nadzornog tijela za prijenos portfelja osiguranja, nadzorno tijelo dužno je odlučiti o izdavanju iste.

(8) Ako društvo za osiguranje države članice prenosi portfelj osiguranja na svoju podružnicu u Republici Hrvatskoj, nadzorno tijelo dužno je o mogućim prigovorima protiv prijenosa obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države članice u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva za izdavanje suglasnosti za prijenos portfelja osiguranja.

(9) Ako je za prijenos portfelja osiguranja društva za osiguranje države članice potrebna potvrda nadzornog tijela u smislu stavka 4. ovoga članka, nadzorno tijelo dužno je izdati odgovarajuću potvrdu, odnosno odluku o odbijanju zahtjeva za izdavanje takve potvrde.

(10) Ako društvo za osiguranje države članice prenosi portfelj osiguranja na društvo za osiguranje druge države članice a osiguranja koja su predmetom prijenosa pokrivaju i rizike u Republici Hrvatskoj, nadzorno tijelo može odbiti suglasnost u smislu stavka 5. ovoga članka, ako bi prijenosom portfelja osiguranja bili ugroženi interesi osiguranika. Nadzorno tijelo dužno je o odbijanju izdavanja suglasnosti odlučiti u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti nadležnog nadzornog tijela države članice onamjeravanom prijenosu.

 

III.5. PRIJENOS IZDVOJENIH POSLOVA

 

Ugovor o prijenosu izdvojenih poslova

 

Članak 73.

(1) Ugovor o prijenosu izdvojenih poslova je ugovor kojim društvo za osiguranje određeni dio poslovanja prenosi na drugo društvo za osiguranje odnosno na drugu osobu.

(2) Ugovor o prijenosu izdvojenih poslova mora sadržavati odredbu sukladno kojoj društvo za osiguranje odgovara u potpunosti za poslovanje koje je prenijelo na drugo društvo za osiguranje, odnosno na drugu osobu.

(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka smatra se prvenstveno ugovor kojim društvo za osiguranje na neodređeno vrijeme odnosno na dulje razdoblje prenosi obavljanje određenih poslova u cijelosti ili u znatnom opsegu (u daljnjem tekstu: izdvojeni poslovi), a to su:

1. upravljanje imovinom za pokriće tehničkih pričuva društva za osiguranje odnosno imovinom za pokriće matematičke pričuve,

2. obrada štetnih slučajeva,

3. računalna obrada podataka.

(4) Ugovorom o prijenosu izdvojenih poslova mora se odrediti obveza osobe koja preuzima na sebe obavljanje izdvojenih poslova da društvu za osiguranje dostavlja podatke iz članka 75. stavka 2. ovoga Zakona koje društvo za osiguranje može upotrijebiti samo u svrhu iz članka 75. stavka 2. ovoga Zakona.

 

Odobrenje za prijenos izdvojenih poslova

 

Članak 74.

(1) Nadzorno tijelo odbit će izdavanje odobrenja za prijenos izdvojenih poslova ako bi time, s obzirom na vrstu odnosno opseg izdvojenih poslova, bili ugroženi interesi osiguranika ili ako bi zbog prijenosa izdvojenih poslova bilo onemogućeno odnosno bitno otežano obavljanje nadzora nad poslovima osiguranja koje obavlja društvo za osiguranje.

(2) Nadzorno tijelo može važenje odobrenja vezati uz određene uvjete ako je to nužno radi zaštite interesa osiguranika.

(3) Ako nadzorno tijelo o zahtjevu za izdavanje odobrenja za prijenos izdvojenih poslova ne odluči u roku od 3 mjeseca od dana primitka zahtjeva, smatra se da je odobrenje izdano.

 

Nadzor nad obavljanjem izdvojenih poslova

 

Članak 75.

(1) Odredbe ovoga Zakona o nadzoru nad društvima za osiguranje na odgovarajući način se primjenjuju i na nadzor nad pravnom osobom koja obavlja izdvojene poslove.

(2) Društvo za osiguranje mora nadzornom tijelu, na njegov zahtjev, predočiti sve podatke o pravnom i financijskom stanju te o poslovanju osobe s kojom je sklopila ugovor o prijenosu izdvojenih poslova.

(3) Nadzorno tijelo oduzet će odobrenje za prijenos izdvojenih poslova ako:

1. nastupe okolnosti iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona,

2. društvo za osiguranje ne ispunjava uvjete iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona.

 

III.6. OBAVLJANJE POSLOVA OSIGURANJA IZVAN PODRUČJA REPUBLIKE HRVATSKE

 

Obavljanje poslova osiguranja u državi članici

 

Članak 76.

(1) Društvo za osiguranje može poslove osiguranja za koje je steklo dozvolu nadzornog tijela obavljati na području države članice preko podružnice odnosno neposredno ako ispunjava uvjete određene propisima te države članice.

(2) Smatra se da društvo za osiguranje obavlja poslove osiguranja u državi članici ako sklapa ugovore o osiguranju koji pokrivaju rizike u toj državi.

 

Početak obavljanja poslova osiguranja u državi članici

 

Članak 77.

(1) Društvo za osiguranje koje namjerava početi s obavljanjem poslova osiguranja u državi članici dužno je o tome obavijestiti nadzorno tijelo i navesti državu članicu u kojoj namjerava početi s obavljanjem poslova osiguranja.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvaćati vrste osiguranja i način obavljanja poslova osiguranja. Obavijesti mora biti priložena izmjena poslovnog plana i potvrda sa sadržajem iz članka 59. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Ako društvo za osiguranje u državi članici namjerava osnovati podružnicu, obavijest mora sadržavati i sljedeće:

1. imena osoba koje su ovlaštene za vođenje poslova podruž­nice,

2. naslov podružnice u državi članici,

3. način dobivanja dokumentacije o podružnici.

(4) Nadzorno tijelo dužno je obavijest iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana dostaviti nadležnom nadzornom tijelu države članice u kojoj društvo za osiguranje namjerava neposredno obavljati poslove osiguranja, odnosno u roku tri mjeseca kada poslove osiguranja u državi članici namjerava obavljati preko podružnice i o tome obavijestiti društvo za osiguranje.

(5) Zajedno s obavijesti iz stavka 4. ovoga članka nadzorno tijelo mora nadležnom nadzornom tijelu države članice dostaviti i:

1. izjavu da društvo za osiguranje ispunjava propisanu razinu adekvatnosti kapitala,

2. podatke o vrstama osiguranja za koje društvo za osiguranje ima dozvolu za obavljanje poslova osiguranja.

(6) Društvo za osiguranje može početi neposredno obavljati poslove osiguranja, odnosno osnovati podružnicu u državi članici nakon primitka obavijesti nadzornog tijela iz stavka 4. ovoga Zakona.

(7) Ako nadzorno tijelo u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi društvu za osiguranje, smatra se da je suglasno s početkom obavljanja poslova osiguranja u državi članici.

(8) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, nadzorno tijelo odbit će zahtjev za dostavljanje obavijesti nadzornom tijelu države članice ako na temelju podataka kojima raspolaže i dokumentacije iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, te uzimajući u obzir planirani opseg poslovanja, utvrdi da društvo za osiguranje ne ispunjava propisanu razinu adekvatnosti kapitala, odnosno ako bi zbog početka obavljanja poslova osiguranja u državi članici bilo ugroženo poslovanje društva za osiguranje sukladno pravilima o upravljanju rizicima.

(9) Nadzorno tijelo zabranit će društvu za osiguranje daljnje obavljanje poslova osiguranja u državi članici ako nastupe okolnosti iz stavka 7. ovoga članka.

 

Promjena podataka iz obavijesti

 

Članak 78.

(1) Odredbe članka 77. ovoga Zakona na odgovarajući način se primjenjuju i u slučaju kada društvo za osiguranje, koje je sukladno članku 77. stavka 6. i 7. ovoga Zakona počelo obavljati poslove osiguranja u državi članici, namjerava obavljanje poslova osiguranja proširiti na poslove u vrstama osiguranja koje nisu navedene u obavijesti iz članka 77. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno ako se promijene druge okolnosti ili uvjeti o kojima je nadzorno tijelo obavijestilo nadležno nadzorno tijelo putem obavijesti iz članka 77. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, nadzorno tijelo dužno je neodgodivo obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države članice ako društvo za osiguranje ne ispunjava propisanu razinu adekvatnosti kapitala.

 

Nadzor nad obavljanjem poslova osiguranja u državi članici

 

Članak 79.

(1) Nadzorno tijelo obavlja nadzor nad podružnicom društva za osiguranje u državi članici, odnosno nad neposrednim obavljanjem poslova osiguranja u državi članici.

(2) Nadzorno tijelo može zatražiti nadležno nadzorno tijelo države članice u kojoj društvo za osiguranje obavlja poslove osiguranja da obavi pregled poslovanja podružnice društva za osiguranje u toj državi članici, ako je to sukladno interesima učinkovitosti, jednostavnosti, brzine, odnosno smanjenja troškova postupka. Pod jednakim uvjetima nadzorno tijelo može obaviti pregled poslovanja koji provodi nadležno nadzorno tijelo države članice.

(3) Ako društvo za osiguranje obavlja poslove osiguranja u državi članici nakon izdavanja upozorenja nadležnoga nadzornog tijela države članice o kršenju propisa te države članice, nadzorno tijelo provest će mjere nadzora sukladno ovom Zakonu.

(4) Nadzorno tijelo dužno je neodgodivo obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države članice o mjerama koje provodi.

(5) Ako nadzorno tijelo društvu za osiguranje oduzme dozvolu za obavljanje poslova osiguranja, mora o tome neodgodivo obavijestiti nadležna nadzorna tijela država članica u kojima društvo za osiguranje obavlja poslove osiguranja.

 

Izvještavanje o poslovima osiguranja u državama članicama

 

Članak 80.

(1) Društvo za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja u državi članici dužno je nadzorno tijelo izvještavati o poslovima osiguranja u pojedinoj državi članici, i to odvojeno za poslove osiguranja koje obavlja preko podružnice i poslove osiguranja koje neposredno obavlja.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvaćati podatke o visini premije, zahtjeva i provizija, bez odbitaka reosiguranja.

(3) Nadzorno tijelo propisat će detaljniji sadržaj izvješća, te način i rokove izvještavanja.

(4) Nadzorno tijelo će nadležnom nadzornom tijelu države članice, na njegov zahtjev, dostaviti podatke navedene u izvješću iz stavka 1. ovoga članka.

 

Obavljanje poslova osiguranja u stranoj državi

 

Članak 81.

(1) Društvu za osiguranje dopušteno je obavljati poslove osiguranja u stranoj državi preko podružnice, poštujući pritom propise te države.

(2) Za osnivanje podružnice u stranoj državi društvo za osiguranje mora dobiti dozvolu nadzornog tijela.

(3) Nadzorno tijelo će odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za osnivanje podružnice u stranoj državi ako bi, uzimajući u obzir propise države odnosno uzimajući u obzir praksu države u kojoj društvo za osiguranje namjerava osnovati podružnicu glede primjene i izvršavanja tih propisa, obavljanje nadzora sukladno ovom Zakonu moglo biti onemogućeno, odnosno bitno otežano.

 

III.7. SLOBODNO OBAVLJANJE POSLOVA OSIGURANJA DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE DRŽAVA ČLANICA

 

Društva za osiguranje država članica

 

Članak 82.

(1) Društvo za osiguranje koje u državi članici ima pravo obavljati poslove osiguranja u pojedinim vrstama osiguranja može poslove osiguranja u tim vrstama osiguranja obavljati i na području Republike Hrvatske neposredno ili preko podružnice.

(2) Na društvo za osiguranje iz stavka 1. ovoga članka, odnosno njegovu podružnicu na području Republike Hrvatske primjenjuju se odredbe članka 13., članka 89. do 91. i odredbe članka 258. ovoga Zakona.

 

Početak obavljanja poslova osiguranja

 

Članak 83.

(1) Društvo za osiguranje države članice može na području Republike Hrvatske početi obavljati poslove osiguranja ako nadležno nadzorno tijelo države članice obavijesti nadzorno tijelo o podacima iz članka 77. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona i izjavi da društvo za osiguranje države članice raspolaže potrebnim kapitalom.

(2) Podružnica društva za osiguranje države članice može početi obavljati poslove osiguranja u Republici Hrvatskoj tri mjeseca od dana kada nadzorno tijelo primi obavijest nadležnoga nadzornog tijela države članice iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka u slučaju kada postoje razlozi zaštite javnog interesa potrebno je odrediti dodatne uvjete za obavljanje poslova osiguranja putem podružnice, a nadzorno tijelo dužno je o tome obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države članice u roku dva mjeseca.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga stavka, podružnica društva za osiguranje države članice može početi s obavljanjem poslova osiguranja odmah nakon primitka obavijesti nadzornog tijela.

(5) Društvo za osiguranje države članice, koji u Republici Hrvatskoj namjerava obavljati poslove osiguranja neposredno, može početi s radom na dan kad ga nadležno tijelo države članice obavijesti o tome da je podatke iz stavka 1. ovoga članka proslijedilo nadzornom tijelu.

(6) Na promjenu vrsta osiguranja unutar kojih podružnica države članice obavlja poslove osiguranja na odgovarajući način se primjenjuju stavci 1. do 4. ovoga članka.

(7) Društvo za osiguranje države članice dužno je prestati obavljati poslove osiguranja u Republici Hrvatskoj ako nastupi neka od sljedećih okolnosti ako:

1. nadležno nadzorno tijelo države članice zaključi da društvo za osiguranje države članice ne raspolaže s propisanim kapitalom za daljnje obavljanje poslova osiguranja,

2. prestane vrijediti dozvola društva za osiguranje za obavljanje poslova osiguranja,

3. podružnica društva za osiguranje države članice ne ispunjava uvjete iz stavka 2. do 4. ovoga članka.

(8) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, društvo za osiguranje države članice može početi obavljati poslove obveznih osiguranja u prometu samo ako nadzornom tijelu dostavi dokaz Hrvatskog ureda za osiguranje da je njegov član i da ispunjava uvjete propisane Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu.

(9) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, društvo za osiguranje države članice može početi obavljati poslove obveznih osiguranja u prometu samo ako prethodno obavijesti nadzorno tijelo o općim i posebnim uvjetima osiguranja.

(10) Ako nadzorno tijelo utvrdi da uvjeti osiguranja iz stavka 9. ovoga članka nisu sukladni propisima donijet će mjeru za društvo za osiguranje države članice da ih izmijeni sukladno propisima.

(11) Ako društvo za osiguranje države članice ne postupi u skladu s mjerom iz stavka 10. ovoga članka, u roku koji je tom mjerom utvrđen, nadzorno tijelo dužno je obavijestiti nadležno nadzorno tijelo tog društva za osiguranje.

(12) Nadzorno tijelo ovlašteno je zahtijevati dostavu podataka na hrvatskom jeziku.

 

Nadzor nad obavljanjem poslova osiguranja društava za osiguranje države članice

 

Članak 84.

(1) Nadzor nad društvom za osiguranje države članice koje obavlja poslove osiguranja na području Republike Hrvatske provodi nadležno nadzorno tijelo države članice.

(2) Nadležno nadzorno tijelo države članice može na području Republike Hrvatske obaviti provjeru poslovanja društva za osiguranje države članice.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka nadležno nadzorno tijelo ima jednake nadležnosti kao nadzorno tijelo na temelju odredbi članka 183. do 189. ovoga Zakona.

(4) Na zahtjev nadležnoga nadzornog tijela države članice nadzorno tijelo dužno je obaviti nadzor poslovanja podružnice društva za osiguranje države članice na području Republike Hrvatske.

(5) Iznimno od odredbi stavka 1. do 4. ovoga članka, nadzorno tijelo nadležno je za obavljanje provjere poslovanja društva za osiguranje države članice na području Republike Hrvatske sukladno odredbama članka 183. do 189. ovoga Zakona radi nadzora nad poslovanjem sukladno odredbama članka 82. stavka 2. ovoga Zakona.

 

Mjere nadzora nad društvom za osiguranje države članice

 

Članak 85.

(1) Nadzorno tijelo donijet će odluku o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, ako društvo za osiguranje države članice na području Republike Hrvatske krši odredbe članka 82. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ako društvo za osiguranje države članice u roku određenom odlukom ne postupi sukladno odluci iz stavka 1. ovoga članka, nadzorno tijelo će o tome obavijestiti nadležno nadzorno tijelo te države članice.

(3) Ako su ispunjeni uvjeti iz članka 161. stavka 2. ovoga Zakona, nadzorno tijelo može društvu za osiguranje zbog nezakonitosti i nepravilnosti počinjenih na području Republike Hrvatske izreći i dodatnu mjeru zabrane sklapanja novih ugovora o osiguranju.

(4) Prije izricanja mjere iz stavka 3. ovoga članka nadzorno tijelo dužno je o tome obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države članice.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, nadzorno tijelo može društvu za osiguranje države članice izreći privremenu zabranu sklapanja novih ugovora o osiguranju a da prethodno nije obavijestilo nadležno nadzorno tijelo države članice ako to, radi zaštite osiguranika, nije moguće odgađati.

(6) Nadzorno tijelo dužno je o mjeri iz stavka 5. ovoga članka neodgodivo obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države članice i Europsku komisiju.

 

III.8. OBAVLJANJE POSLOVA OSIGURANJA STRANIH DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE

 

Članak 86.

(1) Strano društvo za osiguranje može na području Republike Hrvatske poslove osiguranja obavljati samo preko podružnice.

(2) Podružnica stranog društva za osiguranje mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. poslove podružnice moraju voditi dvije osobe, koje su ovlaštene zastupati osnivače, a na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 25. do 29. te članka 31. ovoga Zakona,

2. podružnica mora biti na odgovarajući način kadrovski i tehnički osposobljena za obavljanje poslova osiguranja,

3. podružnica mora raspolagati deponiranim sredstvima u vrijednosti jedne polovine iznosa temeljnog kapitala iz članka 19. ovoga Zakona,

4. podružnica mora na području Republike Hrvatske raspolagati odgovarajućom imovinom najmanje u visini polovine jamstvenog kapitala, propisanog člankom 100. ovoga Zakona, te deponirati novčani iznos kao jamstvo za plaćanje obveza iz ugovora o osiguranju sklopljenih na području Republike Hrvatske, odnosno ugovora koji pokrivaju rizike na području Republike Hrvatske, u visini četvrtine jamstvenog kapitala podružnice (u daljnjem tekstu: jamstveni depozit). Višak vlastitih sredstava podružnice iznad zahtijevanog minimalnog kapitala, ovisno o tome koji je viši, mora biti položen na poslovni račun kod financijske institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(3) Na podružnicu stranog društva za osiguranje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o upravljanju rizicima, čuvanju povjerljivih podataka te poslovnim knjigama i izvješćima iz glave IV., VI. i VII. ovoga Zakona te na temelju njih donesenih propisa.

(4) Na nadzor nad podružnicom osnovanom u Republici Hrvatskoj na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o nadzoru nad društvima za osiguranje iz glave X. ovoga Zakona.

 

Dozvola za osnivanje podružnice

 

Članak 87.

(1) Strano društvo za osiguranje može na području Republike Hrvatske osnovati podružnicu ako za to dobije dozvolu nadzornog tijela.

(2) Zahtjevu za izdavanje dozvole za osnivanje podružnice mora se priložiti:

1. akt o osnivanju podružnice,

2. izvod iz sudskog odnosno drugog odgovarajućeg registra države sjedišta matičnog društva za osiguranje,

3. statut odnosno propise matičnog društva za osiguranje,

4. revidirane financijske izvještaje matičnog društva za osiguranje za posljednje tri godine,

5. ako iz izvoda iz točke 2. nisu vidljivi podaci o vlasnicima matičnog društva za osiguranje, mora se priložiti odgovarajuća isprava u kojoj se na vjerodostojan način navode vlasnici i njihovi udjeli u upravljanju matičnim društvom za osiguranje,

6. izvod iz sudskog odnosno drugog odgovarajućeg registra države sjedišta za pravne osobe koje imaju više od 10% udjela u upravljanju matičnim društvom za osiguranje,

7. poslovni plan sa sadržajem određenim u članku 63. ovoga Zakona,

8. izjavu o tome da će podružnica, u sjedištu podružnice, voditi i čuvati svu dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje podružnice,

9. dokaze o adekvatnosti kapitala i jamstvenom depozitu,

10. dokumentaciju na temelju koje se može utvrditi je li podružnica u kadrovskom, tehničkom i organizacijskom smislu sposobna pružati usluge na koje se odnosi zahtjev za izdavanje dozvole.

(3) Nadzorno tijelo u dozvoli za osnivanje podružnice stranog društva za osiguranje odredit će način na koji će se osigurati jamstveni depozit.

(4) Na odlučivanje o izdavanju dozvole za osnivanje podružnice stranog društva za osiguranje na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 59. do 61. ovoga Zakona.

(5) Nadzorno tijelo odbit će zahtjev za izdavanje dozvole za osnivanje podružnice stranog društva za osiguranje ako bi:

1. uzimajući u obzir propise države sjedišta toga društva za osiguranje, odnosno uzimajući u obzir praksu te države u primjeni i izvršavanju tih propisa, obavljanje nadzora sukladno ovom Zakonu moglo biti onemogućeno odnosno bitno otežano, ili

2. uzimajući u obzir propise te države društvima za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj bilo onemogućeno obavljanje poslova osiguranja u toj državi, odnosno bilo onemogućeno obavljanje poslova osiguranja pod jednakim uvjetima kao društava za osiguranje te države.

(6) Iznimno, odredbe stavka 5. ovoga članka ne odnose se na odlučivanje o izdavanju dozvole za osnivanje podružnice stranog društva za osiguranje sa sjedištem u zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Posebne odredbe za podružnicu društva za osiguranje Švicarske Konfederacije

Članak 88.

(1) Posebne odredbe ovoga Zakona o društvima za osiguranje Švicarske Konfederacije, odnosno njezine podružnice u Republici Hrvatskoj primjenjuju se samo na neživotna osiguranja.

(2) Na podružnicu društva za osiguranje Švicarske Konfederacije u Republici Hrvatskoj ne primjenjuju se odredbe:

– odredbe članka 61. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona kada se primjenjuje odredba članka 87. stavka 4. ovoga Zakona,

– odredbe članka 86. stavka 2. točke 3. i 4. ovoga Zakona,

– odredbe članka 87. stavka 5. točke 2. ovoga Zakona.

(3) Prije odluke o izdavanju dozvole za osnivanje podružnice društva za osiguranje Švicarske Konfederacije nadzorno tijelo dužno je obavijestiti nadležno nadzorno tijelo i zatražiti njegovo mišljenje.

(4) Ako nadležno nadzorno tijelo ne odgovori u roku od tri mjeseca od dana primitka obavijesti iz stavka 3. ovoga članka smatra se da se ne protivi osnivanju podružnice.

(5) Prije odluke o oduzimanju dozvole za osnivanje podružnice društva za osiguranje Švicarske Konfederacije nadzorno tijelo dužno je o tome obavijestiti nadležno nadzorno tijelo i zatražiti njegovo mišljenje.

(6) Ako nadzorno tijelo prije dobivanja mišljenja iz stavka 5. ovoga članka podružnici društva za osiguranje Švicarske Konfederacije zabrani sklapanje ugovora o osiguranju, dužno je o tome neodgodivo obavijestiti nadležno nadzorno tijelo.

 

III.9. INFORMACIJE UGOVARATELJU OSIGURANJA

 

Informacije ugovaratelju osiguranja kod sklapanja ugovora o osiguranju

 

Članak 89.

(1) Društvo za osiguranje dužno je prije sklapanja ugovora o osiguranju pisano obavijestiti ugovaratelja osiguranja o sljedećim podacima:

1. tvrtki, pravno-organizacijskom obliku, sjedištu i nazivu društva za osiguranje i podružnice koja sklapa ugovor,

2. općim uvjetima osiguranja, te pravu koje vrijedi za ugovor o osiguranju,

3. vremenu trajanja ugovora o osiguranju,

4. pravilima i uvjetima za odstupanje od ugovora,

5. visini premije osiguranja, načinu plaćanja premije osiguranja, visini doprinosa, poreza i drugih troškova koji se zaračunavaju pored premije osiguranja i ukupnom iznosu plaćanja,

6. roku na koji ugovor obvezuje ponuditelja,

7. pravu na opoziv odnosno odstupanje,

8. načinu rješavanja sporova osiguranika,

9. nadzornom tijelu koje je nadležno za nadzor nad društvom za osiguranje.

(2) U slučaju životnog osiguranja obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i sljedeće podatke o:

1. osnovici i mjerilima za sudjelovanje u dobiti,

2. tablicama otkupne vrijednosti,

3. pravima na kapitalizaciju ugovora o životnom osiguranju i pravima iz takvog osiguranja,

4. poreznom sustavu koji se odnosi na navedenu vrstu osiguranja.

(3) Kod ugovora o životnom osiguranju vezanih za jedinice investicijskih fondova društvo za osiguranje dužno je prije sklapanja ugovora o osiguranju, uz podatke iz stavka 1. i 2. ovoga članka, ugovaratelja osiguranja pisano obavijestiti i o prospektu fonda, a naročito o strukturi ulaganja.

 

Informacije ugovaratelja osiguranja za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju

 

Članak 90.

(1) Društvo za osiguranje dužno je za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju pisano obavijestiti ugovaratelja osiguranja o slijedećim podacima:

1. promjeni tvrtke, pravno organizacijskom obliku, sjedištu i nazivu društva za osiguranje i podružnice koje sklapa ugovor,

2. promjenama podataka iz članka 89. stavka 1., točke 2. do 6. ovoga Zakona, odnosno podataka iz članka 89. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Za vrijeme trajanja ugovora o životnom osiguranju društvo za osiguranje dužno je jednom godišnje pisano obavijestiti osiguranika o stanju sudjelovanja u dobiti.

 

Sadržaj obavijesti

 

Članak 91.

Tekst i sadržaj obavijesti iz članka 89. i 90. ovoga Zakona mora biti napisan na pregledan i razumljiv način ugovaratelju osiguranja odnosno osiguraniku, te sastavljen na hrvatskom jeziku.

 

GLAVA IV.

 

UPRAVLJANJE RIZICIMA

 

IV.1. OPĆE ODREDBE

 

Upravljanje rizicima

 

Članak 92.

(1) Društvo za osiguranje dužno je održavati razinu kapitala adekvatnu opsegu i vrstama poslova osiguranja koje obavlja te s obzirom na rizike kojima je izloženo (adekvatnost kapitala).

(2) Društvo za osiguranje dužno je poslovati na način da rizici kojima je izloženo u pojedinačnim, odnosno svim vrstama poslova osiguranja koje obavlja ne prijeđu vrijednosti ili granice propisane ovim Zakonom te na temelju njega donesenim propisima.

(3) Društvo za osiguranje dužno je poslovati tako da je sposobno pravodobno ispuniti dospjele obveze (načelo likvidnosti) te na način da je trajno sposobno ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti).

 

IV.2. KAPITAL DRUŠTVA ZA OSIGURANJE

 

Kapital društva za osiguranje

 

Članak 93.

Kapital društva za osiguranje se u svrhu primjene pravila o upravljanju rizicima (u daljnjem tekstu: kapital) izračunava na način određen sljedećim člancima ove glave.

 

Izračun kapitala

 

Članak 94.

Pri izračunu kapitala društva za osiguranje uzimaju se u obzir stavke osnovnog kapitala iz članka 95. ovoga Zakona i stavke dopunskog kapitala iz članka 96. ovoga Zakona, te stavke odbitka iz članka 97. ovoga Zakona.

 

Osnovni kapital

 

Članak 95.

(1) Pri izračunu osnovnog kapitala društva za osiguranje uzimaju se u obzir sljedeće stavke:

1. temeljni kapital dioničkog društva za osiguranje uplaćen na temelju redovitih dionica, odnosno uplaćeni temeljni kapital društva za uzajamno osiguranje i sredstva na računima članova društva za uzajamno osiguranje,

2. pričuve kapitala koje se ne odnose na obveze iz osiguranja,

3. prenesena dobit nakon odbitka dividendi koje se isplaćuju.

(2) Pri izračunu osnovnog kapitala društva za osiguranje kao stavke odbitka uzimaju se u obzir sljedeće stavke:

1. otkupljene vlastite dionice,

2. nematerijalna imovina,

3. preneseni gubitak i gubitak tekuće godine,

4. razlika nediskontiranih i diskontiranih tehničkih pričuva za štete.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. točke 4. ovoga članka, razlika nediskontiranih i diskontiranih tehničkih pričuva ne predstavlja odbitnu stavku pri izračunu osnovnog kapitala za vrste osiguranja iz članka 3. stavka 2. točke 1. i 2. ovoga Zakona.

 

Dopunski kapital

 

Članak 96.

(1) Pri izračunu dopunskog kapitala društva za osiguranje uzimaju se u obzir sljedeće stavke:

1. temeljni kapital uplaćen na temelju kumulativnih povlaštenih dionica,

2. podređeni dužnički financijski instrumenti,

3. pričuve kapitala povezane s kumulativnim povlaštenim dionicama,

4. druge stavke.

(2) Podređeni dužnički financijski instrumenti su vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti na temelju kojih imatelj u slučaju stečaja odnosno likvidacije izdavatelja ima pravo na isplatu nakon isplate drugih vjerovnika.

(3) Druge stavke iz stavka 1. točke 4. ovoga članka su:

1. vrijednost matematičke pričuve koja u izračunu ne uzima u obzir trošak odnosno dio troška pribave osiguranja iz premijskog izračuna umanjena za matematičke pričuve koja u izračunu uzima u obzir trošak pribave osiguranja iz premijskog izračuna. Troškovi pribave osiguranja u izračunu matematičke pričuve ne smiju prelaziti 3.5% od osigurane svote. Negativne vrijednosti u izračunu matematiče pričuve se postavljaju na nulu,

2. pričuve s naslova vrednovanja imovine koje nisu izvanrednog karaktera.

 

Stavke odbitka pri izračunu kapitala

 

Članak 97.

(1) Pri izračunu kapitala društva za osiguranje zbroj osnovnog i dopunskog kapitala umanjuje se za sljedeće stavke:

1. udjele u drugim društvima za osiguranje, koncernu osiguravatelja, bankama, burzovno-posredničkim društvima, društvima za upravljanje i drugim financijskim institucijama koji su sukladni članku 9. stavku 1. ovoga Zakona, te ukoliko adekvatnost kapitala izračunavaju na temelju sličnih propisa,

2. ulaganja u podređene dužničke instrumente i druga ulaganja u osobe iz točke 1. ovoga stavka koja se radi poštivanja adekvatnosti kapitala tih osoba, uzimaju u obzir pri izračunu njihova kapitala i u kojima je udjel društva za osiguranje sukladan članku 9. stavku 1.ovoga Zakona,

3. nelikvidna sredstva.

(2) Nelikvidna sredstva iz stavka 1. točke 3. ovoga članka su dionice koje ne kotiraju na organiziranim tržištima te druga sredstva koja nije moguće unovčiti u trenutku kada je to nužno radi ispunjavanja dospjelih novčanih obveza.

 

IV.3. ADEKVATNOST KAPITALA

 

Granica solventnosti društva za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja

 

Članak 98.

(1) Kapital društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja u skupini životnih osiguranja mora biti najmanje jednak granici solventnosti koja se izračunava na način određen stavkom 2., 4., 5., 6. i 7. ovoga članka.

(2) Granica solventnosti društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz članka 3. stavka 3. točke 1. i 2. ovoga Zakona izračunava se kao zbroj prvog i drugog rezultata.

1. Prvi rezultat izračunava se na sljedeći način:

a) Bruto iznos matematičkih pričuva obračunatih na zadnji dan prethodne poslovne godine množi se sa 0,04.

b) Umnožak iz točke 1.a) ovoga stavka množi se s omjerom između:

– bruto iznosa matematičkih pričuva na zadnji dan prethodne poslovne godine, umanjenog za udio matematičke pričuve koji pokriva reosiguranje, i

– bruto iznosa matematičke pričuve obračunatih na zadnji dan prethodne poslovne godine, a najmanje sa 0,85.

2. Drugi rezultat izračunava se samo za osiguranja kod kojih rizični kapital nije negativan, i to na sljedeći način:

a) Iznos rizičnog kapitala na zadnji dan prethodne godine, uključujući rizični kapital za osiguranja koja pokriva reosiguranje množi se sa 0,003.

b) Umnožak iz točke 2.a) ovoga stavka množi se s omjerom između:

– ukupnog iznosa rizičnog kapitala na zadnji dan prethodne poslovne godine, umanjenog za iznos rizičnog kapitala pokrivenog reosiguranjem, te

– ukupnog iznosa rizičnog kapitala na zadnji dan prethodne poslovne godine, uključujući rizični kapital pokriven reosiguranjem, a najmanje sa 0,5.

c) Iznimno od odredbe točke 2.a) ovoga stavka, ukupni iznos rizičnog kapitala za osiguranja za slučaj smrti s određenim trajanjem množi se sa 0.001 ako je osiguranje sklopljeno na najviše tri godine, odnosno sa 0.0015 ako je osiguranje sklopljeno na više od tri i manje od pet godina.

(3) Rizični kapital iz stavka 2. točke 2. ovoga članka razlika je između osigurane svote za slučaj smrti i obračunane matematičke pričuve.

(4) Granica solventnosti društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz članka 3. stavka 3. točke 5. ovoga Zakona izračunava se na sljedeći način:

1. ako društvo za osiguranje snosi rizik ulaganja, 4% tehničke pričuve osiguranja množi se s umnoškom iz stavka 2. točke 1.b) ovoga članka,

2. ako društvo za osiguranje ne snosi rizik ulaganja, ali su troškovi upravljanja određeni i nepromjenjivi za razdoblje dulje od 5 godina, 1% tehničke pričuve osiguranja množi se s umnoškom iz stavka 2. točke 1.b) ovoga članka,

3. ako društvo za osiguranje ne snosi rizik ulaganja, i troškovi upravljanja nisu određeni i nepromjenjivi, 25% neto administrativnih troškova prethodne poslovne godine povezani s tim poslovima,

4. ako društvo za osiguranje snosi rizik smrti osiguranika, 0,3% rizičnog kapitala množi se s umnoškom iz stavka 2. točke 2.b) ovoga članka.

(5) Za tontine iz članka 3. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona granica solventnosti jednaka je iznosu 0,01 vrijednosti kapitalizirane imovine.

(6) Za osiguranja s kapitalizacijom isplate iz članka 3. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona granica solventnosti jednaka je rezultatu sukladno stavku 2. točke 1. ovoga članka.

(7) Za dopunska osiguranja propisana člankom 16. stavkom 10. ovoga Zakona, granica solventnosti izračunava se sukladno odredbama članka 99. ovoga Zakona.

 

Granica solventnosti društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja

 

Članak 99.

(1) Kapital društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja u skupini neživotnih osiguranja i kapital društva za osiguranje koje obavlja poslove reosiguranja mora biti najmanje jednak granici solventnosti izračunatoj na osnovi odnosa premija odnosno šteta, i to onoj koja je viša.

(2) Granica solventnosti na osnovi premija izračunava se na sljedeći način:

1. Zbroj premija osiguranja u zadnjoj poslovnoj godini do iznosa od 375.000.000,00 kuna množi se sa 0,18, a iznos koji prelazi 375.000.000,00 kuna množi se sa 0,16, pri čemu premija predstavlja iznos izračunate ili iznos zarađene premije bez umanjenja za iznos predan u reosiguranje, ovisno o tome koji je viši.

2. Zbroj umnožaka iz točke 1. ovoga stavka množi se s omjerom za prethodne tri poslovne godine između:

– ukupnih bruto izdataka za štete (likvidirane štete uvećane za promjenu pričuva za štete) umanjenih za iznos koji pokriva reosiguranje, te

– ukupnih bruto izdataka za štete (likvidirane štete uvećane za promjenu pričuva za štete).

Ako je dobiven rezultat manji od 0,5, množi se sa 0,5.

3. Pri izračunu zbroja premija osiguranja u prethodnoj poslovnoj godini premija odnosno doprinos koji se odnosi na vrste osiguranja iz članka 3. stavka 2. točke 11., 12. i 13. uvećava se za 50%.

4. Pri izračunu zbroja premija osiguranja u prethodnoj poslovnoj godini premija se uvećava i za primljenu premiju reosiguranja.

5. Od zbroja premija oduzimaju se premije osiguranja otpisane tijekom prethodne poslovne godine.

(3) Granica solventnosti na osnovi šteta izračunava se na sljedeći način:

1. Prosječni godišnji iznos bruto izdataka za štete za prethodne tri poslovne godine koje predstavljaju likvidirane štete uvećane za promjenu pričuva za štete bez umanjenja za iznos predan u reosiguranje, do iznosa od 262.500.000,00 kuna množi se sa 0,26, a iznos koji prelazi 262.500.000,00 kuna množi se sa 0,23.

2. Zbroj umnožaka iz točke 1. ovoga stavka množi se s omjerom za prethodne tri poslovne godine između:

– ukupnih bruto izdataka za štete (likvidirane štete uvećane za promjenu pričuva štete) umanjenih za iznos šteta koje pokriva reosiguranje i suosiguranje,

– ukupnih bruto izdataka za štete (likvidirane štete uvećane za promjenu pričuva štete).

3. Pri izračunu godišnjeg iznosa bruto izdataka za štete, iznos izdataka za štete koji se odnosi na vrste osiguranje iz članka 3. stavka 2. točke 11., 12. i 13. uvećava se za 50%.

4. Pri izračunu godišnjeg iznosa bruto izdataka za štete, iznos izdataka za štete uvećava se za izdatke za štete po osnovi reosiguranja i suosiguranja.

(4) Pri izračunu godišnjeg iznosa bruto izdataka za štete iz stavka 3. točke 1. ovoga članka uzima se aritmetička sredina prethodne tri poslovne godine.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, u slučaju da društvo za osiguranje isključivo, odnosno pretežno u portfelju ima osiguranja koja pokrivaju rizike kredita, oluje, tuče ili mraza, pri izračunu godišnjeg iznosa bruto izdataka za štete uzima se aritmetička sredina prethodnih sedam poslovnih godina.

(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, granica solventnosti za zdravstvena osiguranja, za koja su tehničke osnove osiguranja slične tehničkim osnovama za životna osiguranja, jednaka je trećini granice solventnosti iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) premije osiguranja izračunavaju se aktuarskim metodama na temelju tablica bolesti,

b) u svezi s ovim osiguranjima oblikuje se pričuva za povećanje dobi,

c) premije osiguranja sadrže doplatak u cilju oblikovanja odgovarajućeg iznosa granice solventnosti,

d) društvo za osiguranje može otkazati ugovor o osiguranju najkasnije prije isteka treće godine osiguranja,

e) ugovorom o osiguranju predviđena je mogućnost povećanja ili smanjenja premije tijekom trajanja ugovora o osiguranju.

(7) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, granica solventnosti za prvu godinu poslovanja društva za osiguranje izračunava se sukladno stavku 2. ovoga članka.

(8) U slučaju kada je izračunata granica solventnosti za osiguranje tekuće godine manja od izračunate granice solventnosti društva za osiguranje prethodne godine, granica solventnosti mora biti najmanje jednaka granici solventnosti prethodne godine pomnoženoj s omjerom između pričuva šteta na kraju tekuće godine umanjenih za udio reosiguranja i pričuva šteta na kraju prethodne godine umanjenih za udio reosiguranja, s tim da omjer ne smije biti veći od 1.

 

Jamstveni kapital

 

Članak 100.

(1) Jamstveni kapital predstavljaju stavke osnovnog kapitala iz članka 95. ovoga Zakona i stavke dopunskog kapitala iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona uz propisane uvjete nadzornog tijela o izračunu jamstvenog kapitala.

(2) Jamstveni kapital ne smije biti manji od jedne trećine granice solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka jamstveni kapital društva za osiguranje ne smije biti manji od:

– iznosa 15.000.000,00 kuna ako društvo obavlja poslove osiguranja samo iz pojedine vrste neživotnih osiguranja,

– iznosa 22.500.000,00 kuna ako društvo obavlja poslove osiguranja iz svih vrsta neživotnih osiguranja ili pojedine vrste osiguranja iz članka 3. stavka 2. točke 10. do 15. ovoga Zakona,

– iznosa 22.500.000,00 kuna ako društvo obavlja poslove životnih osiguranja,

– iznosa 22.500.000.00 kuna ako društvo obavlja poslove reosiguranja.

 

Propis o načinu izračuna jamstvenog kapitala i granice solventnosti

 

Članak 101.

Nadzorno tijelo podrobnije će propisati:

1. način i vrste pojedinih stavki koje se uzimaju u obzir pri izračunu adekvatnosti kapitala,

2. obilježja podređenih dužničkih instrumenata iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona i nelikvidnih sredstava iz članka 97. stavka 2. ovoga Zakona,

3. obilježja sredstava na računima članova društva za uzajamno osiguranje iz članka 41. stavka 2. ovoga Zakona,

4. pravila za izračun granice solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona,

5. pravila i minimalne standarde za izračun tehničkih pričuva osiguranja,

6. vrste i obilježja imovine za pokriće tehničkih pričuva osiguranja te pravila za disperziju i ograničenje ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, njihovo vrednovanje i usklađenost,

7. metodologiju za izračun vlastitih udjela društava za osiguranje u tablicama maksimalnog pokrića i metodologiju za utvrđivanje najveće vjerojatne štete,

8. način izračuna pokazatelja likvidnosti i najmanju vrijednost pokazatelja likvidnosti koju društvo za osiguranje mora zadovoljiti,

9. sadržaj izvješća iz članka 103. ovoga Zakona te rokove i način izvještavanja.

 

IV.4. UPRAVLJANJE LIKVIDNOŠĆU

 

Upravljanje likvidnošću

 

Članak 102.

(1) Društvo za osiguranje dužno je izvorima i ulaganjima upravljati na način da je u svakom trenutku u stanju ispuniti dospjele obveze.

(2) Društvo za osiguranje dužno je radi osiguranja od rizika likvidnosti donijeti i provoditi politiku redovitog upravljanja likvidnošću koja obuhvaća:

1. planiranje očekivanoga poznatog i mogućeg otjecanja te dostatnog pritjecanja novčanih sredstava,

2. redovito praćenje likvidnosti,

3. prihvaćanje odgovarajućih mjera za sprječavanje, odnosno otklanjanje uzroka nelikvidnosti.

(3) Društvo za osiguranje mora dnevno izračunavati iznose likvidnih sredstava.

 

Izračunavanje i izvješćivanje

 

Članak 103.

(1) Društvo za osiguranje dužno je redovito izračunavati, odnosno utvrđivati:

1. iznos kapitala,

2. iznos jamstvenog kapitala,

3. granicu solventnosti,

4. visinu tehničke pričuve osiguranja,

5. vrijednost i vrste ulaganja koja nisu financirana iz tehničke premije osiguranja,

6. vrijednost imovine za pokriće tehničkih pričuva,

7. vrste, disperziju, usklađenost i lokalizaciju ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, odnosno imovine za pokriće matematičke pričuve,

8. statističke podatke osiguranja,

9. bilancu i izvještaj poslovnog rezultata.

(2) Granica solventnosti za svako tromjesečje izračunava se primjenom članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona, pri čemu se u iznosu premija osiguranja i iznosu bruto izdataka za štete u obzir uzima tekuća godina, pri izračunu ukupnog iznosa izdataka za štete iz članka 99. stavka 3. ovoga Zakona i kod prvog i drugog rezultata iz članka 98. ovoga Zakona stanje na zadnji dan tromjesečja.

(3) Društvo za osiguranje dužno je nadzorno tijelo izvještavati o podacima iz stavka 1. ovoga članka.

 

Zabrana isplate dobiti

 

Članak 104.

(1) Društvo za osiguranje ne smije isplatiti dobit u obliku akontacije dobiti odnosno dividende, ni u obliku isplate iz naslova sudjelovanja u dobiti uprave društva, nadzornog odbora, odnosno zaposlenika, ako:

1. je kapital društva za osiguranje manji od granice solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona,

2. bi se kapital društva za osiguranje zbog isplate dobiti smanjio ispod granice solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona,

3. društvo za osiguranje ne ispunjava najmanji stupanj likvidnosti iz članka 134. stavka 2. točke 10. ovoga Zakona,

4. društvo za osiguranje zbog isplate dobiti ne bi više ispunjavalo najmanji stupanj likvidnosti iz članka 134. stavka 2. točke 10. ovoga Zakona,

5. je nadzorno tijelo društvu za osiguranje odredilo otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u svezi s krivim iskazivanjem bilančnih stavki i poslovnog rezultata društva za osiguranje te ako društvo za osiguranje nije postupilo sukladno mjeri nadzornog tijela o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti.

 

Mjere uprave u svrhu osiguravanja granice solventnosti

 

Članak 105.

(1) Ako kapital društva za osiguranje zbog povećane granice solventnosti ili drugih razloga nije dostatan, uprava društva za osiguranje dužna je neodgodivo prihvatiti mjere u svrhu osiguravanja kapitala za koje je nadležna, odnosno dužna je izraditi prijedlog mjera za koja su nadležna druga tijela društva za osiguranje.

(2) O mjerama odnosno prijedlozima mjera iz stavka 1. ovoga članka uprava je dužna izvijestiti nadzorno tijelo u roku od 8 dana od njihova donošenja.

 

Mjere nadzornog tijela

 

Članak 106.

(1) U slučaju ugroženosti prava osiguranika, nadzorno tijelo od društva za osiguranje može zahtijevati donošenje financijskog plana s prijedlozima mjera za sljedeće tri poslovne godine, koji mora sadržavati:

1. ocjenu troškova uprave, odnosno troškova upravljanja te usporedbu s tekućim općim troškovima i provizijama,

2. detaljnu ocjenu prihoda i rashoda iz neposrednih poslova osiguranja,

3. nacrt bilance,

4. ocjenu potrebnih financijskih sredstava za postizanje ravnoteže kapitala i pokriće svih obveza društva za osiguranje,

5. politiku reosiguranja.

(2) Nadzorno tijelo može zahtijevati veći kapital od propisanog ovim Zakonom, ako ocijeni da su zbog oslabljenoga financijskog položaja društva za osiguranje ugrožena prava osiguranika. Visinu kapitala određuje na temelju financijskog plana s prijedlogom mjera za sljedeće tri poslovne godine.

(3) Nadzorno tijelo može zahtijevati smanjenje vrijednosti imovine društva za osiguranje, koja se uključuje u izračun kapitala društva za osiguranje, ako je došlo do promjena tržišne vrijednosti te imovine.

(4) Nadzorno tijelo može zahtijevati prilagođavanje izračuna granice solventnosti društva za osiguranje za iznos reosiguranja, ako se priroda ili kvaliteta ugovora o reosiguranju u odnosu na prethodnu poslovnu godinu osjetno promijenila ili ako ugovori o reosiguranju ne omogućuju uravnoteženi prijenos rizika.

(5) Nadzorno tijelo propisuje bolji način zaštite prava osiguranika.

(6) Nadzorno tijelo ne smije izdati društvu za osiguranje odobrenje iz članka 70. stavka 2. ovoga Zakona i izjavu iz članka 77. stavka 5. ovoga Zakona ako je zahtijevalo prijedlog mjera iz stavka 1. ovoga članka.

 

IV.5. TEHNIČKE PRIČUVE OSIGURANJA

 

Tehničke pričuve osiguranja

 

Članak 107.

(1) Društvo za osiguranje mora u vezi sa svim poslovima osiguranja koje obavlja oblikovati odgovarajuće tehničke pričuve osiguranja namijenjene pokriću budućih obveza iz osiguranja i eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja.

(2) Društvo za osiguranje dužno je oblikovati sljedeće vrste teh­ničke pričuve osiguranja:

1. pričuve za prijenosne premije,

2. pričuve za bonuse i popuste,

3. pričuve šteta,

4. druge tehničke pričuve osiguranja.

(3) Društvo za osiguranje može oblikovati i tehničke pričuve za kolebanje šteta.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka društvo za osiguranje dužno je oblikovati tehničke pričuve za kolebanje šteta ako obavlja poslove osiguranja iz članka 3. stavka 2. točke 14. ovoga Zakona.

(5) Matematičke pričuve osiguranja dužno je oblikovati društvo za osiguranje koje obavlja životna osiguranja, odnosno osiguranja osoba kod kojih se kumuliraju sredstva štednje ili sredstva za pokriće rizika u kasnijim godinama osiguranja, kao što su osiguranja od nezgoda ili zdravstvena osiguranja, s višegodišnjim trajanjem na koja se primjenjuju tablice vjerojatnosti i izračuni kao i na životna osiguranja.

(6) Društvo za osiguranje koje obavlja osiguranja kod kojih osiguranik preuzima na sebe investicijski rizik mora u vezi s ovim osiguranjima oblikovati i posebne pričuve.

(7) Mjerila i način obračuna tehničke pričuve propisanih ovim člankom propisuje nadzorno tijelo.

 

Pričuve za prijenosne premije

 

Članak 108.

Pričuva za prijenosne premije kod pojedinog osiguranja oblikuje se u visini onog dijela obračunate premije koji se odnosi na pokriće osiguranja za razdoblje osiguranja nakon obračunskog razdoblja za koje se izračunava pričuva.

 

Pričuve za bonuse i popuste

 

Članak 109.

Pričuve za bonuse i popuste oblikuju se u visini iznosa na čiju isplatu imaju pravo osiguranici s osnove prava na:

1. sudjelovanje u dobiti iz njihovih osiguranja, odnosno drugih prava na temelju ugovora o osiguranju (bonusi), osim ako se za ta osiguranja oblikuje matematička pričuva,

2. buduće djelomično sniženje premije (popusti),

3. povrat dijela premije za nepotrošeno vrijeme osiguranja zbog prijevremenog prestanka osiguranja (storno).

 

Pričuve šteta

 

Članak 110.

(1) Pričuve šteta oblikuju se u visini procijenjenih obveza koje je društvo za osiguranje dužno isplatiti na temelju onih ugovora o osiguranju kod kojih je osigurani slučaj nastupio prije kraja obračunskog razdoblja, uključujući sve troškove koji na temelju tih ugovora terete društva za osiguranje.

(2) Pričuve šteta moraju, pored procijenjenih obveza za nastale ali još neriješene štete, obuhvaćati i procijenjene obveze za već nastale ali još neprijavljene štete.

 

Matematičke pričuve

 

Članak 111.

(1) Matematičke pričuve oblikuju se u visini sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih obveza društva za osiguranje na temelju sklopljenih ugovora o osiguranju umanjenu za sadašnju procijenjenu vrijednost budućih premija koje će biti uplaćene na temelju ovih osiguranja.

(2) Matematičke pričuve izračunavaju se primjenom odgovarajućega aktuarskog vrednovanja koje uzima u obzir sve buduće obveze društva za osiguranje na temelju pojedinog ugovora o osiguranju, uključujući:

1. zajamčene isplate na koje osiguranik ima pravo,

2. bonuse na koje osiguranik ima pravo, bilo samostalno bilo zajedno s drugim osiguranicima, bez obzira na to u kojem su obliku izraženi,

3. druga prava koja osiguranik može imati na temelju ugovora o osiguranju,

4. troškove, uključujući provizije.

(3) Pri izboru metode aktuarskog vrednovanja društvo za osiguranje mora na odgovarajući način uzimati u obzir i metode vrednovanja imovine koja služi za pokriće matematičke pričuve.

(4) Društvo za osiguranje mora izračunavati matematičku pričuvu posebno za svaki ugovor o osiguranju. Primjena odgovarajućih približnih vrijednosti odnosno poopćavanja dopuštena je samo ako je vjerojatno da će njihova primjena dovesti do približno jednakog rezultata kao pojedinačni izračun.

(5) Kada osiguranik ima na temelju ugovora o osiguranju pravo na isplatu otkupne vrijednosti, matematička pričuva oblikovana u vezi s tim ugovorom ne smije biti manja od otkupne vrijednosti.

(6) Društvo za osiguranje dužno je u aneksu uz godišnje izvješće navesti osnovice i metode kojima se služi pri izračunu matematičkih pričuva.

 

Pričuve za kolebanje šteta

 

Članak 112.

(1) Pričuve za kolebanje šteta namijenjene su izravnanju neravnomjernog nastajanja štetnih događaja.

(2) Društvo za osiguranje može oblikovati pričuve za kolebanje šteta u onim vrstama osiguranja za koje se na temelju statističkih podataka mogu očekivati značajnija odstupanja godišnjeg iznosa šteta.

(3) Pričuve za kolebanje šteta oblikuju se na temelju odstupanja kvote šteta obračunskog razdoblja od prosječne kvote šteta u promatranom razdoblju.

 

Druge tehničke pričuve osiguranja

 

Članak 113.

Druge tehničke pričuve osiguranja oblikuje društvo za osiguranje s obzirom na predviđene buduće obveze i rizike od velikih šteta koji proizlaze iz osiguranja od odgovornosti za nuklearne štete ili odgovornosti proizvođača za farmaceutske proizvode, potresa, poplave te druge obveze i rizike u vezi kojih ne oblikuje pojedine pričuve iz članka 107. stavka 2. točke 1. do 3. te stavka 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

 

IV. 6. IMOVINA ZA POKRIĆE

 

Opće odredbe

 

Imovina za pokriće tehničke pričuve

 

Članak 114.

(1) Imovina za pokriće tehničke pričuve je imovina društva za osiguranje namijenjena pokriću budućih obveza iz osiguranja koja sklapa društvo za osiguranje te eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja društvo za osiguranje te s obzirom na koje je društvo za osiguranje dužno oblikovati tehničke pričuve osiguranja.

(2) Društvo za osiguranje dužno je oblikovati imovinu za pokriće tehničke pričuve sukladno odredbama ovog odjeljka.

(3) Kod izbora ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve društvo za osiguranje dužno je uzimati u obzir vrstu poslova osiguranja koje obavlja s time da je zajamčena sigurnost, isplativost i tržišnost ulaganja te odgovarajuća raznovrsnost i disperzija ulaganja.

 

Vrste dopuštenih ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve

 

Članak 115.

(1) Imovinu za pokriće tehničke pričuve osim matematičke pričuve, može se ulagati u:

1. vrijednosne papire čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvoj,

2. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire za koje je Republika Hrvatska izdala jamstvo,

3. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj,

4. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire za koje je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj izdala jamstvo,

5. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj,

6. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira ako je njihov izdavatelj pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

7. dionice kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj,

8. dionice kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, ako je njihov izdavatelj pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

9. udjele trgovačkih društava sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

10. udjele i dionice investicijskih fondova koji su registrirani u Republici Hrvatskoj,

11. zajmove osigurane založnim pravom na nekretnini odnosno prijenosom prava vlasništva, ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi u Republici Hrvatskoj ili državi članici, te ako vrijednost zajma nije veća od 60% tržišne vrijednosti nekretnine procijenjene od ovlaštenog sudskog procjenitelja. U slučaju da je na nekretnini već upisano jedno ili više založnih prava, vrijednost zajma ne smije biti veća od 60% tržišne vrijednosti nekretnine umanjene za vrijednost već upisanih založnih prava,

12. zajmove bankama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

13. zajmove osigurane garancijom banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

14. zajmove osigurane vrijednosnim papirima iz točke 1. do 4. ovoga stavka,

15. nekretnine i druga stvarna prava na nekretnini (pravo građenja, pravo služnosti):

– ako su upisane u zemljišnoj knjizi u Republici Hrvatskoj,

– ako se od njih očekuje prinos ili se isti već ostvaruje,

– ako je kupovna cijena bila određena procjenom ovlaštenoga sudskog procjenitelja, te

– ako su oslobođene svih tereta,

16. depozite u banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

17. sredstva na poslovnom računu društva za osiguranje.

(2) Imovina za pokriće tehničke pričuve, osim matematičke pričuve, može se ulagati u:

– dugoročne obveznice i dugoročne dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj država članica ili država članica OECD-a,

– dugoročne obveznice ili druge dugoročne vrijednosne papire čiji je izdavatelj inozemni nedržavni subjekt države članice ili države članice OECD-a,

– dionice čiji je izdavatelj inozemno dioničko društvo kojima se trguje na organiziranim tržištima kapitala država članica ili država članica OECD-a,

– udjele investicijskih fondova koji se prodaju u državi članici ili državi članici OECD-a.

(3) Društvo za osiguranje može imovinu za pokriće tehničke pričuve uložiti i u druge oblike imovine uz suglasnost nadzornog tijela.

 

Ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve

 

Članak 116.

(1) Imovina za pokriće tehničke pričuve, osim matematičke pričuve, može se ulagati u vrijednosne papire iz članka 115. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona bez ograničenja.

(2) Ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve, osim matematičke pričuve, ne smiju prelaziti sljedeća ograničenja:

1. ulaganja u vrijednosne papire iz članka 115. stavka 1. točke 3., 4. i 5. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 35% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

2. ulaganja u obveznice i druge dužničke vrijednosne papire iz članka 115. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona istog izdavatelja ne smiju prelaziti 1%, a zajedno 5% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

3. ulaganja u dionice iz članka 115. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 25% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

4. ulaganja u dionice iz članka 115. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona i udjele iz članka 115. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona istog izdavatelja ne smiju prelaziti 1%, a zajedno 5% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

5. ulaganja u udjele i dionice investicijskih fondova iz članka 115. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 40% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

6. ulaganja u zajmove iz članka 115. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona jednom zajmoprimcu ne smiju prelaziti 2%, a zajedno ne smiju prelaziti 20% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

7. ulaganja u zajmove iz članka 115. stavka 1. točke 13. i 14. ovoga Zakona jednom zajmoprimcu ne smiju prelaziti 2%, a zajedno ne smiju prelaziti 20% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

8. ulaganja iz članka 115. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona, u jednu odnosno više nekretnina koje su međusobno povezane tako da predstavljaju jednu cjelinu ne smiju prelaziti 10%, a zajedno ne smiju prelaziti 30% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

9. ulaganja u zajmove i depozite iz članka 115. stavka 1. točke 12. i 16. ovoga Zakona u istu banku ili više povezanih banaka ne smiju prelaziti 10%, a zajedno ne smiju prelaziti 30% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

10. ulaganja u sredstva iz članka 115. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 3% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve,

11. ulaganja iz članka 115. stavka 1. točke 5. do 10. ovoga Zakona istog izdavatelja i iz članka 115. stavka 1. točke 11. do 14. ovoga Zakona jednom zajmoprimcu zajedno ne smiju prelaziti 5% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve.

(3) Ulaganja iz članka 115. stavka 2. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 15% ukupne imovine za pokriće tehničke pričuve osim matematičke pričuve.

 

Usklađenost ulaganja

 

Članak 117.

(1) Društvo za osiguranje dužno je ulaganja imovine za pokriće zbog kojih je izloženo rizicima eventualnih gubitaka zbog promjene kamatnih stopa, tečajeva stranih valuta, odnosno drugih tržišnih rizika na odgovarajući način uskladiti sa svojim obvezama na temelju ugovora o osiguranju čija je visina ovisna o jednakim promjenama.

(2) Društvo za osiguranje dužno je pri ulaganju imovine za pokriće na odgovarajući način uzimati u obzir dospijeće obveza iz ugovora o osiguranju.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, društvo za osiguranje može ulaganja imovine za pokriće uskladiti sa svojim obvezama na temelju ugovora o osiguranju čija je visina ovisna o promjeni tečajeva stranih valuta najmanje do 80%.

 

Upotreba izvedenih financijskih instrumenata

 

Članak 118.

(1) Kod ulaganja imovine za pokriće društvo za osiguranje može upotrebljavati terminske ugovore, opcije i ostale izvedene financijske instrumente ukoliko oni omogućuju smanjenje rizika iz članka 117. stavka 1. ovoga Zakona ili ukoliko omogućuju učinkovitije upravljanje portfeljom osiguranja.

(2) Nadzorno tijelo propisuje podrobnija pravila za upotrebu izvedenih financijskih instrumenata.

(3) Društvo za osiguranje dužno je o upotrebi izvedenih financijskih instrumenata obavještavati nadzorno tijelo.

 

Imovina za pokriće matematičke pričuve

 

Članak 119.

(1) Imovina za pokriće matematičke pričuve namijenjena je pokriću obveza društva za osiguranje iz onih vrsta osiguranja za koje je potrebno oblikovati matematičke pričuve.

(2) Imovina za pokriće matematičke pričuve smije se upotrijebiti samo za isplatu potraživanja iz osiguranja u vezi s kojima je oblikovana imovina za pokriće matematičke pričuve.

 

Traženo pokriće matematičke pričuve

 

Članak 120.

(1) Traženo pokriće obuhvaća matematičke pričuve. Kod zdravstvenih i životnih osiguranja, uključujući životna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik, traženo pokriće obuhvaća pored matematičkih pričuva i pričuve za prijenosne premije, pričuve šteta te pričuve za bonuse i popuste.

(2) Traženo pokriće izračunava se odvojeno za svaku vrstu osiguranja iz članka 121. stavka 1. ovoga Zakona.

 

Obveza oblikovanja imovine za pokriće matematičke pričuve

 

Članak 121.

(1) Društvo za osiguranje koje provodi osiguranja u vrstama osiguranja za koje je nužno oblikovati matematičke pričuve dužno je oblikovati imovinu za pokriće matematičke pričuve i imovinom za pokriće matematičke pričuve upravljati odvojeno od druge imovine.

(2) Vrijednost imovine za pokriće matematičke pričuve mora u svakom trenutku biti najmanje jednaka visini traženog pokrića.

(3) Društvo za osiguranje mora održavati vrijednost imovine za pokriće matematičke pričuve tako da je u svakom trenutku najmanje jednaka visini traženog pokrića. Društvo za osiguranje mora krajem svakog tromjesečja za račun imovine za pokriće matematičke pričuve steći dodatnu imovinu ako je to nužno radi usklađivanja vrijednosti imovine za pokriće matematičke pričuve s visinom traženog pokrića.

 

Vrste dopuštenih ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve

 

Članak 122.

(1) Imovina za pokriće matematičke pričuve može se ulagati u:

1. vrijednosne papire čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvoj,

2. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire za koje je Republika Hrvatska izdala jamstvo,

3. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj,

4. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire za koje je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj izdala jamstvo,

5. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj,

6. dionice kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj,

7. udjele i dionice investicijskih fondova koji su registrirani u Republici Hrvatskoj,

8. predujmove i zajmove u iznosu otkupne vrijednosti osiguranja na temelju ugovora o životnom osiguranju,

9. zajmove bankama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

10. zajmove osigurane garancijom banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

11. zajmove osigurane vrijednosnim papirima iz točke 1. do 4. ovoga stavka,

12. nekretnine i druga stvarna prava na nekretnini (pravo građenja, pravo služnosti):

– ako su upisane u zemljišnoj knjizi u Republici Hrvatskoj i

– ako se od njih očekuje prinos ili se isti već ostvaruje i

– ako je kupovna cijena bila određena procjenom ovlaštenoga sudskog procjenitelja, te

– ako su oslobođene svih tereta,

13. depozite u banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

14. sredstva na poslovnom računu društva za osiguranje.

(2) Imovina za pokriće matematičke pričuve može se ulagati u:

– dugoročne obveznice i dugoročne dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj država članica ili država članica OECD-a,

– dugoročne obveznice ili druge dugoročne vrijednosne papire čiji je izdavatelj inozemni nedržavni subjekt države članice ili države članice OECD-a,

– dionice čiji je izdavatelj inozemno dioničko društvo kojima se trguje na organiziranim tržištima kapitala država članica ili država članica OECD-a,

– udjele investicijskih fondova koji se prodaju u državi članici ili državi članici OECD-a.

(3) Društvo za osiguranje može imovinu za pokriće matematičke pričuve uložiti i u druge oblike imovine uz suglasnost nadzornog tijela.

 

Ograničenja ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve

 

Članak 123.

(1) Imovina za pokriće matematičke pričuve može se ulagati u vrijednosne papire iz članka 122. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona bez ograničenja.

(2) Ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve ne smiju prelaziti sljedeća ograničenja:

1. ulaganja u vrijednosne papire iz članka 122. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona moraju iznositi najmanje 50% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve,

2. ulaganja u vrijednosne papire iz članka 122. stavka 1. točke 3., 4. i 5. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 35% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve,

3. ulaganja u dionice iz članka 122. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 25% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve,

4. ulaganja u udjele i dionice investicijskih fondova iz članka 122. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 40% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve,

5. ulaganja u predujmove i zajmove iz članka 122. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 30% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve,

6. ulaganja u zajmove i depozite iz članka 122. stavka 1. točke 9. i 13. ovoga Zakona u istu banku ili više povezanih banaka ne smiju prelaziti 10%, a zajedno ne smiju prelaziti 30% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve,

7. ulaganja u zajmove iz članka 122. stavka 1. točke 10. i 11. ovoga Zakona jednom zajmoprimcu ne smiju prelaziti 2%, a zajedno ne smiju prelaziti 20% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve,

8. ulaganja iz članka 122. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, u jednu odnosno više nekretnina koje su međusobno povezane tako da čine jednu cjelinu ne smiju prelaziti 10%, a zajedno ne smiju prelaziti 30% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve,

9. ulaganja u sredstva iz članka 122. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 3% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve.

(3) Ulaganja iz članka 122. stavka 2. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 15% ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve.

 

Posebne odredbe za osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik

 

Članak 124.

(1) Društvo za osiguranje imovinu za pokriće matematičke pričuve ne smije ulagati u uzajamne, odnosno investicijske fondove s čijim društvima za upravljanje čini povezanu osobu.

(2) Kada su prava osiguranika na temelju ugovora o osiguranju neposredno povezana s vrijednošću jedinice imovine uzajamnog odnosno investicijskog fonda, ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve koje oblikuje društvo za osiguranje u vezi s tim osiguranjima moraju u najvećoj mogućoj mjeri obuhvaćati ulaganja u vrijednosne papire koji predstavljaju jedinice imovine tog uzajamnog, odnosno investicijskog fonda.

(3) Kada su prava osiguranika na temelju ugovora o osiguranju neposredno povezana s promjenom indeksa vrijednosnih papira odnosno druge referentne vrijednosti, ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve koje društvo za osiguranje oblikuje u vezi s ovim osiguranjima moraju u najvećoj mogućoj mjeri obuhvaćati ulaganja u odgovarajuće vrijednosne papire koji prema svojim obilježjima i tržišnosti odgovaraju onima koji čine osnovicu za određivanje indeksa odnosno druge referentne vrijednosti.

(4) Nadzorno tijelo detaljnije propisuje vrste i ograničenja ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve za osiguranje iz skupine životnih osiguranja kod kojih osiguranik preuzima investicijski rizik i gdje su prava, koja na temelju ugovora o osiguranju preuzima osiguranik, neposredno vezana za vrijednost jedinice imovine za pokriće matematičke pričuve.

 

Odvajanje imovine za pokriće matematičke pričuve od imovine društva za osiguranje

 

Članak 125.

(1) Društvo za osiguranje dužno je imovinu za pokriće matematičke pričuve odvojiti od svoje imovine na način koji je, s obzirom na vrstu te imovine, određen u sljedećim člancima ovoga Zakona.

(2) Ovrha nad imovinom za pokriće matematičke pričuve iz stavka 1. ovoga članka dopuštena je samo radi omogućavanja, odnosno plaćanja potraživanja osiguranika iz ugovora o osiguranju u vezi s kojim je oblikovana imovina za pokriće matematičke pričuve.

(3) U slučaju životnih osiguranja, te u slučaju zdravstvenih osiguranja i osiguranja od nezgode za koja se primjenjuju slične tablice vjerojatnosti i izračuni kao za životna osiguranja, ovrha nad imovinom za pokriće matematičke pričuve ograničena je na onaj dio imovine za pokriće matematičke pričuve:

1. čija je vrijednost u jednakom omjeru s traženim pokrićem u vezi s osiguranjem iz kojeg proizlazi potraživanje kao omjer sveukupne vrijednosti imovine za pokriće matematičke pričuve i traženog pokrića za sva osiguranja koje je sklopilo društvo za osiguranje u vezi s kojom je oblikovana imovina za pokriće matematičke pričuve i

2. čija vrijednost nije veća od traženog pokrića u vezi s osiguranjem iz kojeg proizlazi potraživanje.

 

Račun imovine za pokriće matematičke pričuve

 

Članak 126.

Društvo za osiguranje dužno je kod banke ovlaštene za obavljanje platnog prometa otvoriti račun preko kojeg će primati uplate i obavljati isplate iz poslova u svezi s imovinom za pokriće za životna osiguranja.

 

Odvajanje ulaganja u vrijednosne papire

 

Članak 127.

(1) Društvo za osiguranje koje vodi vrijednosne papire na skrbničkom računu u banci skrbniku ima najmanje sljedeća prava:

– neposredan uvid u stanje vrijednosnih papira na skrbničkom računu,

– neposredno ispunjavanje obveza prijenosa vrijednosnih papira nastalih na temelju poslova koje je vezano za imovinu za pokriće matematičke pričuve zaključilo od njega ovlašteno brokersko društvo koje na temelju ugovora o izdvojenim poslovima obavlja poslove upravljanja ulaganjima u vrijednosne papire.

(2) Društvo za osiguranje mora u vezi s vrijednosnim papirima kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, a koji su izdani u materijalnom obliku ovlastiti banku, koja ima dozvolu za obavljanje poslova skrbnika, za poslove u vezi s čuvanjem tih vrijednosnih papira.

(3) Na čuvanje iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe stavka 1. ovoga članka.

(4) Depozitarna agencija odnosno banka skrbnik iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužna je nadzornom tijelu, na njegov zahtjev, dostaviti podatke o stanju vrijednosnih papira koje čuva za račun društva za osiguranje koji se odnose na imovinu za pokriće matematičke pričuve.

 

Ulaganja u depozite kod banaka odnosno u zajmove

 

Članak 128.

(1) Društvo za osiguranje dužno je u svezi s ulaganjem imovine za pokriće matematičke pričuve u depozite kod banke, odnosno u zajmove sklopiti ugovor s bankom odnosno zajmoprimcem iz kojeg mora biti vidljivo da se navedeni ugovor odnosi na imovinu za pokriće matematičke pričuve.

(2) Kada je zajam iz stavka 1. ovoga članka osiguran garancijom banke odnosno vrijednosnim papirima, odnosno na neki drugi način, društvo za osiguranje dužno je osigurati uknjižbu predmeta osiguranja u korist imovine za pokriće matematičke pričuve.

 

IV. 7. DRUGE MJERE UPRAVLJANJA RIZICIMA

 

Obveza reosiguranja

 

Članak 129.

Društvo za osiguranje mora reosiguranjem pokriti samo onaj dio preuzetih osiguranih rizika koji prema tablicama maksimalnog pokrića prelaze udjele u kompenzaciji rizika.

 

Program planiranog reosiguranja

 

Članak 130.

(1) Društvo za osiguranje mora za svaku poslovnu godinu prihvatiti program planiranog reosiguranja.

(2) Program planiranog reosiguranja mora obuhvaćati:

1. izračunate vlastite udjele prema pojedinim vrstama osiguranja,

2. tablicu maksimalnog pokrića sastavljenu na temelju izračuna iz točke 1. ovoga stavka,

3. postupke, osnovice i mjerila za utvrđivanje najveće vjerojatne štete za pojedine preuzete osigurane rizike.

(3) Pri izračunu iz stavka 2. točke 1. ovoga članka društvo za osiguranje uzima u obzir prije svega:

1. visinu jamstvenog kapitala,

2. cjelokupni opseg poslova,

3. visinu premije osiguranja u skupinama i vrstama osiguranja,

4. udjele osiguranja prema pojedinim vrstama osiguranja u osnovicama iz točke 2. i 3. ovoga stavka,

5. ispravke zbog odstupanja u pojedinim vrstama osiguranja.

 

Suosiguranje

 

Članak 131.

(1) Društvo za osiguranje zajedno s jednim ili više društava za osiguranje može suosiguravati rizike iz vrsta osiguranja za koje je steklo dozvolu za obavljanje poslova osiguranja.

(2) Društvo za osiguranje ne smije u suosiguranje preuzeti rizike u opsegu koji prelazi njegove vlastite udjele prema pojedinim vrstama osiguranja sukladno tablicama maksimalnog pokrića iz članka 130. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, društvo za osiguranje može suosiguravati rizike u državama članicama Europske unije prema pravilima članka 132. ovoga Zakona.

 

Suosiguranje u okviru Europske unije

 

Članak 132.

(1) Suosiguranje u okviru Europske unije jest osiguranje koje ispunjava sljedeće uvjete:

1. dva ili više društava za osiguranje pokriva rizik u okviru jednoga jedinog ugovora uz plaćanje ukupne premije za isto razdoblje (suosiguravatelj), svaki za svoj dio, pri čemu je jedan od osiguravatelja vodeći osiguravatelj,

2. osiguranje sadrži opasnost koja se nalazi unutar Europske unije,

3. vodeći osiguravatelj jest osiguravatelj koji ima sjedište na području države članice Europske unije te je stekao odobrenje za obavljanje poslova osiguranja u skupini osiguranja na koju se odnosi pokriće opasnosti,

4. barem jedan od osiguravatelja upisan je u ugovoru preko sjedišta društva za osiguranje ili podružnice osnovane u državi članici Europske unije koja nije država vodećeg osiguravatelja,

5. vodeći osiguravatelj u cijelosti preuzima vodeću ulogu u postupku suosiguranja i određuje uvjete osiguranja, uključujući i premiju te izdaje policu.

(2) Suosiguranje u okviru Europske unije dopušteno je u slučaju ugovora osiguranja koji sadrže osiguranje imovine, osim osiguranja iz skupina navedenih u članku 3. stavku 2. točki 1., 2., 17. i 18. ovoga Zakona.

(3) Svaki osiguravatelj, koji pokriva rizike u smislu odredaba stavka 1. ovoga članka, oblikuje tehničke pričuve osiguranja sukladno propisima države u kojoj je osnovan, a ako takvi propisi ne postoje, sukladno uobičajenoj praksi te države.

(4) Iznimno od odredaba stavka 3. ovoga članka, pričuve za štete moraju biti najmanje jednake onima koje utvrdi vodeći osiguravatelj, sukladno propisima države članice u kojoj je osnovan.

(5) Svaki osiguravatelj, koji sadrži opasnost u smislu odredaba stavka 1. ovoga članka i ima sjedište u Republici Hrvatskoj, oblikuje ulaganja koja sadrže obveze iz stavka 3. ovoga članka sukladno ovom Zakonu i na temelju njega donesenim propisima.

 

Statistički standardi osiguranja

 

Članak 133.

(1) Društvo za osiguranje dužno je voditi statističke podatke o poslovima osiguranja, rizicima koje pokrivaju osiguranja, osiguranim slučajevima i štetama.

(2) Društvo za osiguranje dužno je podatke iz stavka 1. ovoga članka obrađivati primjenom statističkih standarda za osiguranje.

(3) Statističke standarde osiguranja propisuje nadzorno tijelo.

 

GLAVA V.

 

SURADNJA NADZORNIH TIJELA

 

Obrada podataka i pružanje informacija

 

Članak 134.

(1) Nadzorno tijelo nadležno je za prikupljanje i obradu podataka o činjenicama i okolnostima koje su bitne za obavljanje njenih poslova i nadležnosti određenih ovim Zakonom.

(2) Podacima iz stavka 1. ovoga članka značajnim za obavljanje poslova i nadležnosti nadzornog tijela određenih ovim Zakonom smatraju se osobito podaci o:

1. dozvolama za obavljanje poslova osiguranja i o drugim dozvolama koje izdaje nadzorno tijelo na temelju ovoga Zakona,

2. članovima uprave i nadzornih odbora društava za osiguranje, njihovoj organizaciji i djelovanju unutarnje revizije,

3. podružnicama odnosno neposrednom obavljanju poslova osiguranja u državama članicama od strane društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

4. podružnicama odnosno neposrednom obavljanju poslova osiguranja društava za osiguranje država članica na području Republike Hrvatske,

5. podružnicama u stranim državama društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

6. podružnicama stranih društava za osiguranje u Republici Hrvatskoj,

7. poštivanju odredaba o upravljanju rizicima iz glave IV. ovoga Zakona te na temelju njih donesenih propisa,

8. izvješćima iz članka 103. ovoga Zakona,

9. imateljima kvalificiranih udjela iz članka 21. ovoga Zakona,

10. revidiranim financijskim izvještajima iz članka 151. ovoga Zakona,

11. izvršenim mjerama nadzora iz članka 159. ovoga Zakona,

12. informacijama koje nadzorno tijelo prikupi u okviru razmjene informacija od nadležnih nadzornih tijela.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka nadzorno tijelo smije dostaviti:

1. nadležnim nadzornim tijelima država članica, ako su im oni potrebni radi obavljanja nadzora nad poslovanjem društava za osiguranje te ako za ta tijela vrijedi obveza čuvanja povjerljivih podataka u opsegu određenom člankom 138. stavkom 4. ovoga Zakona,

2. nadzornim tijelima stranih država prema sklopljenim sporazumima, ako su im oni potrebni radi obavljanja nadzora nad poslovanjem društava za osiguranje te ako za ta tijela vrijedi obveza čuvanja povjerljivih podataka u opsegu određenom člankom 138. stavkom 4. ovoga Zakona,

3. sudu ako su mu podaci potrebni u stečajnom postupku nad društvom za osiguranje,

4. Ministarstvu financija Republike Hrvatske za potrebe pripreme propisa, vođenje statistike ili vođenje strategije na području financijskog i poreznog sustava.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, podatke iz stavka 2. točka 12. ovoga članka nadzorno tijelo smije dostavljati drugim tijelima jedino uz izričito odobrenje nadzornog tijela koje mu je dostavilo te podatke.

(5) Nadzorno tijelo dužno je obavještavati Europsku komisiju i nadležna nadzorna tijela država članica o imenima osoba, odnosno nazivima tijela kojima je dopušteno dostavljati podatke iz stavka 2. ovoga članka.

 

Obavještavanje Europske komisije o odbijanju zahtjeva za dostavljanje obavijesti

 

Članak 135.

Nadzorno tijelo dužno je obavijestiti Europsku komisiju o odbijanju zahtjeva za dostavljanjem obavijesti iz članka 77. stavka 9. ovoga Zakona.

 

Obavještavanje Europske komisije o odnosima sa stranim državama

 

Članak 136.

(1) Nadzorno tijelo dužno je Europsku komisiju obavijestiti o:

1. izdavanju svake dozvole društvu za osiguranje čije je posredno ili neposredno nadređeno društvo pravna osoba sa sjedištem u stranoj državi,

2. izdavanju svake dozvole za stjecanje kvalificiranog udjela na temelju kojeg strana osoba postaje nadređeno društvo društva za osiguranje,

3. svim značajnijim poteškoćama koje društva za osiguranje imaju pri obavljanju poslova osiguranja u stranim državama.

(2) Nadzorno tijelo dužno je na zahtjev Europske komisije obustaviti postupke odlučivanja o zahtjevima osoba iz pojedine strane države za najviše tri mjeseca, na temelju odluke o zahtjevima za izdavanje:

1. dozvole društvu za osiguranje kojeg je posredno ili neposredno vlasnik pravna osoba sa sjedištem u stranoj državi na koju se odnosi odluka Europske komisije,

2. dozvole za stjecanje kvalificiranog udjela na temelju kojeg strana osoba sa sjedištem u stranoj državi, na koju se odnosi odluka Europske komisije, postaje vladajuće društvo nad društvom za osiguranje.

(3) U razdoblju dok traje prekid postupka na temelju stavka 2. ovoga članka rokovi određeni za odlučivanje ne teku.

(4) Nadzorno tijelo dužno je na zahtjev Europskog vijeća produžiti rok iz stavka 2. ovoga članka za razdoblje koje je odredilo Europsko vijeće.

(5) Iznimno, odredbe stavka 2. i 4. ovoga članka ne primjenjuju se na:

1. osnivanje društva za osiguranje kao ovisnog društva koje u trenutku prihvaćanja odluke iz stavka 2. i 4. ovoga članka ima pravo obavljanja poslova osiguranja u državi članici, odnosno od tog društva za osiguranje ovisnog društva,

2. stjecanje kvalificiranog udjela čiji budući imatelj je društvo za osiguranje koje u trenutku prihvaćanja odluke iz stavka 2. i 4. ovoga članka ima pravo obavljati poslove osiguranja u državi članici, odnosno od tog društva za osiguranje ovisno društvo.

(6) Nadzorno tijelo dužno je Europsku komisiju na njezin zahtjev obavijestiti o svakom zahtjevu za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka, odnosno o svakom zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela na temelju kojeg bi strani imatelj postao vladajuće društvo nad društvom za osiguranje, ako Europska komisija te podatke zahtijeva radi utvrđivanja činjenica bitnih za prihvaćanje odluke na temelju stavka 2., odnosno 4. ovoga članka.

 

GLAVA VI.

 

POSLOVNA TAJNA

 

Povjerljivi podaci

 

Članak 137.

Društvo za osiguranje dužno je kao povjerljive čuvati sve podatke, informacije, činjenice i okolnosti za koje je saznalo u poslovanju s pojedinim društvom za osiguranje, odnosno osiguranikom, odnosno s drugim imateljem prava iz osiguranja.

 

Obveza čuvanja povjerljivih podataka

 

Članak 138.

(1) Članovi tijela društva za osiguranje, dioničari društva za osiguranje, radnici društva za osiguranje, odnosno druge osobe kojima su vezano za njihov rad u društvu za osiguranje ili uz pružanje usluga za društvo za osiguranje na bilo koji način dostupni podaci iz članka 137. ovoga Zakona ne smiju te podatke priopćavati trećim osobama, iskoristiti ih protiv interesa društva za osiguranje i njegovih klijenata ili omogućiti da ih koriste treće osobe.

(2) Obveza čuvanja osobnih podataka prestaje u sljedećim slučajevima:

1. ako stranka izričito pisanim putem pristane da se priopće pojedini povjerljivi podaci,

2. ako su podaci potrebni radi utvrđivanja činjenica u kaznenim postupcima i predočenje tih podataka pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži nadležni sud,

3. u slučajevima određenima Zakonom o sprječavanju pranja novca,

4. ako su ti podaci potrebni radi odlučivanja o pravnim odnosima između društva za osiguranje i osiguratelja, odnosno osiguranika, odnosno drugih imatelja prava iz osiguranja u sudskom sporu,

5. ako su ti podaci potrebni u ostavinskom postupku i predočenje tih podataka pisanim putem zahtijeva odnosno naloži nadležni sud,

6. ako su ti podaci potrebni radi ovrhe nad imovinom osiguratelja odnosno drugog imatelja prava iz osiguranja i predočenje tih podataka pisanim putem zahtijeva odnosno naloži nadležni sud,

7. ako su ti podaci potrebni nadzornom tijelu, odnosno drugom nadzornom tijelu u svrhu nadzora koji provodi u okviru svojih nadležnosti,

8. ako su ti podaci potrebni poreznom tijelu u postupku koji ono provodi u okviru svojih nadležnosti,

9. u slučajevima određenima Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu.

(3) Obveza čuvanja povjerljivih podataka postoji za osobe iz stavka 1. ovoga članka i nakon prestanka rada u društvu za osiguranje, odnosno nakon prestanka svojstva dioničara ili članstva u tijelima društva za osiguranje.

(4) Nadzorno tijelo odnosno druga tijela i sudovi smiju podatke koje su prikupili na temelju stavka 2. ovoga članka upotrijebiti isključivo u svrhu zbog koje su prikupljeni.

 

Prikupljanje, vođenje i upotreba osobnih podataka

 

Članak 139.

(1) Društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje prikupljaju, obrađuju, čuvaju, dostavljaju i upotrebljavaju osobne podatke potrebne za sklapanje osiguranja i likvidaciju šteta koje proizlaze iz osiguranja sukladno ovome Zakonu, a sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka i ostalim propisima o zaštiti podataka.

(2) Društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje mogu osnovati, održavati i voditi sljedeće baze podataka:

1. bazu podataka o osiguranicima,

2. bazu podataka o štetnim događajima,

3. bazu podataka za procjenu pokrića osiguranja i visine naknade štete.

 

GLAVA VII.

 

POSLOVNE KNJIGE I POSLOVNA IZVJEŠĆA

 

Opća odredba

 

Članak 140.

Društvo za osiguranje dužno je voditi poslovne knjige, sastavljati knjigovodstvene isprave, vrednovati imovinu i obveze, te sastavljati financijske izvještaje sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, Zakonu o računovodstvu i drugim propisima, poštujući pritom računovodstvene i financijske standarde i načela te opće računovodstvene pretpostavke, ako to ovim Zakonom nije drugačije propisano.

 

Vođenje poslovnih knjiga, evidencija i dokumentacije

 

Članak 141.

(1) Društvo za osiguranje dužno je organizirati poslovanje i redovito voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i druge administrativne poslove odnosno poslovne evidencije na način da je moguće u bilo koje doba provjeriti posluje li sukladno pravilima o upravljanju rizikom, važećim propisima i standardima struke.

(2) Društvo za osiguranje vodi računovodstvene podatke i evidencije prema kontnom planu za društva za osiguranje.

(3) Društvo za osiguranje pri sastavljanju računovodstvenih dokumenata koristi sheme računovodstvenih dokumenata za društva za osiguranje.

 

Godišnje izvješće

 

Članak 142.

(1) Društvo za osiguranje sastavlja računovodstvene isprave i godišnje izvješće.

(2) Godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i:

1. popis osoba koje imaju više od 3% udjela u kapitalu društva za osiguranje i visinu njihova udjela,

2. popis članova uprave društva za osiguranje koji imaju udjel u kapitalu društva za osiguranje i visinu njihova udjela.

(3) Društvo za osiguranje dužno je nadzornom tijelu dostaviti nerevidirano godišnje izvješće u roku od tri mjeseca nakon isteka kalendarske godine.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, društvo za osiguranje koje obavlja poslove reosiguranja dužno je nadzornom tijelu dostaviti nerevidirano godišnje izvješće u roku od četiri mjeseca nakon isteka kalendarske godine.

(5) Društvo za osiguranje koje ima vladajući odnos u grupi osiguravatelja dužno je sastavljati konsolidirane financijske izvještaje.

 

Mišljenje ovlaštenog aktuara uz godišnje izvješće

 

Članak 143.

Društvo za osiguranje dužno je u roku od 14 dana od dana podnošenja godišnjeg izvješća priložiti nadzornom tijelu i izvješće ovlaštenog aktuara iz članka 68. stavka 3. ovoga Zakona s mišljenjem ovlaštenog aktuara o oblikovanju cjenika premija i tehničkih pričuva osiguranja sukladno odredbama ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa.

 

Propis o poslovnim knjigama i godišnjem izvješću

 

Članak 144.

(1) Nadzorno tijelo propisuje:

1. kontni plan za društva za osiguranje,

2. vrste i sheme računovodstvenih isprava društava za osiguranje.

(2) Nadzorno tijelo može za potrebe javnog objavljivanja propisati vrstu, oblik i sadržaj izvješća, te način i rokove njihova objavljivanja.

 

GLAVA VIII.

 

UNUTARNJA REVIZIJA

 

Unutarnja revizija

 

Članak 145.

Društvo za osiguranje mora ustrojiti unutarnju reviziju koja je neovisna i objektivna aktivnost davanja stručnog mišljenja, oblikovana na način da pridodaje vrijednost i unapređuje poslovanje društva za osiguranje.

 

Zadaci unutarnje revizije

 

Članak 146.

(1) Unutarnja revizija analizira i procjenjuje aktivnosti društava za osiguranje te daje stručno mišljenje, preporuke i savjete o kontrolama oblikovanja da bi omogućile:

1. obavljanje poslova osiguranja pravilno i sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te sukladno unutarnjim pravilima kojima se uređuje poslovanje društva za osiguranje,

2. vođenje poslovnih knjiga, evidentiranje poslovnih događaja na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava, vrednovanje knjigovodstvenih stavaka i sastavljanje financijskih i ostalih izvještaja sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te sukladno unutarnjim pravilima kojime se uređuje poslovanje društva za osiguranje.

3. sustavno upravljanje rizicima koji proizlaze iz poslovnih aktivnosti društva za osiguranje sukladno načelima stabilnog poslovanja uključujući upravljanje resursima informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija.

(2) Unutarnja revizija se obavlja sukladno međunarodno priznatim revizijskim standardima za unutarnju reviziju, kodeksom strukovne etike unutarnjih revizora te pravilima djelovanja unutarnje revizije koja, u suglasnosti s nadzornim odborom, usvaja uprava društva za osiguranje.

(3) Unutarnja revizija mora regulirati međusobne odnose s vanjskim revizorskim društvima, koja revidiraju financijske izvještaje ili obavljaju posebnu reviziju na zahtjev nadzornog tijela.

 

Osobe koje obavljaju unutarnju reviziju

 

Članak 147.

(1) Za obavljanje poslova unutarnje revizije društvo za osiguranje mora zaposliti najmanje jednu osobu sa zvanjem ovlaštenog revizora ili ovlaštenoga unutarnjeg revizora stečenim sukladno zakonu kojim se uređuje revizija, odnosno stečenim sukladno pravilima i programu kompetentne strukovne organizacije za stručno obrazovanje unutarnjih revizora.

(2) Ako se obavljanje unutarnje revizije povjerava većem broju revizora, jedna od tih osoba koja ispunjava uvjet iz stavka 1. ovoga članka mora biti zadužena za upravljanje radom unutarnje revizije kao cjeline.

(3) Prije sklapanja ugovora o radu s osobom iz stavka 1. i 2. ovoga članka društvo za osiguranje je dužno obavijestiti nadzorno tijelo o namjeravanom imenovanju.

(4) Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka, društvo za osiguranje s manjim opsegom poslovanja može uz prethodnu suglasnost nadzornog tijela obavljanje unutarnje revizije povjeriti jednoj ili više osoba koje nisu u radnom odnosu s tim društvom za osiguranje, pod uvjetom da te osobe ispunjavaju uvjet iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Osoba koja obavlja poslove unutarnje revizije ne smije obavljati druge poslove i zadatke u društvu za osiguranje.

(6) Poslove unutarnje revizije ne smiju obavljati ni članovi uprave društva za osiguranje.

 

Planovi unutarnje revizije

 

Članak 148.

(1) Poslovi unutarnje revizije obavljaju se sukladno:

– strateškom planu,

– godišnjem planu i

– planu pojedinačne revizije.

(2) Strateški plan unutarnje revizije donosi se za trogodišnje (petogodišnje) razdoblje, temelji se na procjeni rizika i usklađuje se svake godine.

(3) Godišnji plan unutarnje revizije izrađuje se na temelju strateškog plana, a mora obuhvaćati:

1. područja poslovanja koja su prioritetna s obzirom na procjenu rizika,

2. popis planiranih revizija,

3. raspored unutarnjih revizora.

(4) Strateški, godišnji i plan pojedinačne unutarnje revizije predlaže osoba zadužena za upravljanje radom unutarnje revizije, a usvaja ga nadzorni odbor uz prethodno mišljenje uprave društva za osiguranje.

(5) Unutarnja revizija može se obaviti i po nalogu člana uprave društva.

 

Izvješće unutarnje revizije

 

Članak 149.

(1) Unutarnja revizija sastavlja izvješće sukladno rokovima utvrđenim planovima unutarnje revizije, a najmanje jednom polugodišnje. Izvješće unutarnje revizije sadrži:

1. popis svih obavljenih revizija,

2. ocjenu primjerenosti i učinkovitosti djelovanja sustava unutarnjih kontrola, te preporuke za njihovo poboljšanje,

3. nezakonitosti i nepravilnosti ako su utvrđene tijekom obavljanja revizije, te preporuke i prijedloge mjera za njihovo otklanjanje,

4. poduzete aktivnosti u vezi s danim preporukama.

(2) Unutarnja revizija mora svoja izvješća o obavljenim poslovima unutarnje revizije dostavljati upravi i nadzornom odboru društva za osiguranje.

 

Obavještavanje uprave i nadzornog odbora društva za osiguranje

 

Članak 150.

(1) Ako unutarnja revizija tijekom obavljanja revizije aktivnosti i procesa poslovanja društva za osiguranje utvrdi pojave nezakonitog poslovanja i kršenja pravila o upravljanju rizicima zbog čega društvu za osiguranje prijeti nelikvidnost, nesolventnost ili je time ugrožena sigurnost poslovanja ili osiguranika, mora odmah o tome obavijestiti upravu i nadzorni odbor društva za osiguranje.

(2) Ako unutarnja revizija prilikom obavljanja revizije aktivnosti i procesa poslovanja utvrdi da uprava društva za osiguranje krši pravila o upravljanju rizikom, dužna je o tome neodgodivo obavijestiti i nadzorni odbor.

 

GLAVA IX.

 

REVIZIJA

 

Revizija financijskih izvještaja

 

Članak 151.

(1) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, na postupak revizije financijskih izvještaja primjenjuju se odredbe Zakona o reviziji.

(2) Financijske izvještaje društava za osiguranje, konsolidirane financijske izvještaje grupe osiguravatelja i konsolidirane financijske izvještaje koncerna osiguravatelja, moraju revidirati ovlašteni revizori.

(3) Reviziju financijskih izvještaja iz stavka 2. ovoga članka obavljaju revizorska društva.

(4) Društvo za osiguranje dužno je nadzornom tijelu dostaviti financijske izvještaje, revidirane konsolidirane financijske izvještaje grupe osiguravatelja i revidirane konsolidirane financijske izvještaje koncerna osiguravatelja u roku petnaest dana nakon datuma izdavanja izvješća revizora o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju.

(5) Isto revizorsko društvo ne može preuzeti niti joj društvo za osiguranje može povjeriti obavljanje revizije financijskih izvještaja društva za osiguranje ukoliko je dotična revizorska tvrtka u prethodnoj godini više od polovine svojih ukupnih prihoda ostvarila na temelju obavljene revizije financijskih izvještaja tog društva za osiguranje.

(6) Isto revizorsko društvo može u istom društvu za osiguranje uzastopno obaviti, odnosno društvo za osiguranje može istoj revizorskoj tvrtki uzastopno povjeriti, najviše četiri revizije financijskih izvještaja.

(7) Isto revizorsko društvo ne može istodobno, odnosno u istoj godini obavljati reviziju financijskih izvještaja društva za osiguranje i pružati konzultantske usluge istom društvu za osiguranje.

(8) Ukoliko isto revizorsko društvo obavi reviziju financijskih izvještaja društva za osiguranje suprotno bilo kojoj odredbi iz stavka 5., 6. i 7. ovoga članka, nadzorno tijelo neće prihvatiti izvješće o reviziji financijskih izvještaja društva za osiguranje za tu godinu koju je obavilo dotično revizorsko društvo.

 

Obveze revizorskog društva

 

Članak 152.

(1) Revizorsko društvo obvezno je davati mišljenja o tome jesu li financijski izvještaji društva za osiguranje (nekonsolidirana i konsolidirana) sastavljeni sukladno propisima i standardima struke.

(2) Tijekom obavljanja revizije, revizorska društva obvezna su odmah obavijestiti nadzorno tijelo o svakoj uočenoj činjenici koja predstavlja:

1. teže kršenje zakona, propisa ili odredbi na temelju kojih je izdano odobrenje za rad društva za osiguranje,

2. težu prijevaru ili pronevjeru,

3. materijalno značajnu promjenu financijskog rezultata iskazanog u nerevidiranim financijskim izvještajima,

4. teže kršenje internih akata društva za osiguranje,

5. kao i ostalim činjenicama i okolnostima koje mogu ugroziti daljnje poslovanje društva za osiguranje.

(3) Revizorska društva također su dužna obavijestiti nadzorno tijelo o svakoj činjenici iz stavka 2. ovoga članka za koju saznaju tijekom obavljanja revizije u društvu koje ima tijesnu povezanost koja proizlazi iz nadzornog odnosa s društvom za osiguranje.

(4) Otkrivanje bilo koje činjenice u smislu stavka 2. i 3. ovoga članka od strane revizorskog društva ne smatra se kršenjem propisa i odredaba ugovora između revizorskog društva i društva za osiguranje koje se odnose na ograničenja davanja podataka pa zbog toga neće snositi odgovornost koja bi u drugim slučajevima iz toga proizlazila.

 

Obveza društva za osiguranje da daje informacije

 

Članak 153.

(1) Uprava društva za osiguranje dužna je revizoru izručiti svu potrebnu dokumentaciju te mu omogućiti uvid u poslovne knjige, spise i računalne ispise. Društvo za osiguranje dužno je revizorima omogućiti pristup poslovnim i radnim prostorijama.

(2) U svrhu provedbe revizije, društvo za osiguranje dužno je staviti revizorskom društvu na raspolaganje odgovarajuće prostorije i pomagala. Ako je unos ili pohranjivanje podataka obavljeno primjenom računalne obrade podataka, društvo za osiguranje dužno je na vlastiti trošak i unutar primjerenog roka staviti revizoru na raspolaganje pomagala potrebna za očitavanje dokumentacije te, ako je to nužno, osigurati čitke trajne ispise u potrebnom broju preslika.

 

Sadržaj revizorskog pregleda

 

Članak 154.

(1) U postupku revizije ovlašteni revizori, prije svega, ispituju i daju mišljenje, odnosno ocjenu o:

1. bilanci,

2. računu dobiti i gubitka,

3. promjenama u kapitalu,

4. novčanom toku,

5. stanju i promjenama tehničkih pričuva osiguranja,

6. stanju i strukturi ulaganja imovine za pokriće,

7. stanju i strukturi ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve kojom upravlja društvo za osiguranje,

8. poštovanju pravila o ograničavanju rizika,

9. djelovanju unutarnje revizije,

10. načinu vođenja poslovnih knjiga,

11. kvaliteti informatičkog sustava u društvu za osiguranje sukladno međunarodno priznatim standardima za reviziju informacijskih sustava,

12. ispravnosti i potpunosti obavijesti i izvješća nadzornom tijelu,

13. vrednovanju bilančnih i izvanbilančnih stavki i računovodstvene politike.

(2) Nadzorno će tijelo, osim navedenog, propisati detaljniji oblik i najmanji opseg te sadržaj revizorskog pregleda i revizorskog izvješća s obzirom na specifičnost poslova s područja osiguranja.

(3) Nadzorno tijelo može od revizora zatražiti dodatna obrazloženja u vezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.

(4) Ako revizorski pregled, odnosno revizorsko izvješće nije obavljeno odnosno sastavljeno sukladno stavku 1. i 2. ovoga članka, nadzorno tijelo može odbiti revizorsko izvješće i zahtijevati da reviziju obavi drugo revizorsko društvo na trošak društva za osiguranje.

 

Objavljivanje sažetka revidiranih financijskih izvještaja

 

Članak 155.

(1) Društvo za osiguranje dužno je u roku od 8 dana nakon njegova prihvaćanja, a najkasnije u roku od šest mjeseci nakon završetka kalendarske godine, u dnevnom tisku odnosno u stručnom financijskom tisku, objaviti sažetak revidiranih financijskih izvještaja uz mišljenje revizora i ovlaštenog aktuara.

(2) Nadzorno tijelo propisuje podrobniji sadržaj sažetka iz stavka 1. ovoga članka.

 

GLAVA X.

 

NADZOR NAD DRUŠTVIMA ZA OSIGURANJE

 

X.1. OPĆE ODREDBE

 

Nadzor nad društvima za osiguranje

 

Članak 156.

(1) Nadzorno tijelo obavlja nadzor nad društvima za osiguranje radi provjere poštovanja pravila o upravljanju rizicima i drugih pravila određenih ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovog ili drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društava za osiguranje, te propisa donesenih na temelju tih zakona.

(2) Nadzorno tijelo obavlja i nadzor nad pravnim osobama povezanim s društvima za osiguranje ako je to nužno radi nadzora nad poslovanjem društva za osiguranje.

(3) Ako je za nadzor nad pojedinim društvom iz stavka 2. ovoga članka nadležno drugo nadzorno tijelo, nadzorno tijelo može obaviti pregled poslovanja tog društva u suradnji s nadležnim nadzornim tijelom.

(4) Nadzor nad poslovanjem društva za osiguranje mogu obavljati i druge institucije sukladno ovlaštenjima na temelju zakona u okviru svog djelokruga poslovanja.

(5) Odredbe o nadzoru društava za osiguranje na odgovarajući se način primjenjuju na nadzor podružnica stranoga društva za osiguranje.

 

Način obavljanja nadzora

 

Članak 157.

Nadzorno tijelo obavlja nadzor nad društvima za osiguranje na sljedeći način:

1. praćenjem, prikupljanjem i provjerom izvješća i obavijesti društava za osiguranje te drugih osoba koje su prema propisima ovog i drugih zakona dužne izvještavati nadzorno tijelo, odnosno obavještavati ga o pojedinim činjenicama i okolnostima,

2. pregledom poslovanja društava za osiguranje,

3. izricanjem mjera nadzora sukladno ovome Zakonu.

 

X.2. IZVJEŠTAVANJE

 

Redovito izvještavanje i izvještavanje na zahtjev nadzornog tijela

 

Članak 158.

(1) Društvo za osiguranje dužno je izvještavati nadzorno tijelo o sljedećim činjenicama i okolnostima:

1. o upisu i promjenama podataka koji se upisuju u sudski registar,

2. o sazivu skupštine i svim odlukama prihvaćenim na skupštini,

3. o imateljima dionica društva za osiguranje te o stjecanju, odnosno izmjeni kvalificiranih udjela iz članka 21. ovoga Zakona,

4. o razrješenju i imenovanju članova uprave,

5. o razrješenju ovlaštenog aktuara,

6. o promjenama vođenja unutarnje revizije,

7. o planiranom otvaranju, preseljenju, zatvaranju ili privremenom prestanku podružnice ili predstavništva, odnosno promjenama vrste poslova koje obavlja podružnica,

8. o ulaganjima na temelju kojih je društvo za osiguranje posredno ili neposredno steklo kvalificirani udio u drugoj pravnoj osobi kao i o svakom daljnjem ulaganju u tu pravnu osobu,

9. o značajnijim promjenama u strukturi kapitala,

10. o prestanku obavljanja određenih poslova osiguranja.

(2) Društvo za osiguranje dužno je obavještavati nadzorno tijelo o tehničkoj podlozi koju upotrebljava pri izračunu cjenika premija i isključivo za namjene provjere jesu li usklađene s aktuarskim načelima.

(3) Uprava društva za osiguranje dužna je nadzorno tijelo neodgodivo obavijestiti o sljedećim događajima:

1. ako je ugrožena likvidnost, odnosno solventnost društva za osiguranje,

2. ako nastupe razlozi za prestanak, odnosno oduzimanje dozvole za obavljanje poslova osiguranja,

3. ako se financijski položaj društva za osiguranje izmijeni do mjere da društvo za osiguranje ne dostiže granicu solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona.

(4) Društvo za osiguranje dužno je na zahtjev nadzornog tijela dostaviti izvješća i informacije o svim poslovima, bitnim za obavljanje nadzora odnosno obavljanje drugih nadležnosti i poslova nadzornog tijela.

(5) Nadzorno tijelo propisuje podrobniji sadržaj izvješća iz stavka 1. i 2. ovoga članka kao i način i rokove za izvještavanje, odnosno obavještavanje.

 

X.3. MJERE NADZORA

 

X.3.1. Opća odredba

 

Mjere nadzora

 

Članak 159.

Mjere nadzora nad društvom za osiguranje, prema ovom Zakonu, jesu sljedeće:

1. odluka o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti,

2. određivanje dodatnih mjera,

3. oduzimanje dozvole,

4. posebna uprava,

5. prisilna likvidacija društva za osiguranje,

6. odlučivanje o razlozima za stečaj društva za osiguranje,

7. podnošenje prijedloga za pokretanje prekršajnog postupka.

 

X.3.2. Otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti

 

Odluka o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti

 

Članak 160.

(1) Nadzorno tijelo donosi odluku o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti ako prilikom obavljanja nadzora nad društvom za osiguranje utvrdi:

1. da član uprave nema odobrenje iz članka 28. ovoga Zakona,

2. da društvo za osiguranje ne ispunjava uvjete za obavljanje poslova osiguranja,

3. da društvo za osiguranje obavlja djelatnosti koje prema ovom Zakonu ne smije obavljati,

4. da društvo za osiguranje krši pravila o upravljanju rizicima,

5. da društvo za osiguranje krši pravila o vođenju poslovnih knjiga i godišnjem izvješću, unutarnjoj reviziji, odnosno reviziji godišnjih izvješća,

6. da društvo za osiguranje krši obvezu izvještavanja i obavještavanja,

7. da društvo za osiguranje krši pravila o imenovanju ovlaštenog aktuara,

8. da društvo za osiguranje krši druge odredbe ovoga Zakona odnosno na temelju njega donesenih propisa, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društava za osiguranje.

(2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka nadzorno tijelo određuje rok za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti.

 

Izvješće o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti

 

Članak 161.

(1) Društvo za osiguranje dužno je u roku iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te nadzornom tijelu u istom roku, ako odlukom nije drugačije određeno, dostaviti izvješće u kojem su opisane mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti. Izvješću moraju biti priloženi dokumenti i drugi dokazi iz kojih proizlazi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

(2) Ako iz izvješća iz stavka 1. ovoga članka i priloženih dokaza proizlazi da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, nadzorno tijelo donijet će odluku kojom utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. Nadzorno tijelo može prije donošenja odluke obaviti ponovni pregled poslovanja u opsegu potrebnom da bi se utvrdilo jesu li nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. Pri ponovnom pregledu primjenjuju se odredbe članka 186. ovoga Zakona.

(3) Ako je izvješće nepotpuno, odnosno iz izvješća i priloženih dokaza ne proizlazi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, nadzorno tijelo će društvu za osiguranje odlukom naložiti dopunu izvješća te odrediti rok za dopunu.

(4) Nadzorno tijelo je dužno odluku iz stavka 2., odnosno 3. ovoga članka donijeti u roku od trideset dana nakon primitka izvješća o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, u protivnom se smatra da su nezakonitosti i nepravilnosti uklonjene.

(5) Ako su odlukom određene dodatne mjere iz članka 162. ovoga Zakona, odredbe ovoga članka, koje se odnose na otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti i na izvješće o uklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, odnose se i na izvođenje dodatnih mjera te na obavješćivanje o izvedbi dodatnih mjera.

 

Dodatne mjere u svrhu realizacije pravila o upravljanju rizicima

 

Članak 162.

(1) Ako nadzorno tijelo prilikom obavljanja nadzora utvrdi da društvo za osiguranje teže krši pravila o upravljanju rizikom, može odlukom o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti odrediti i sljedeće dodatne mjere:

1. naložiti upravi društva za osiguranje da prihvati plan mjera radi osiguranja kapitala društva za osiguranje,

2. naložiti upravi društva za osiguranje i nadzornom odboru sazivanje skupštine društva za osiguranje te predlaganje odgovarajućih odluka, kao na primjer:

– odluka o povećanju temeljnog kapitala društva za osiguranje,

– odluka o povećanju temeljnog kapitala iz sredstava dobiti,

3. zabraniti društvu za osiguranje sklapanje novih ugovora o osiguranju u pojedinim ili svim vrstama osiguranja,

4. zabraniti društvu za osiguranje obavljanje određenih vrsta isplata, odnosno isplata određenim osobama,

5. zabraniti društvu za osiguranje sklapanje poslova s pojedinim dioničarima, članovima uprave, članovima nadzornog odbora, povezanim društvima ili investicijskim fondovima kojima upravlja društvo za upravljanje, koje je s društvima za osiguranje povezana osoba,

6. naložiti upravi društva za osiguranje da donese ili provede mjere radi:

– poboljšanja postupaka upravljanja rizicima,

– promjene područja poslovanja društva za osiguranje,

– ograničavanja davanja zajmova,

– poboljšanja postupka naplate dospjelih potraživanja društva za osiguranje,

– ispravnog vrednovanja bilančnih i izvanbilančnih stavki,

– poboljšanja informacijskog sustava,

– poboljšanja postupaka unutarnjih kontrola i unutarnje revizije,

– druge mjere nužne radi realizacije pravila o ograničavanju rizika,

7. zabraniti odnosno ograničiti društvu za osiguranje raspolaganje imovinom za pokriće odnosno imovinom za pokriće matematičke pričuve kojima upravlja društvo za osiguranje.

(2) Smatra se da društvo za osiguranje teže krši pravila o upravljanju rizikom ako:

1. ne dostiže granicu solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona ili ako nije izvršilo mjere iz članka 105. ovoga Zakona odnosno ako ne dostiže minimalni stupanj likvidnosti,

2. nije organiziralo poslovanje, odnosno ne vodi tekuće poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju te druge administrativne i poslovne evidencije na način da je moguće u bilo kojem trenutku provjeriti posluje li sukladno pravilima o ograničavanju rizika,

3. ne donese mjere i odredi pravila odgovarajućeg vrednovanja bilančnih i izvanbilančnih stavki odnosno ako te stavke vrednuje u suprotnosti s ovim Zakonom, odnosno na temelju njega donesenih propisa,

4. obavlja djelatnosti koje prema ovom Zakonu ne smije obavljati,

5. krši odredbe članka 114. do 128. ovoga Zakona,

6. isplaćuje dividende suprotno odredbama članka 104. ovoga Zakona,

7. često krši obvezu pravodobnog i korektnog izvještavanja, utvrđenu ovim Zakonom, odnosno na temelju njega donesenih propisa,

8. sklapa prividne poslove u namjeri netočnog iskazivanja financijskog stanja društva za osiguranje,

9. obavlja druge poslove koji mogu ugroziti njegovu likvidnost, odnosno solventnost.

(3) Nadzorno tijelo naredit će nadzornom odboru društva za osiguranje da razriješi dužnosti člana uprave i imenuje novog člana odnosno novog člana uprave:

1. ako društvo za osiguranje ne postupa sukladno odredbi o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, odnosno

2. ako uprava društva za osiguranje ne provede dodatne mjere iz stavka 1. ovoga članka koje je odredila, odnosno

3. ako društvo za osiguranje učestalo krši obvezu pravodobnog i točnog izvještavanja, odnosno obavještavanja nadzornog tijela ili ometa u obavljanju nadzora od strane nadzornog tijela.

 

X.4. ODUZIMANJE DOZVOLE

 

Razlozi oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti

 

Članak 163.

(1) Nadzorno će tijelo društvu za osiguranje oduzeti dozvolu za obavljanje poslova osiguranja:

1. ako je dozvola stečena navođenjem pogrešnih podataka,

2. ako je društvu za osiguranje izrečena mjera iz članka 162. stavka 3. ovoga Zakona i ako nadzorni odbor nije, u roku predviđenom za provedbu dodatne mjere, razriješio člana, odnosno članove uprave i imenovao nove, odnosno ako novoimenovani članovi uprave u roku od dva mjeseca nakon imenovanja nisu osigurali otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti odnosno provedbu dodatnih mjera koje su bile razlogom izricanja dodatne mjere iz članka 162. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, nadzorno tijelo oduzet će dozvolu za obavljanje poslova osiguranja u pojedinim vrstama osiguranja ako se razlozi iz stavka 1. ovoga članka odnose samo na poslove osiguranja u tim vrstama osiguranja.

 

Uvjetno oduzimanje dozvole

 

Članak 164.

(1) Odredbom o oduzimanju dozvole nadzorno tijelo može ujedno donijeti i odluku da oduzimanje dozvole neće provesti ako društvo za osiguranje u roku koji odredi nadzorno tijelo, a koji ne smije biti kraći od šest mjeseci, neće počiniti nove nezakonitosti i nepravilnosti zbog kojih se oduzima dozvola.

(2) Kada nadzorno tijelo odredi mjeru uvjetnog oduzimanja dozvole, ono može odrediti da će oduzimanje dozvole provesti i u slučaju ako društvo za osiguranje u određenom roku ne otkloni nezakonitosti i nepravilnosti odnosno provede dodatne mjere zbog kojih je određena mjera uvjetnog oduzimanja dozvole. Rok za ispunjavanje ovih obveza, u granicama probnog razdoblja, odredit će nadzorno tijelo.

 

Opoziv uvjetnog oduzimanja dozvole

 

Članak 165.

Nadzorno tijelo opozvat će uvjetno oduzimanje dozvole i oduzet će dozvolu u slučaju kada društvo za osiguranje za vrijeme probnog razdoblja počini nove nezakonitosti i nepravilnosti zbog kojih se oduzima dozvola, odnosno ako ne ispuni dodatne uvjete iz članka 164. stavka 2. ovoga Zakona.

 

X.5. POSEBNA UPRAVA

 

Odluka o posebnoj upravi

 

Članak 166.

(1) Nadzorno tijelo donijet će odluku o posebnoj upravi u sljedećim slučajevima:

1. ako su društvu za osiguranje određene dodatne mjere iz članka 162. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, a društvo za osiguranje nije, u rokovima određenim za provedbu dodatnih mjera, započelo njihovu provedbu, odnosno nije ih provelo,

2. ako društvo za osiguranje, unatoč provedenim dodatnim mjerama, ne dostigne granicu solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona,

3. ako bi daljnje poslovanje društva za osiguranje moglo ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost, odnosno sigurnost osiguranika.

(2) Odlukom o posebnoj upravi nadzorno tijelo odredit će rok trajanja posebne uprave koji ne smije biti dulji od godine dana.

 

Članovi posebne uprave

 

Članak 167.

Odlukom o posebnoj upravi nadzorno tijelo će imenovati dva ili više posebnih upravitelja koji su članovi posebne uprave društva za osiguranje te odrediti vrstu i opseg poslova koje obavlja pojedini posebni upravitelj.

 

Upis u sudski registar

 

Članak 168.

(1) Donošenje odluke o posebnoj upravi upisuje se u sudski registar. Ujedno se upisuje i odgovarajuća promjena osoba ovlaštenih za zastupanje društva za osiguranje.

(2) Prijedlog za upis podataka iz stavka 1. ovoga članka posebna uprava mora uložiti u roku od tri dana nakon primitka odluke. Prijedlogu mora biti priložena odluka nadzornog tijela o posebnoj upravi.

 

Pravne posljedice posebne uprave

 

Članak 169.

(1) Za vrijeme trajanja posebne uprave obavljanje nadležnosti nadzornog odbora preuzima nadzorno tijelo.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, nadzorno tijelo ima pravo davati posebnom upravitelju upute glede vođenja poslova društva za osiguranje koje su obvezujuće.

(3) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na člana uprave primjenjuju se i na posebnog upravitelja osim ako nadzorno tijelo uputama iz stavka 2. ovoga članka ne odredi drugačije.

(4) Danom donošenja odluke o posebnoj upravi prestaju sve nadležnosti i ovlasti članova uprave i nadzornog odbora društva za osiguranje kao i nadležnosti skupštine, osim nadležnosti iz članka 172. ovoga Zakona.

 

Ovlasti za vrijeme trajanja posebne uprave

 

Članak 170.

(1) Članovi uprave dužni su posebnoj upravi neodgodivo omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i drugoj dokumentaciji društva za osiguranje te pripremiti izvješće o primopredaji poslova.

(2) Posebnoj upravi ili pojedinom posebnom upravitelju članovi uprave društva za osiguranje dužni su, na zahtjev, dati sva objašnjenja, odnosno dodatna izvješća o poslovanju društva za osiguranje.

(3) Posebni upravitelj ima pravo udaljiti osobu koja ga ometa u radu, a s obzirom na okolnosti slučaja može zatražiti i pomoć nadležnog tijela unutarnjih poslova.

 

Izvješća posebne uprave

 

Članak 171.

(1) Posebna uprava dužna je najmanje svaka tri mjeseca sastaviti i predati nadzornom tijelu izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja društva za osiguranje pod posebnom upravom.

(2) Posebna uprava dužna je, u roku od devet mjeseci nakon imenovanja posebne uprave, predati nadzornom tijelu izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja društva za osiguranje pod posebnom upravom, zajedno s ocjenom stabilnosti društva za osiguranje i mogućnosti za daljnje poslovanje društva za osiguranje, koje obuhvaća:

1. ocjenu i posljedice preuzimanja gubitaka društva za osiguranje od strane dioničara društva za osiguranje,

2. mogućnosti alokacije i disperzije ostalih gubitaka društva za osiguranje,

3. nepredviđene rashode koji mogu utjecati na obveze društva za osiguranje,

4. ocjenu mogućih mjera za otklanjanje financijskih poteškoća društva za osiguranje uključujući prijenos ugovora o osiguranju s procjenom troškova provedbe tih mjera,

5. procjenu uvjeta za početak prisilne likvidacije, odnosno stečaja društva za osiguranje.

 

Povećanje temeljnog kapitala radi osiguranja financijske stabilnosti društva za osiguranje

 

Članak 172.

(1) Ako nadzorno tijelo na temelju izvješća posebne uprave iz članka 171. ovoga Zakona procijeni da je radi osiguranja minimalnog kapitala društva za osiguranje odnosno radi otklanjanja uzroka nelikvidnosti ili nesolventnosti društva za osiguranje nužno povećati temeljni kapital društva za osiguranje novim novčanim ulozima, naložit će posebnoj upravi da sazove skupštinu društva za osiguranje i predloži joj prihvaćanje odluke o takvom povećanju temeljnog kapitala.

(2) Posebna uprava dužna je objaviti saziv skupštine radi odlučivanja o povećanju temeljnog kapitala iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku 8 dana nakon primitka naloga nadzornog tijela iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U pozivu na skupštinu dioničari moraju biti upozoreni na pravne posljedice iz članka 205. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

 

Ocjena rezultata posebne uprave

 

Članak 173.

(1) Nadzorno tijelo dužno je najmanje jednom u tri mjeseca ocijeniti rezultate posebne uprave.

(2) Nadzorno tijelo dužno je prihvatiti konačnu ocjenu rezultata posebne uprave najmanje tri mjeseca nakon primitka izvješća iz članka 171. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Ako nadzorno tijelo procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje društva za osiguranje poboljšalo do mjere da je društvo za osiguranje dostiglo granicu solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona, odnosno da je u stanju redovito izvršavati dospjele obveze, nadzorno tijelo dužno je donijeti odluku o prestanku posebne uprave i opozivu posebnih upravitelja.

(4) Ako nadzorno tijelo procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje društva za osiguranje nije poboljšalo do mjere da društvo za osiguranje dostigne granicu solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona, odnosno da bi bilo u stanju izvršavati dospjele obveze, donijet će odluku o početku likvidacije, odnosno o utvrđivanju uvjeta za početak likvidacije.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka nadzorno tijelo može donijeti i odluku o produženju posebne uprave na rok od najviše šest mjeseci ako ne postoje uvjeti za početak stečaja društva za osiguranje te ako nadzorno tijelo procijeni da će društvo za osiguranje u sljedećih šest mjeseci dostići granicu solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona.

 

GLAVA XI.

 

NADZOR NAD GRUPOM OSIGURAVATELJA

 

Dodatni nadzor

 

Članak 174.

(1) Nad društvima za osiguranje iz grupe osiguravatelja nadzorno tijelo obavlja i nadzor u opsegu određenom u ovoj glavi Zakona.

(2) Nadzorno tijelo obavlja i nadzor nad poslovanjem koncerna osiguravatelja, financijskim koncernom i osobama u kojima društvo za osiguranje ima kvalificirani udjel, odnosno osobama koje imaju kvalificirani udjel u društvu za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici, odnosno stranoj državi.

 

Grupa osiguravatelja

 

Članak 175.

(1) Grupa osiguravatelja sukladno ovome Zakonu postoji onda kada je društvo za osiguranje ili koncern osiguravatelja odnosno financijski koncern sa sjedištem u Republici Hrvatskoj vladajuće društvo (u daljnjem tekstu: vladajuće društvo za osiguranje, koncern osiguravatelja odnosno financijski koncern) nad jednim ili više društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici, odnosno stranoj državi (u daljnjem tekstu: ovisna društva za osiguranje).

(2) Društvo za osiguranje ili koncern osiguravatelja odnosno financijski koncern smatra se vladajućim društvom nad društvom za osiguranje u smislu stavka 1. ovoga članka ako:

1. ima sudjelovanje sukladno odredbama članka 9. stavka 1. ovoga Zakona ili,

2. ako ima većinu glasova u drugom društvu ili,

3. ako ima pravo imenovati odnosno opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora drugog društva ili,

4. ako ima pravo izvršavati vladajući utjecaj nad drugim društvom na temelju poduzetničkog ugovora odnosno na drugom pravnom temelju ili,

5. ako je većina članova uprave ili nadzornog odbora tog društva, koji su tu funkciju obavljali u prošloj poslovnoj godini i još uvijek je obavljaju za potrebe izrade konsolidiranih izvještaja, bila imenovana isključivo radi izvršavanja prava glasa vladajućeg društva ili,

6. ako je dioničar, odnosno ortak u drugom društvu i ako na temelju dogovora s drugim dioničarima, odnosno ortacima tog društva nadzire većinu prava glasa u tom društvu.

(3) Grupa osiguravatelja postoji i onda ako je koncern osiguravatelja ili financijski koncern čije je sjedište u državi članici vladajuće društvo najmanje jednom društvu za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na jedan od načina iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Vladajućim društvom za osiguranje u grupi osiguravatelja se iznimno od stavka 2. ovoga članka ne smatra društvo za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je istodobno podređeno drugom društvu za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

 

Pojmovi vezani uz grupu osiguravatelja

 

Članak 176.

(1) Financijski koncern je pravna osoba:

1. koja nije društvo za osiguranje,

2. o kojoj ovisi najmanje jedno društvo za osiguranje,

3. čija je glavna djelatnost stjecanje ili vlasništvo kvalificiranih udjela, odnosno pružanje ostalih financijskih usluga.

(2) Koncern osiguravatelja je pravna osoba:

1. koja nije društvo za osiguranje i

2. o kojoj ovise isključivo odnosno pretežito društva za osiguranje pri čemu za prosudbu pretežito ovisnih društava nije odlučujući njihov broj nego visina kapitala, knjigovodstvena vrijednost udjela i druga gospodarska mjerila.

 

Obveze društva za osiguranje u grupi osiguravatelja

 

Članak 177.

(1) Društva za osiguranje u grupi osiguravatelja moraju vladajućem društvu za osiguranje, koncernu osiguravatelja odnosno financijskom koncernu dostaviti sve podatke i informacije koje su mu potrebne radi ispunjavanja obveza prema nadzornom tijelu odnosno drugom nadležnom nadzornom tijelu u vezi s nadzorom nad grupom osiguravatelja.

(2) Vladajuće društvo za osiguranje u grupi osiguravatelja odgovorno je za ispunjavanje obveza grupe osiguravatelja kao cjeline.

(3) Nadzorno tijelo, informacije potrebne za obavljanje nadzora, može tražiti od povezanih društava za osiguranje, društava koja imaju udjele u društvu za osiguranje i povezanih društava koja imaju udjele u društvu za osiguranje, u slučaju da je nadzorno tijelo te informacije zahtijevalo od vladajućeg društva za osiguranje, a ono ih nije dostavilo.

(4) Društva za osiguranje u grupi osiguravatelja dužna su osigurati odgovarajuće postupke provjere točnosti podataka i informacija iz stavka 1. ovoga članka.

 

Izvještavanje o poslovima u grupi osiguravatelja

 

Članak 178.

(1) Radi osiguravanja nadzora u vezi toga da li se poslovi u grupi osiguravatelja odvijaju pod normalnim tržišnim uvjetima društvo za osiguranje u grupi osiguravatelja dužno je izvještavati nadzorno tijelo o sklopljenim značajnijim poslovima u grupi, odnosno poslovima između društva za osiguranje i sljedećih osoba:

1. pravnih osoba koje su ovisna društva od društva za osiguranje,

2. pravnih osoba koje su vladajuća društva nad društvom za osiguranje,

3. pravnih osoba koje ovise o pravnim osobama iz točke 2. ovoga stavka,

4. fizičkih osoba koje imaju udjela:

– u društvima za osiguranje, odnosno u pravnim osobama u kojima ima udjel društvo za osiguranje,

– u pravnim osobama koje imaju udjela u društvu za osiguranje,

– u pravnim osobama koje imaju udjela u pravnim osobama iz drugog podstavka ove točke.

(2) Značajnijim se poslovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju osobito:

1. zajmovi i krediti,

2. garancije i drugi poslovi zbog kojih nastaju izvanbilančne obveze,

3. pravni poslovi čiji su predmet ulaganja u vrijednosne papire, druge financijske instrumente odnosno nekretnine,

4. drugi pravni poslovi koji značajnije utječu na izračun prilagođenih kapitalnih zahtjeva,

5. poslovi reosiguranja,

6. sporazumi o dijeljenju troškova.

(3) Nadzorno tijelo može radi provjere točnosti podataka o poslovima u grupi osiguravatelja obaviti i pregled poslovanja osoba iz stavka 1. ovoga članka.

 

Prilagođeni kapitalni zahtjevi u grupi osiguravatelja

 

Članak 179.

(1) Financijski koncern, koncern osiguravatelja odnosno vladajuće društvo za osiguranje u grupi osiguravatelja dužno je izračunavati prilagođene kapitalne zahtjeve te sastavljati financijske izvještaje o prilagođenim kapitalnim zahtjevima.

(2) Ovisno društvo za osiguranje dužno je financijskom koncernu, koncernu osiguravatelja odnosno vladajućem društvu za osiguranje u grupi osiguravatelja dostavljati sve podatke potrebne za izračun prilagođenih kapitalnih zahtjeva.

(3) Financijski koncern, koncern osiguravatelja odnosno vladajuće društvo za osiguranje u grupi osiguravatelja dužno je nadzorno tijelo izvještavati o prilagođenim kapitalnim zahtjevima.

(4) Odredbe glave IX. ovoga Zakona o reviziji financijskih izvještaja društva za osiguranje na odgovarajući način se primjenjuju i na reviziju financijskih izvještaja o prilagođenim kapitalnim zahtjevima financijskog koncerna, koncerna osiguravatelja, odnosno vladajućeg društva za osiguranje u grupi osiguravatelja.

 

Izvještavanje nadzornog tijela i dostavljanje podataka

 

Članak 180.

(1) Društvo za osiguranje dužno je nadzorno tijelo redovito izvještavati o svim činjenicama i okolnostima značajnim za procjenu radi li se o grupi osiguravatelja sukladno ovom Zakonu.

(2) Društvo za osiguranje u grupi osiguravatelja dužno je u posebnom aneksu uz godišnje izvješće dostaviti podatke o ovisnim odnosno vladajućim društvima u grupi osiguravatelja.

 

Propis o nadzoru nad grupom osiguravatelja

 

Članak 181.

Nadzorno tijelo propisuje:

1. detaljniji sadržaj izvješća iz članka 178. stavka 1.ovoga Zakona te rokove i način izvještavanja,

2. način izračuna prilagođenih kapitalnih zahtjeva u grupi osiguravatelja iz članka 179. stavka 1. ovoga Zakona, te detaljniji sadržaj izvješća iz članka 179. stavka 3. ovoga Zakona te članka 180. stavka 1. ovoga Zakona te rokove i način izvještavanja.

 

GLAVA XII.

 

POSTUPAK NADZORA

 

XII.1. POSTUPAK NADZORA

 

Ovlaštene osobe

 

Članak 182.

(1) Pregled poslovanja društva za osiguranje provodi ovlaštena osoba nadzornog tijela.

(2) Radi obavljanja poslova pregleda poslovanja, nadzorno tijelo može ovlastiti ovlaštenog revizora ili drugu stručno osposobljenu osobu.

(3) Ovlaštene osobe iz stavka 2. ovoga članka imaju kod obavljanja pregleda poslovanja za koje su ovlaštene jednake ovlasti kao ovlaštena osoba nadzornog tijela.

 

Opseg pregleda

 

Članak 183.

(1) Društvo za osiguranje je dužno ovlaštenoj osobi omogućiti pregled svih poslovnih knjiga, spisa i druge dokumentacije.

(2) Društvo za osiguranje je dužno, na zahtjev nadzornog tijela, izručiti računalne ispise odnosno kopije evidencija odnosno drugih poslovnih knjiga i dokumentacije.

(3) Članovi uprave i radnici društva za osiguranje dužni su ovlaštenoj osobi, na njen zahtjev, dati izvješća i informacije o svim poslovima, bitnim za obavljanje nadzora.

(4) Ovlaštena osoba može obaviti i pregled poslovanja pravnih osoba povezanih s društvom za osiguranje ako je to nužno radi pot­punijeg pregleda poslovanja društva za osiguranje.

 

Izvješća i informacije

 

Članak 184.

(1) Nadzorno tijelo od subjekta nadzora može zatražiti informacije o svim poslovima koje su s obzirom na svrhu pojedinog nadzora bitne za procjenu poštuje li subjekt nadzora odredbe Zakona, odnosno na temelju njega donijete propise.

(2) Izvješća i informacije iz stavka 1. ovoga članka može nadzorno tijelo zatražiti i od članova uprave subjekta nadzora i osoba zaposlenih kod subjekta nadzora.

(3) Nadzorno tijelo može osobe iz stavka 2. ovoga članka pozvati da o poslovima iz stavka 1. ovoga članka u roku koji ne smije biti kraći od tri dana sastave pisano izvješće ili ih pozove da o tim poslovima daju usmenu izjavu.

 

Pregled poslovanja

 

Članak 185.

(1) Subjekt nadzora je dužan ovlaštenoj osobi nadzornog tijela, na njegov zahtjev, omogućiti obavljanje pregleda poslovanja u sjedištu subjekta nadzora kao i u drugim prostorijama u kojima subjekt nadzora odnosno druga osoba koju je ovlastio obavlja djelatnosti i poslove u vezi s kojima nadzorno tijelo provodi nadzor.

(2) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi nadzornog tijela, na njegov zahtjev, omogućiti pregled poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i administrativnih odnosno poslovnih evidencija u opsegu nužnom za obavljanje pojedinog nadzora odnosno u opsegu određenom zakonom kojim se uređuje pojedini nadzor.

(3) Subjekt nadzora dužan je nadzornom tijelu, na njegov zahtjev, izručiti računalne ispise odnosno kopije poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i administrativnih odnosno poslovnih evidencija.

(4) Nadzorno tijelo dužno je pregled poslovanja obavljati na način da time u većoj mjeri nego je to nužno ne ometa normalno poslovanje subjekta nadzora sukladno s namjerom pojedinog nadzora.

 

Zahtjev za pregled poslovanja

 

Članak 186.

(1) Zahtjev za pregled poslovanja subjektu nadzora uručuje se najmanje osam dana prije početka pregleda poslovanja.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ovlaštena osoba može zahtjev za pregled poslovanja uručiti tek prilikom početka pregleda poslovanja ako nije bilo moguće na drugi način postići namjeru pojedinog nadzora.

(3) Zahtjev za pregled poslovanja mora obuhvaćati predmet nadzora.

(4) Zahtjev za pregled poslovanja mora obuhvaćati i pravnu poduku o pravnim posljedicama koje mogu nastupiti ako subjekt nadzora ne bi postupio sukladno zahtjevu za pregled poslovanja odnosno ako nadzornom tijelu ne bi omogućio obavljanje pregleda poslovanja na način određen člankom 185. ovoga Zakona.

(5) Nadzorno tijelo može za vrijeme obavljanja pregleda poslovanja nadopuniti zahtjev za pregled poslovanja. Na nadopunu zahtjeva na odgovarajući način se primjenjuju odredbe stavka 3. i 4. ovoga članka.

 

Uvjeti za obavljanje pregleda

 

Članak 187.

Subjekt nadzora dužan je ovlaštenim osobama nadzornog tijela staviti na raspolaganje odgovarajuće prostorije u kojima mogu neometano i bez prisutnosti drugih osoba obaviti pregled poslovanja.

 

Uvjeti za pregled računalno vođenih poslovnih knjigai evidencija

 

Članak 188.

(1) Subjekt nadzora koji računalno obrađuje odnosno vodi poslovne knjige i druge evidencije dužan je, na zahtjev ovlaštene osobe nadzornog tijela, osigurati odgovarajuća pomagala za pregled poslovnih knjiga i evidencija te provjere odgovarajućih računalno obrađenih podataka.

(2) Nadzornom tijelu subjekt nadzora dužan je izručiti dokumentaciju iz koje je vidljiv kompletni opis rada računalnog sustava. Iz dokumentacije moraju biti vidljivi i podsustavi i datoteke računalnog sustava. Dokumentacija mora omogućavati uvid u:

1. računalno rješenje,

2. postupke u okviru računalnog rješenja,

3. kontrolu koja osigurava točnu i pouzdanu obradu podataka,

4. kontrole koje sprječavaju neovlašteno dodavanje, izmjenu ili brisanje pohranjenih računalnih unosa.

(3) Svaka izmjena računalnih rješenja (računalnih programa) iz stavka 1. ovoga članka mora biti dokumentirana u vremenskom slijedu nastanka izmjene, zajedno s datumom izmjene. Iz dokumentacije mora biti vidljiva i svaka izmjena oblika datoteka.

 

Nalog za otklanjanje nepravilnosti

 

Članak 189.

Kada nadzorno tijelo prilikom obavljanja nadzora utvrdi nepoštovanje Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa te drugih propisa kojima se uređuje poslovanje društava za osiguranje, subjektu nadzora nalogom će naložiti otklanjanje nepravilnosti, odnosno naložiti mu da poduzme, odnosno ne poduzima određene radnje (u daljnjem tekstu: otklanjanje nepravilnosti).

 

Sadržaj naloga

 

Članak 190.

Nalog mora sadržavati:

1. točan opis nepoštivanja odredaba Zakona čije se otklanjanje nalogom nalaže,

2. rok u kojem subjekt nadzora mora otkloniti nepravilnosti i podnijeti izvješće o otklanjanju nepravilnosti,

3. način otklanjanja nepravilnosti u slučaju kada nadzorno tijelo subjektu nadzora naredi da nepravilnosti otkloni na određeni način,

4. dokumente, odnosno dokaze o otklanjanju nepravilnosti u slučaju kada nadzorno tijelo naredi da je subjekt nadzora dužan predočiti određene dokumente, odnosno druge dokaze.

 

Predočavanje izvješća ovlaštenog revizora o otklanjanju nepravilnosti

 

Članak 191.

Kada nadzorno tijelo utvrdi nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga, odnosno administrativnih i drugih evidencija koje je društvo za osiguranje dužno voditi, odnosno utvrdi li veće nepravilnosti u poslovanju društva za osiguranje, može društvu za osiguranje nalogom naložiti da i o otklanjanju nepravilnosti predoči izvješće s pozitivnim mišljenjem ovlaštenog revizora o tome da su utvrđene nepravilnosti otklonjene.

 

Prigovor protiv naloga

 

Članak 192.

(1) Protiv naloga subjekt nadzora, u roku od 8 dana, ima pravo podnijeti prigovor.

(2) Ako je imatelj prava pravodobno podnio prigovor, rok za otklanjanje nepravilnosti određen nalogom produljuje se za vrijeme od podnošenja prigovora do uručivanja odluke o prigovoru.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, nadzorno tijelo nalogom može odrediti da prigovor ne obustavlja izvršenje u slučaju kada zbog prirode nepravilnosti nije moguće otezati s izvršenjem naloga.

(4) O prigovoru je nadzorno tijelo dužno odlučiti u roku od 15 dana od primitka prigovora.

 

Razlozi prigovora

 

Članak 193.

(1) Prigovor protiv naloga dopušten je iz ovih razloga:

1. ako je nalog donijela osoba koja nije nadležna za donošenje naloga,

2. ako nepravilnost zbog kojeg je otklanjanje naloženo ne postoji,

3. ako radnja odnosno nepoduzimanje radnje koja je bila razlogom donošenja naloga nema karakter nepravilnosti,

4. ako izvršenje naloga nije moguće ili nije moguće na način određen nalogom,

5. ako bi izvršenje naloga uzrokovalo radnju koja je u suprotnosti s obvezujućim propisima,

6. ako je nalogom otklanjanje nepravilnosti naređeno osobi nad kojom nadzorno tijelo nije nadležno provoditi nadzor,

7. ako je u nalogu pogrešno ili nepotpuno utvrđeno stvarno stanje stvari.

 

Sadržaj prigovora

 

Članak 194.

(1) Prigovor mora obuhvaćati:

1. navođenje naloga protiv kojeg se prigovor podnosi,

2. izjavu da se nalog pobija u cijelosti ili u određenom dijelu,

3 razloge prigovora,

4. druge podatke koje mora sadržavati svaki zahtjev.

(2) U prigovoru subjekt nadzora može navesti činjenice iz kojih proizlazi da nepravilnosti čije je otklanjanje nalogom naloženo ne postoje i predočiti dokaze. Ako se subjekt nadzora u izjavi poziva na dokumente, dužan je te dokaze priložiti prigovoru.

(3) Ako subjekt nadzora prigovoru kao dokaze ne priloži dokumente, ne primjenjuju se odredbe o nepotpunim zahtjevima već nadzorno tijelo kod donošenja odluke uzima u obzir samo one dokaze koji su izjavi priloženi.

(4) Nakon isteka roka za prigovor subjekt nadzora nema pravo navoditi nove činjenice i iznositi nove dokaze.

 

Granice provjere naloga

 

Članak 195.

Nadzorno tijelo provjerit će nalog u onom dijelu u kojem se pobija prigovorom i u granicama razloga navedenih i obrazloženih u prigovoru.

 

Odlučivanje o prigovoru

 

Članak 196.

(1) O prigovoru odlučuje nadzorno tijelo.

(2) Pri odlučivanju o prigovoru nadzorno tijelo prigovor može odbaciti ili odbiti ili promijeniti nalog ili ga poništiti.

(3) Nadzorno tijelo prigovor će odbaciti ako prigovor nije dopušten ili ako utvrdi da ga je podnijela osoba koja na to nema pravo.

(4) Ako nadzorno tijelo utvrdi da je razlog podnošenja prigovora opravdan, ono će nalog izmijeniti ili poništiti.

(5) Nadzorno tijelo pri odlučivanju o prigovoru nalog ne smije izmijeniti na štetu subjekta nadzora.

 

Izvješće o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti

 

Članak 197.

(1) Subjekt nadzora dužan je u roku određenom nalogom otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te nadzornom tijelu podnijeti izvješće u kojem će opisati poduzete mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti. Izvješću je dužan priložiti dokumente i druge dokaze iz kojih proizlazi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

(2) U slučaju iz članka 191. ovoga Zakona subjekt nadzora dužan je izvješću o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti priložiti i izvješće ovlaštenog revizora.

(3) Ako iz izvješća iz stavka 1. ovoga članka i priloženih dokaza odnosno izvješća iz stavka 2. ovoga članka proizlazi da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, nadzorno tijelo donijet će odluku kojom utvrđuje da su naredbom utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

(4) Ako su nalogom određene dodatne mjere, odredbe ovoga članka, koje se odnose na otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti i na izvješće o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, odnose se i na provođenje dodatnih mjera i na izvještavanje o provođenju dodatnih mjera.

 

GLAVA XIII.

 

NADZOR NAD DRUGIM OSOBAMA

 

Opće odredbe

 

Članak 198.

Nadzorno tijelo provodi i nadzor nad drugim osobama koje osim drugih djelatnosti ili kao jedinu djelatnost obavljaju:

1. poslove osiguranja bez dozvole nadzornog tijela za obavljanje navedenih poslova,

2. djelatnost posredovanja i zastupanja u osiguranju bez dozvole nadzornog tijela za obavljanje navedenih poslova.

 

Mjere nadzora

 

Članak 199.

(1) Ako nadzorno tijelo, prema podacima kojima raspolaže, utvrdi da osoba obavlja poslove osiguranja, odnosno posredovanja i zastupanja u osiguranju bez dozvole nadzornog tijela za obavljanje navedenih poslova, toj će se osobi naložiti da prestane s obavljanjem navedenih poslova.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, nadzorno tijelo prethodno može pregledati poslovne knjige i drugu dokumentaciju osobe i prikupiti dokaze kako bi utvrdila obavlja li osoba poslove osiguranja odnosno posredovanja i zastupanja u osiguranju.

 

GLAVA XIV.

 

LIKVIDACIJA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE

 

XIV.1. REDOVITA LIKVIDACIJA DIONIČKOG DRUŠTVA ZA OSIGURANJE

 

Odluka skupštine o pokretanju likvidacijskog postupka

 

Članak 200.

(1) Skupština društva za osiguranje može prihvatiti odluku o prestanku društva za osiguranje.

(2) Skupština društva za osiguranje koje ima podružnicu u drugoj državi članici može donijeti odluku iz stavka 1. ovoga članka nakon dobivanja mišljenja nadzornog tijela.

(3) Nadzorno tijelo dužno je mišljenje dostaviti u roku od 30 dana.

(4) U slučaju da nadzorno tijelo ne dostavi mišljenje u roku iz stavka 3. ovoga članka, skupština društva za osiguranje, po isteku tog roka, može prihvatiti odluku o prestanku poslovanja dioničkog društva za osiguranje.

(5) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, na likvidaciju društva za osiguranje na temelju odluke iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima o likvidaciji dioničkog društva na temelju odluke skupštine.

(6) Odredbe ovoga odjeljka odgovarajuće se primjenjuju i onda ako dioničko društvo za osiguranje prihvati odluku kojom se djelatnost dioničkog društva za osiguranje mijenja na način da dioničko društvo za osiguranje više ne obavlja poslove osiguranja.

 

Likvidator društva za osiguranje

 

Članak 201.

Likvidatorom društva za osiguranje može biti imenovana samo fizička osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje za člana uprave društva za osiguranje iz članka 27. ovoga Zakona.

 

Ograničenje dozvole za obavljanje poslova osiguranja

 

Članak 202.

(1) Uprava društva za osiguranje dužna je nadzorno tijelo obavijestiti o odluci iz članka 200. stavka 1. ovoga Zakona sljedećega radnog dana nakon prihvaćanja odluke.

(2) Nadzorno tijelo na temelju obavijesti iz stavka 1. ovoga članka donosi odluku kojom:

1. ograničava važenje dozvole za obavljanje poslova osiguranja na poslove koji su potrebni radi provedbe likvidacije društva za osiguranje,

2. određuje u kojem se opsegu na društvo za osiguranje u likvidaciji primjenjuju pravila o ograničavanju rizika.

(3) Nakon započete likvidacije društvo za osiguranje može obavljati još samo poslove osiguranja određene odlukom iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ukoliko se odluka iz stavka 2. ovoga članka odnosi na društvo za osiguranje koje ima podružnicu u državi članici, nadzorno tijelo dužno je prije izdavanja odluke obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države članice.

(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati pravne posljedice i stvarne učinke donesene odluke.

(6) Ako zbog zaštite interesa stranaka društva za osiguranje ili zbog drugih javnih interesa nije moguće odgoditi donošenje odluke iz stavka 4. ovoga članka, nadzorno tijelo dužno je obavijestiti nadležno nadzorno tijelo odmah po donošenju odluke.

 

Ponovno stjecanje dozvole za obavljanje poslova osiguranja

 

Članak 203.

(1) Ako skupština društva za osiguranje odredi da društvo za osiguranje nastavi s djelovanjem, društvo za osiguranje može ponovno početi obavljati poslove osiguranja samo ako ponovno stekne dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja.

(2) Zahtjevu za upis odluke iz stavka 1. ovoga članka u sudski registar treba priložiti novu dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja.

 

XIV.2. REDOVITA LIKVIDACIJA DRUŠTVA ZA UZAJAMNO OSIGURANJE

 

Likvidacija društva za uzajamno osiguranje

 

Članak 204.

(1) Likvidaciju društva za uzajamno osiguranje društvo provodi na temelju važeće odluke skupštine o prestanku društva.

(2) Ako iz odredbi ovoga Zakona ili svrhe likvidacije ne proizlazi drukčije, za vrijeme likvidacije za društvo za uzajamno osiguranje vrijede isti propisi koji su vrijedili prije početka likvidacije.

(3) Za vrijeme likvidacije društvo ne smije sklapati nove ugovore o osiguranju niti povećavati odnosno produžavati postojeće ugovore o osiguranju.

(4) Uplaćena sredstva temeljnog kapitala mogu se vratiti tek onda kada su plaćene ostale obveze društva uključujući obveze prema članovima iz osiguranja.

(5) Imovina koja ostane nakon plaćanja obveza podijelit će se osobama koje su bile članovi društva za uzajamno osiguranje u trenutku prihvaćanja odluke o prestanku društva. Dioba se obavlja sukladno mjerilima o diobi dobiti članovima koja su određena statutom.

(6) Na likvidatora društva primjenjuju se odredbe o upravi društva za uzajamno osiguranje.

(7) Ako u stavcima 1. do 6. ovoga članka nije drugačije određeno, na dobrovoljnu likvidaciju primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na likvidaciju dioničkog društva za osiguranje.

 

XIV.3. PRISILNA LIKVIDACIJA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE

 

Razlozi za početak prisilne likvidacije

 

Članak 205.

(1) Nadzorno tijelo će odluku o početku prisilne likvidacije donijeti u sljedećim slučajevima:

1. ako na temelju izvješća iz članka 171. stavka 2. ovoga Zakona procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje nije poboljšalo do mjere da društvo za osiguranje dostiže granicu solventnosti iz članka 98., odnosno 99. ovoga Zakona te da ne postoje uvjeti za početak stečajnog postupka,

2. ako skupština društva odbaci izvješće o financijskom stanju iz članka 171. stavka 1. ovoga Zakona te ako prva prodaja dionica na temelju odluke koju skupština donese na prijedlog iz članka 171. stavka 1. ovoga Zakona ne uspije,

3. ako je društvu za osiguranje oduzeta dozvola za obavljanje poslova osiguranja,

4. ako je društvu za osiguranje prestalo vrijediti odobrenje za obavljanje poslova osiguranja, a društvo za osiguranje, u roku od tri mjeseca od primitka odluke iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona, nije započelo s postupkom preoblikovanja, prestanka ili s postupkom ponovnog dobivanja odobrenja za obavljanje poslova osiguranja,

5. ako je članu uprave pravomoćnom odlukom oduzeta dozvola za obavljanje dužnosti člana uprave odnosno ako je član razriješen dužnosti odnosno ako član uprave ne obavlja dužnost člana uprave dulje od šest mjeseci, a nadzorno tijelo, sukladno ovom Zakonu, u roku tri mjeseca ne imenuje novog člana te društvo za osiguranje zbog toga nema najmanje dva člana uprave.

(2) Nadzorno tijelo je dužno donijeti odluku o početku prisilne likvidacije u roku od 8 dana koji teče:

1. u slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka od dana isteka roka za prihvaćanje konačnog izvješća o ocjeni rezultata posebne uprave iz članka 173. stavka 2. ovoga Zakona,

2. u slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka od dana kada je skupština odbacila prijedlog odluke iz članka 172. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno od dana kada je istekao rok za upis i uplatu dionica na temelju bezuspješne prve prodaje,

3. u slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka od dana donošenja odluke o oduzimanju dozvole,

4. u slučaju iz stavka 1. točke 4. ovoga članka od završetka tromjesečnog roka za imenovanje novog člana uprave.

 

Prisilna likvidacija podružnice stranog društva za osiguranje

 

Članak 206.

(1) Nadzorno tijelo dužno je prije donošenja odluke o početku postupka prisilne likvidacije nad podružnicom stranog društva za osiguranje obavijestiti sva nadležna tijela država članica, u kojima društvo za osiguranje nad čijom podružnicom počinje postupak likvidacije, ima podružnice.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati informacije o pravnim posljedicama i stvarnim učincima takvog postupka.

(3) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, ako zbog zaštite osiguranika nije početak postupka prisilne likvidacije moguće odgađati, nadzorno tijelo obavijestit će nadležno nadzorno tijelo odmah nakon donošenja odluke.

(4) Nadzorno tijelo dužno je u postupku prisilne likvidacije iz stavka 1. ovoga članka, uskladiti svoje postupke s postupcima nadležnih nadzornih tijela drugih država članica.

(5) Likvidatori su dužni u postupku prisilne likvidacije iz stavka 1. ovoga članka uskladiti svoje postupke.

 

Obavijest nadležnim nadzornim tijelima država članica o početku postupka prisilne likvidacije

 

Članak 207.

(1) Na postupak prisilne likvidacije društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koje ima podružnicu u drugoj državi članici, isključivo je nadležno nadzorno tijelo.

(2) Nadzorno tijelo dužno je o izdanoj odluci o početku prisilne likvidacije nad društvom za osiguranje iz stavka 1. ovoga članka neodgodivo obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države članice.

(3) Na postupak prisilne likvidacije društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima podružnicu u drugoj državi članici primjenjuju se pravni propisi Republike Hrvatske.

 

Učinkovitost odluke o početku postupka prisilne likvidacije

 

Članak 208.

Odluka o početku postupka prisilne likvidacije društva za osiguranje države članice koja ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, a koju izdaje nadležno nadzorno tijelo države članice i koja ima jednak pravni učinak kao odluka o prestanku obavljanja djelatnosti društva za osiguranje prema ovom Zakonu, bez posebnog postupka priznanja i izvršenja ima neposredni učinak na području Republike Hrvatske i u državi članici.

 

Objava sažetka odluke o početku postupka prisilne likvidacije u Službenom listu Europske unije

 

Članak 209.

(1) Odluku o početku postupka likvidacije nad društvom za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima podružnicu u drugoj državi članici nadzorno je tijelo dužno javno objaviti, a sažetak odluke dužno je objaviti u Službenom listu Europske unije.

(2) Objava sažetka iz stavka 1. ovoga članka obvezno mora sadržavati:

1. ime i naslov tijela koje će voditi postupak prisilne likvidacije,

2. pravo po kojem će se provoditi postupak prisilne likvidacije,

3. imena likvidatora,

4. rok za prijavu potraživanja i pravne posljedice ako ih vjerovnik ne prijavi.

(3) Nadzorno tijelo propisuje oblik i podrobniji sadržaj objave sažetka odluke o početku postupka prisilne likvidacije.

 

Obavještavanje poznatih vjerovnika o početku postupka prisilne likvidacije

 

Članak 210.

(1) O odluci o početku postupka prisilne likvidacije društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima podružnicu u državi članici likvidator je dužan obavijestiti sve poznate vjerovnike društva za osiguranje koji imaju sjedište na području država članica.

(2) Obavijest obvezno mora sadržavati:

– ime i naslov tijela koje će voditi postupak prisilne likvidacije i tijela kojem je potrebno poslati prijavu potraživanja,

– rok za prijavu potraživanja i pravne posljedice ako ih vjerovnik ne prijavi,

– prava i dužnosti vjerovnika u postupku prisilne likvidacije, prije svega, jesu li vjerovnici s privilegiranim potraživanjima i vjerovnici čija su potraživanja osigurana stvarnim pravima dužni podnijeti prijavu,

– učinke početka postupka prisilne likvidacije na ugovore o osiguranju, posebno na datum prestanka njihove valjanosti i posljedicama na prava i dužnosti osiguranika odnosno osiguravatelja.

(3) Nadzorno tijelo propisuje oblik i podrobniji sadržaj obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.

 

Prijava potraživanja vjerovnika

 

Članak 211.

(1) Vjerovnik prijavljuje potraživanje u likvidacijsku masu na službenom jeziku države članice u kojoj ima prebivalište, odnosno sjedište i to na posebnom obrascu.

(2) Nadzorno tijelo propisuje oblik i sadržaj obrasca za prijavu potraživanja vjerovnika.

 

Primjena odredaba u postupku stečaja društva za osiguranje

 

Članak 212.

(1) U slučaju početka stečajnog postupka nad društvom za osiguranje koje ima podružnicu u državi članici, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 207., 209., 211. i 213. ovoga Zakona.

(2) Sažetak odluke o početku stečajnog postupka objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

 

Likvidator

 

Članak 213.

Odlukom o početku prisilne likvidacije nadzorno tijelo će imenovati dva ili više likvidatora te odrediti vrstu i opseg poslova koje obavlja pojedini likvidator.

 

Pravne posljedice prisilne likvidacije

 

Članak 214.

(1) Danom donošenja odluke o prisilnoj likvidaciji prestaju sve nadležnosti i ovlasti članova uprave i članova nadzornog odbora društva za osiguranje te ovlasti skupštine, osim nadležnosti na temelju odredaba članka 215. ovoga Zakona.

(2) U postupku prisilne likvidacije nadležnosti nadzornog odbora društva za osiguranje i nadležnosti skupštine, osim nadležnosti na temelju odredbi iz članka 215. ovoga Zakona, preuzima nadzorno tijelo.

 

Postupak prisilne likvidacije

 

Članak 215.

Ako ovim pododjeljkom nije drugačije određeno, na postupak prisilne likvidacije na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima.

 

Zabrana sklapanja novih poslova

 

Članak 216.

Za vrijeme postupka prisilne likvidacije društvo za osiguranje ne smije sklapati nove poslove, osim onih koji su nužni radi unovčenja likvidacijske mase i onih koji su potrebni za prijenos ugovora osiguranja na drugo društvo za osiguranje.

 

Nastupanje stečajnog razloga

 

Članak 217.

Ako likvidatori utvrde da imovina društva za osiguranje nije dostatna za plaćanje svih potraživanja svih vjerovnika društva za osiguranje ili da društvo za osiguranje ne raspolaže s dovoljno likvidnih sredstava da bi moglo u slučaju dospijeća isplatiti potraživanja, dužni su o tome neodgodivo obavijestiti nadzorno tijelo.

 

GLAVA XV.

 

STEČAJ

 

XV.1. ZAJEDNIČKE ODREDBE

 

Zabrana prisilne nagodbe

 

Članak 218.

Nad društvom za osiguranje ne može se početi postupak prisilne nagodbe.

 

Primjena odredaba o stečajnom postupku

 

Članak 219.

Ako Zakonom nije drugačije određeno, na stečajni postupak nad društvom za osiguranje primjenjuju se odredbe Stečajnog zakona.

 

Stečajni razlozi

 

Članak 220.

(1) Nadzorno tijelo donijet će odluku o utvrđivanju uvjeta za početak stečajnog postupka u sljedećim slučajevima:

1. ako na temelju izvješća iz članka 171. stavka 2. ovoga Zakona procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje nije poboljšalo te da društvo za osiguranje nije u stanju ispunjavati tekuće dospjele obveze,

2. ako prilikom obavljanja nadzora nad društvom za osiguranje utvrdi da imovina društva za osiguranje nije dostatna za plaćanje svih potraživanja vjerovnika društva za osiguranje.

 

Početak stečajnog postupka

 

Članak 221.

(1) Nadzorno tijelo dužno je kod nadležnog suda podnijeti prijedlog za početak stečajnog postupka sljedećeg radnog dana nakon donošenja pisane odluke o utvrđivanju uvjeta za početak stečajnog postupka. Prijedlogu mora biti priložena odluka o utvrđivanju uvjeta za početak stečajnog postupka.

(2) Sud će u roku od tri radna dana od podnošenja prijedloga iz stavka 1. ovoga članka, donijeti odluku o početku stečajnog postup­ka bez ponovne provjere uvjeta za početak stečajnog postupka.

(3) Protiv odluke o početku stečajnog postupka iz stavka 2. ovoga članka ne postoji mogućnost prigovora.

 

Stečajni upravitelj

 

Članak 222.

(1) Stečajnog upravitelja imenuje sud na prijedlog nadzornog tijela. Nadzorno tijelo može za stečajnog upravitelja predložiti samo osobu koja ispunjava uvjete za obavljanje dužnosti stečajnog upravitelja.

(2) Ako nastupe razlozi za razrješenje stečajnog upravitelja, sud je dužan prije odlučivanja o njegovu razrješenju o razlozima obavijestiti nadzorno tijelo i zatražiti očitovanje o razlozima u roku koji ne smije biti kraći od tri niti dulji od osam dana.

 

Oglašavanje početka stečajnog postupka

 

Članak 223.

(1) Oglašavanje početka stečajnog postupka nad društvom za osiguranje, mora sadržavati osim podataka u smislu odredbi Stečajnog zakona, i sljedeće:

1. upozorenje osiguranicima na pravne posljedice početka stečajnog postupka nad društvom za osiguranje iz članka 224. ovoga Zakona,

2. ime, prezime i naslov predstavnika osiguranika, ako je imenovan.

 

Prestanak ugovora o osiguranju

 

Članak 224.

Ugovori o osiguranju koje je sklopilo društvo za osiguranje prestaju vrijediti istekom tridesetog dana od javnog oglašavanja o početku stečajnog postupka nad društvom za osiguranje u »Narodnim novinama«.

 

Mišljenje nadzornog tijela

 

Članak 225.

(1) Sud je u postupku odlučivanja u vezi s raspolaganjem stečajnom masom prema Stečajnom zakonu, u slučaju stečajnog postupka društva za osiguranje, dužan pribaviti i mišljenje nadzornog tijela.

(2) Na mišljenje nadzornog tijela iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Stečajnog zakona.

 

Obavještavanje nadzornog tijela

 

Članak 226.

Presliku izvješća stečajnog upravitelja o tijeku stečajnog postupka sud dostavlja nadzornom tijelu.

 

Prioritetno plaćanje potraživanja iz ugovora o osiguranju

 

Članak 227.

(1) Potraživanja iz ugovora o osiguranju plaćaju se iz stečajne mase kao trošak stečajnog postupka prije isplate vjerovnika prema Stečajnom zakonu.

(2) Potraživanja iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se ovim redoslijedom:

1. potraživanja iz osiguranja iz članka 229. stavka 2. ovoga Zakona u visini obveznog pokrića u svezi s osiguranjem iz kojeg proizlazi potraživanje, a koja se nije moglo isplatiti iz imovine za pokriće matematičke pričuve,

2. potraživanja iz članka 229. stavka 4. ovoga Zakona koja nije bilo moguće isplatiti iz imovine za pokriće matematičke pričuve,

3. potraživanja iz neživotnih i drugih osiguranja u vezi s kojima se ne oblikuju matematičke pričuve na ime naknade štete za štetne događaje koji su nastupili prije početka stečaja,

4. potraživanja iz neživotnih i drugih osiguranja u vezi s kojima se ne oblikuju matematičke pričuve na ime povrata dijela premije plaćene za razdoblje nakon prestanka osiguranja.

 

XV.2. POSEBNE ODREDBE ZA ISPLATU POTRAŽIVANJA IZ ONIH VRSTA OSIGURANJA ZA KOJA JE

POTREBNO OBLIKOVATI MATEMATIČKE PRIČUVE

 

Primjena odredaba

 

Članak 228.

(1) Odredbe ovoga odjeljka primjenjuju se na životna osiguranja i osiguranja od nezgode te zdravstvena osiguranja za koja se primjenjuju slične tablice vjerojatnosti i izračuna kao za životna osiguranja.

(2) Danom početka stečajnog postupka nad društvom za osiguranje prestaju ugovori o osiguranju iz stavka 1. ovoga članka.

 

Pravo na odvojenu isplatu iz imovine za pokriće

 

Članak 229.

(1) Danom početka stečajnog postupka, imatelji prava iz osiguranja iz članka 228. ovoga Zakona stječu odvojeno pravo na imovinu za pokriće matematičke pričuve na ime isplate njihovih potraživanja iz tih osiguranja.

(2) Imatelji prava iz životnih osiguranja i osiguranja od nezgode te zdravstvenih osiguranja za koja glede obveza društva za osiguranje vrijede pravila o životnim osiguranjima imaju pravo da se iz imovine za pokriće matematičke pričuve, prije isplate ostalih potraživanja pokriću kojih je namijenjena imovina za pokriće matematičke pričuve za pojedine vrste životnog osiguranja, isplate njihova potraživanja u visini koja odgovara obveznom pokriću u vezi s osiguranjem iz kojeg proizlazi potraživanje.

(3) Ako imovina za pokriće matematičke pričuve nije dostatna za cjelokupnu isplatu potraživanja iz stavka 2. ovoga članka, potraživanja se isplaćuju u visini koja je u jednakom omjeru s obveznim pokrićem u svezi s osiguranjem iz kojeg proizlazi potraživanje kao što je omjer između cjelokupne vrijednosti imovine za pokriće matematičke pričuve i obveznim pokrićem za sva osiguranja koja je društvo za osiguranje sklopilo u vrsti osiguranja u svezi s kojom je oblikovana za pokriće matematičke pričuve.

(4) Ostala potraživanja iz osiguranja iz članka 251. ovoga Zakona isplaćuju se iz imovine za pokriće matematičke pričuve koja preostane nakon isplate potraživanja iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Ako imovina za pokriće matematičke pričuve nije dostatna za cjelokupnu isplatu ostalih potraživanja iz stavka 4. ovoga članka, ta se potraživanja isplaćuju razmjerno iz imovine za pokriće matematičke pričuve.

(6) Glede utvrđivanja visine potraživanja i ukupne visine obveznog pokrića mjerodavno je stanje na dan početka stečajnog postupka.

 

Odvojen račun novčanih sredstava u stečaju

 

Članak 230.

(1) Stečajni upravitelj dužan je kod organizacije koja obavlja poslove platnog prometa, osim općeg računa stečajnog dužnika, otvoriti poseban račun imovine za pokriće matematičke pričuve.

(2) Cjelokupnim poslovanjem novčanim sredstvima stečenima unovčenjem imovine za pokriće matematičke pričuve stečajni je upravitelj dužan upravljati putem posebnog računa imovine za pokriće matematičke pričuve.

(3) Svaki nalog za isplatu iz posebnog računa imovine za pokriće matematičke pričuve, osim stečajnog upravitelja mora odobriti i predstavnik vjerovnika po životnom osiguranju.

 

Predstavnik vjerovnika po životnom osiguranju

 

Članak 231.

(1) Stečajni sud, na prijedlog nadzornog tijela radi zaštite imatelja prava iz osiguranja iz članka 229. stavka 1. ovoga Zakona odlukom o početku stečajnog postupka imenuje predstavnika vjerovnika po životnom osiguranju.

(2) Predstavnikom vjerovnika po životnom osiguranju može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje stečajnim upraviteljem i posjeduje odgovarajuća znanja iz područja osiguranja.

(3) Stečajni upravitelj dužan je predstavniku vjerovnika po životnom osiguranju omogućiti pregled poslovnih knjiga i druge evidencije te dokumentacije društva za osiguranje u opsegu nužnom za utvrđivanje opsega imovine za pokriće matematičke pričuve, prijavu potraživanja imatelja prava te realizaciju drugih ovlasti koje ima predstavnik vjerovnika po životnom osiguranju prema ovom Zakonu.

(4) U slučaju kada odredbe Stečajnog zakona propisuju da je potrebno pribaviti mišljenje vjerovničkog odbora, nužno je pribaviti i mišljenje predstavnika vjerovnika po životnom osiguranju.

(5) Na naknadu za predstavnika vjerovnika po životnom osiguranju te njegove ovlasti i obveze odgovarajući se primjenjuju propisi koji vrijede za stečajnog upravitelja.

 

Prijava i provjera potraživanja

 

Članak 232.

(1) Rok za prijavu potraživanja iz članka 229. stavka 1. ovoga Zakona je tri mjeseca od javnog oglašavanja o početku stečajnog postupka u »Narodnim novinama«.

(2) Predstavnik vjerovnika po životnom osiguranju dužan je u ime i za račun imatelja prava prijaviti potraživanja iz članka 229. stavka 1. ovoga Zakona te o prijavi obavijestiti imatelja prava. Imatelji prava mogu i sami prijaviti svoja potraživanja.

(3) Potraživanja koja prijavi predstavnik vjerovnika po životnom osiguranju smatraju se utvrđenim u stečajnom postupku društva za osiguranje i na njih se ne primjenjuju odredbe Stečajnog zakona o provjeri potraživanja.

(4) U slučaju kada potraživanja osim predstavnika vjerovnika po životnom osiguranju prijavi i imatelj prava, prijava potraživanja imatelja prava uzima se u obzir i provjerava samo u dijelu u kojem prelazi potraživanja koje je u ime i za račun tog imatelja prava prijavio predstavnik vjerovnika po životnom osiguranju.

 

GLAVA XVI.

 

ZASTUPANJE I POSREDOVANJE U OSIGURANJU

 

XVI.1 ZASTUPANJE U OSIGURANJU

 

Zastupanje u osiguranju

 

Članak 233.

Zastupanje u osiguranju je djelatnost pokretanja, predlaganja ili obavljanja poslova pripreme i sklapanja ugovora o osiguranju u ime i za račun jednog ili više društava za osiguranje za proizvode osiguranja koji međusobno ne konkuriraju.

 

Zastupnik u osiguranju

 

Članak 234.

(1) Zastupnik u osiguranju je fizička osoba koja je dobila ovlaštenje nadzornog tijela za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju.

(2) Poslovi zastupnika u osiguranju su poslovi u svezi s pripremom i sklapanjem ugovora o osiguranju u ime i za račun jednog ili više društva za osiguranje za proizvode osiguranja koji međusobno ne konkuriraju.

(3) Zastupnik u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka smije obavljati poslove zastupanja u osiguranju samo na temelju zaposlenja odnosno drugoga pravnog odnosa u društvu za osiguranje, društvu za zastupanje u osiguranju odnosno obrtu za zastupanje u osiguranju.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka zastupnikom u osiguranju ne smatraju se osobe koje obavljaju poslove zastupanja u osiguranju na temelju zaposlenja u društvu za osiguranje.

(5) Zastupnik u osiguranju ne smije, u svoje ime i za svoj račun, naplaćivati premije osiguranja niti ostale iznose od ugovaratelja osiguranja.

 

Društvo za zastupanje u osiguranju

 

Članak 235.

(1) Društvo za zastupanje u osiguranju je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja obavlja gospodarsku djelatnost pružanja usluga zastupanja u osiguranju i koja je dobila dozvolu nadzornog tijela za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju.

(2) Društvo za zastupanje u osiguranju ne može se upisati u sudski registar prije dobivanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Društvo za zastupanje u osiguranju može se osnovati prema Zakonu o trgovačkim društvima kao dioničko društvo, odnosno društvo s ograničenom odgovornošću.

(4) Izraz »zastupanje u osiguranju« odnosno izvedenicu tog izraza u tvrtki ili skraćenoj tvrtki može upisati u sudski registar i koristiti u pravnom prometu samo društvo koje je dobilo dozvolu iz članka 252. ovoga Zakona.

 

Obrt za zastupanje u osiguranju

 

Članak 236.

(1) Obrt za zastupanje u osiguranju je fizička osoba – poduzetnik (obrtnik) s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja obavlja gospodarsku djelatnost pružanja usluga zastupanja u osiguranju i koja je dobila dozvolu nadzornog tijela za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju.

(2) Obrt za zastupanje u osiguranju ne može se upisati u obrtni registar prije dobivanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Obrt za zastupanje u osiguranju može se osnovati prema Zakonu o obrtu.

(4) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na društvo za zastupanje u osiguranju primjenjuju se i na obrt za zastupanje u osiguranju, osim odredaba članka 235. i članka 252. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona.

 

Osiguranje odgovornosti društva za zastupanje u osiguranju

 

Članak 237.

Društvo za zastupanje u osiguranju koje obavlja poslove zastupanja u osiguranju za više društava za osiguranje mora imati osiguranu odgovornost obavljanja djelatnosti ili odgovarajuće jamstvo u iznosu koji ne smije biti manji od 7.500.000,00 kuna po svakom odštetnom zahtjevu, odnosno 11.250.000,00 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj godini.

 

Obveze zastupnika u osiguranju i odgovornost društva za osiguranje

 

Članak 238.

(1) Za postupke zastupnika u osiguranju odgovara društvo za zastupanje u osiguranju i društvo za osiguranje.

(2) Zastupnik u osiguranju može obavljati samo one poslove za koje je ovlašten.

 

Ograničenje ovlasti zastupnika u osiguranju

 

Članak 239.

(1) Ako je ovlast zastupnika u osiguranju ograničena samo na određeno područje zastupnik u osiguranju je ovlašten za poduzimanje pravnih radnji iz članka 234. ovoga Zakona samo u svezi s osiguranjima koja se odnose na imovinu iz tog područja odnosno osobe s prebivalištem na tom području.

(2) Ako je ovlast zastupnika u osiguranju ograničena na način da zastupnik u osiguranju nije ovlašten za poduzimanje svih pravnih radnji iz članka 234. ovoga Zakona ili na način iz stavka 1. ovoga članka, ograničenje ovlasti nema učinak prema ugovaratelju osiguranja.

 

XVI. 2. POSREDOVANJE U OSIGURANJU

 

Posredovanje u osiguranju

 

Članak 240.

Posredovanje u osiguranju je djelatnost pokretanja, predlaganja ili obavljanja poslova pripreme za sklapanje ugovora o osiguranju, odnosno reosiguranju, pomoć pri izvršavanju prava iz ugovora o osiguranju, a posebno pri rješavanju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje.

 

Posrednik u osiguranju

 

Članak 241.

(1) Posrednik u osiguranju je fizička osoba koja je dobila ovlaštenje za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju.

(2) Poslovi posrednika u osiguranju su poslovi u svezi s pregovaranjem s društvom za osiguranje čiji je predmet nastojanje da se budućem ugovaratelju osiguranja, sukladno njegovim zahtjevima, odnosno potrebama, omogući sklapanje ugovora o osiguranju, odnosno reosiguranju.

(3) Uz poslove iz stavka 2. ovoga članka, poslovima posrednika u osiguranju smatraju se i poslovi koji se odnose na pripremu za sklapanje ugovora o osiguranju, odnosno reosiguranju i pomoć pri izvršavanju prava iz ugovora o osiguranju, odnosno reosiguranju, a posebno pri rješavanju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje.

(4) Pomoć pri izvršavanju prava iz ugovora o osiguranju odnosno reosiguranju, a posebno pri rješavanju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje mogu obavljati samo osobe iz stavka 1. ovoga članka i osobe kojima je to dopušteno drugim zakonima koji uređuju obavljanje njihove djelatnosti.

(5) Posrednik u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka smije obavljati poslove posredovanja u osiguranju samo na temelju zaposlenja u društvu za posredovanje u osiguranju.

 

Društvo za posredovanje u osiguranju

 

Članak 242.

(1) Društvo za posredovanje u osiguranju je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja obavlja gospodarsku djelatnost pružanja usluga posredovanja u osiguranju i koja je dobila dozvolu nadzornog tijela za obavljanje djelatnosti posredovanja u osiguranju.

(2) Društvo za posredovanje u osiguranju ne može se upisati u sudski registar prije dobivanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Društvo za posredovanje u osiguranju može se osnovati prema Zakonu o trgovačkim društvima kao dioničko društvo, odnosno društvo s ograničenom odgovornošću.

(4) Izraz »posredovanje u osiguranju«, odnosno izvedenicu tog izraza u tvrtki ili skraćenoj tvrtki može upisati u sudski registar i koristiti u pravnom prometu samo društvo koje je dobilo dozvolu iz članka 254. ovoga Zakona.

 

Osiguranje odgovornosti društva za posredovanje u osiguranju

 

Članak 243.

Društvo za posredovanje u osiguranju mora imati osiguranu odgovornost obavljanja djelatnosti ili odgovarajuće jamstvo u iznosu koji ne smije biti manji od 7.500.000,00 kuna po svakom odštetnom zahtjevu odnosno 11.250.000,00 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj godini.

 

Obveze posrednika u osiguranju

 

Članak 244.

(1) Posrednik u osiguranju dužan je obavljati svoju djelatnost tako da štiti interese ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika.

(2) Radi ispunjavanja obveze iz stavka 1. ovoga članka posrednik osiguranja je dužan:

1. načiniti odgovarajuću analizu rizika i odgovarajuća načela pokrića,

2. pisano obrazložiti razlog svog prijedloga osiguravatelja odnosno reosiguravatelja i izvijestiti ga o visini provizije određene za sklapanje ugovora o osiguranju odnosno reosiguranju,

3. u ime ugovaratelja osiguranja posredovati kod sklapanja osiguranja koje je sukladno zahtjevu ugovaratelja osiguranja s obzirom na osigurateljno pokriće, pri čemu ta obveza može biti ograničena samo na određene usluge osiguranja, ako posrednik osiguranja o tome izričito obavijesti osiguranika,

4. obavijestiti društvo za osiguranje o traženju ponude ugovaratelja osiguranja za sklapanje ugovora o osiguranju,

5. uručiti ugovaratelju osiguranja policu osiguranja te druge akte vezane za ugovor o osiguranju,

6. provjeriti sadržaj police osiguranja,

7. pružati pomoć ugovaratelju osiguranja, odnosno osiguraniku za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju i to kako prije tako i nakon nastupanja osiguranog slučaja, te se ponajprije brinuti da ugovaratelj osiguranja odnosno osiguranik poduzme sve pravne radnje koje su bitne za očuvanje odnosno realizaciju prava na temelju ugovora o osiguranju poduzima u rokovima određenim za poduzimanje tih pravnih radnji,

8. stalno provjeravati ugovore o osiguranju koje je ugovaratelj osiguranja sklopio njegovim posredovanjem te izraditi prijedloge za izmjenu ovih ugovora o osiguranju u cilju što bolje zaštite.

 

Zaštita interesa stranaka

 

Članak 245.

(1) Posrednik u osiguranju dužan je pri obavljanju poslova posredovanja u osiguranju štititi interese ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika.

(2) Posrednik u osiguranju dužan je kod obavljanja poslova posredovanja u osiguranju štititi one interese društva za osiguranje na koje je inače, prije ili nakon sklapanja ugovora o osiguranju, obvezan ugovaratelj osiguranja. Posrednik u osiguranju, obavljajući poslove pripreme za sklapanje ugovora o osiguranju, dužan je obavijestiti društva za osiguranje o svim potrebnim rizicima koji su mu poznati, odnosno su mu morali biti poznati.

(3) Posrednik u osiguranju dužan je ugovaratelju osiguranja objasniti sve pravne i ekonomske veze s pojedinim društvom za osiguranje koje mogu utjecati na pristranost posrednika u osiguranju pri izvršavanju obveza prema ugovaratelju osiguranja.

 

Zabrana posredovanja u osiguranju

 

Članak 246.

Posrednik u osiguranju ne smije posredovati kod sklapanja ugovora s društvom za osiguranje ako bi sklapanje ugovora o osiguranju bilo protivno odredbi članka 3. ovoga Zakona.

 

Iznimke kod obavljanja poslova zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju

 

Članak 247.

Odredbe ove Glave ne primjenjuju se na osobe koje obavljaju poslove u smislu zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju, ali ne za društvo za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. ugovor o osiguranju zahtijeva poznavanje samo one vrste osiguranja koja je predmet ugovora,

2. ugovor o osiguranju nije ugovor o životnom osiguranju,

3. ugovor o osiguranju ne pokriva osiguranje odgovornosti,

4. osnovna djelatnost nije zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju,

5. osiguranje predstavlja dopunu uz proizvod ili uslugu, ako takvo osiguranje pokriva:

– rizik kvara, gubitka ili oštećenja proizvoda ili stvari,

– rizik oštećenja ili gubitka prtljage i ostalih opasnosti vezanih uz putovanje, koje je bilo rezervirano preko turističke agencije te osiguranje sadržava odredbe o životnom osiguranju ili osiguranju odgovornosti, pod uvjetom da osiguranje takve vrste predstavlja pomoćni odnosno dopunski oblik osiguranja, koji pokriva rizike vezane uz navedeno putovanje,

6. iznos godišnje premije osiguranja nije veći od 3.750,00 kuna i ako ugovor o osiguranju, uključujući produljenja, nije sklopljen na razdoblje duže od pet godina.

 

XVI. 3. OVLAŠTENJE ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZASTUPANJA ODNOSNO POSREDOVANJA U OSIGURANJU

 

Ovlaštenje za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju

 

Članak 248.

(1) Poslove zastupnika u osiguranju mogu obavljati samo fizičke osobe koje imaju ovlaštenje nadzornog tijela za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju.

(2) Nadzorno tijelo izdat će ovlaštenje za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. da je uspješno obavila provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju,

2. znanje hrvatskog jezika,

3. ima najmanje srednju stručnu spremu,

4. da nije osuđivana za kaznena djela iz područja gospodarskog kriminala, odnosno da nije pod istragom.

(3) Nadzorno tijelo oduzet će ovlaštenje za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju:

1. ako je ovlaštenje dobiveno na temelju navođenja neistinitih podataka,

2. ako je zastupnik u osiguranju pravomoćno bezuvjetno osuđen za kazneno djelo iz područja gospodarskog kriminala na kaznu zatvora dužu od tri mjeseca,

3. ako zastupnik u osiguranju krši odredbe ovoga Zakona,

4. ako zastupnik u osiguranju teže prekrši dobre poslovne običaje i pravila struke.

 

Ovlaštenje za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju

 

Članak 249.

(1) Poslove posrednika u osiguranju mogu obavljati samo fizičke osobe koje imaju ovlaštenje nadzornog tijela za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju.

(2) Nadzorno tijelo izdat će ovlaštenje za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. uspješno je obavila provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju,

2. znanje hrvatskog jezika,

3. da ima najmanje visoku stručnu spremu,

4. ima najmanje jednogodišnje iskustvo u području poslova osiguranja,

5. nije osuđivana za kaznena djela iz područja gospodarskog kriminala odnosno da nije pod istragom.

(3) Nadzorno tijelo oduzet će ovlaštenje za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju ako:

1. je ovlaštenje dobiveno na temelju navođenja neistinitih podataka,

2. je posrednik u osiguranju pravomoćno bezuvjetno osuđen za kazneno djelo iz područja gospodarskog kriminala na kaznu zatvora veću od tri mjeseca,

3. posrednik u osiguranju krši odredbe ovoga Zakona,

4. posrednik u osiguranju teže prekrši dobre poslovne običaje i pravila struke.

 

XVI.4. OBAVLJANJE DJELATNOSTI ZASTUPANJA, ODNOSNO POSREDOVANJA U OSIGURANJU

 

Obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju

 

Članak 250.

(1) Djelatnost zastupanja u osiguranju može obavljati:

1. društvo za zastupanje u osiguranju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima dozvolu nadzornog tijela za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju,

2. obrt za zastupanje u osiguranju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji ima dozvolu nadzornog tijela za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju,

3. društvo za zastupanje u osiguranju države članice koje sukladno ovome Zakonu ima pravo obavljati poslove zastupanja u osiguranju na području Republike Hrvatske neposredno ili preko podružnice.

(2) Društvo za zastupanje u osiguranju mora poslove zastupanja u osiguranju obavljati kao isključivu djelatnost.

(3) Društvo za zastupanje u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka ne smije obavljati poslove posredovanja u osiguranju.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, djelatnost zastupanja u osiguranju mogu obavljati i banke koje su za pružanje tih usluga dobile dozvolu Hrvatske narodne banke. Hrvatska narodna banka izdat će dozvolu na temelju prethodne suglasnosti nadzornog tijela.

(5) Nadzorno tijelo mora suglasnost iz stavka 4. ovoga članka izdati u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Ako nadzorno tijelo ne izda suglasnost u navedenom roku, smatra se da je suglasnost izdana.

(6) Poslove zastupanja u osiguranju na temelju zaposlenja u banci koja je dobila dozvolu iz stavka 4. ovoga članka mogu obavljati samo osobe koje su dobile ovlaštenje nadzornog tijela za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju iz članka 248. ovoga Zakona.

 

Obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju u stanicama za tehnički pregled vozila

 

Članak 251.

(1) Poslove zastupanja u osiguranju u stanicama za tehnički pregled vozila može obavljati samo društvo za zastupanje u osiguranju koje je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju u stanici za tehnički pregled vozila.

(2) Na izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 252. ovoga Zakona.

(3) Stanica za tehnički pregled vozila, u smislu ovoga Zakona, je nekretnina odnosno više nekretnina koje su međusobno povezane tako da predstavljaju jednu cjelinu u kojoj ovlaštena osoba obavlja tehnički pregled i registraciju vozila.

(4) Fizička ili pravna osoba koja je vlasnik odnosno koja ima druga stvarna prava na stanici za tehnički pregled iz stavka 3. ovoga članka mora omogućiti društvu za zastupanje u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka prostor za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju.

(5) Ukoliko osoba iz stavka 4. ovoga članka ne omogući prostor za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju iz stavka 4. ovoga članka, u stanici za tehnički pregled vozila iz stavka 3. ovoga članka ne smije se obavljati djelatnost zastupanja u osiguranju.

(6) Poslove zastupanja u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka društvo za zastupanje u osiguranju dužno je obavljati pod istim uvjetima za sva zainteresirana društva za osiguranje.

(7) Na poslove zastupanja u osiguranju i zastupnika u osiguranju društva za zastupanje u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se zabrana pripreme i sklapanja ugovora o osiguranju za proizvode osiguranja koji međusobno konkuriraju iz članka 233. i članka 234. stavak 2. ovoga Zakona.

(8) Poslove zastupanja u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka društvo za zastupanje u osiguranju može obavljati samo u vrstama osiguranja iz članka 3. stavka 2. točke 1. i 10. ovoga Zakona.

(9) Nadzorno tijelo propisat će tehničke i organizacijske uvjete za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju iz stavka 1. i 4. ovoga članka.

 

Dozvola za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju

 

Članak 252.

(1) Društvo za zastupanje u osiguranju mora prije upisa o osnivanju u sudski registar dobiti dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju.

(2) Nadzorno tijelo izdat će dozvolu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju na zahtjev osnivača.

(3) Zahtjevu za izdavanje dozvole za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju podnositelj zahtjeva treba priložiti dokaze iz kojih proizlazi da ispunjava sljedeće uvjete:

1. temeljni kapital uplaćen u novcu u iznosu od najmanje100.000,00 kuna,

2. najmanje jedan zastupnik u osiguranju koji će na temelju ugovora o zaposlenju biti odgovorna osoba društva zaposlena na puno radno vrijeme,

3. da s društvom za osiguranje, drugim društvom za zastupanje u osiguranju, odnosno društvom za posredovanje u osiguranju ne smije biti povezana osoba.

(4) Nadzorno tijelo oduzet će dozvolu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju u sljedećim slučajevima:

1. ako je dozvola pribavljena navođenjem neistinitih podataka,

2. ako društvo za zastupanje u osiguranju odnosno zastupnik u osiguranju koji radi za društvo teže krši odredbe članka 256. ovoga Zakona,

3. ako društvo za zastupanje u osiguranju nema osiguranu odgovornost sukladno članku 237. ovoga Zakona,

4. ako društvo za zastupanje u osiguranju učestalo krši obveze izvještavanja i obavještavanja,

5. ako su prestali postojati uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Dozvola za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju prestaje vrijediti:

1. ako društvo za zastupanje u osiguranju ne počne poslovati u roku od šest mjeseci od izdavanja dozvole,

2. ako društvo za zastupanje u osiguranju ne obavlja poslove zastupanja u osiguranju dulje od šest mjeseci,

3. početkom stečajnog postupka, odnosno postupka prisilne likvidacije,

4. završetkom redovite likvidacije.

(6) Ako nastupi razlog iz stavka 5. ovoga članka, nadzorno tijelo donijet će odluku kojom se utvrđuje da je dozvola prestala važiti.

 

Obavljanje djelatnosti posredovanja u osiguranju

 

Članak 253.

(1) Poslove posredovanja u osiguranju može obavljati:

1. društvo za posredovanje u osiguranju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju,

2. društvo za posredovanje u osiguranju države članice koje sukladno ovome Zakonu ima pravo obavljati poslove posredovanja u osiguranju na području Republike Hrvatske neposredno ili preko podružnice.

(2) Društvo za posredovanje u osiguranju mora poslove posredovanja u osiguranju obavljati kao isključivu djelatnost.

(3) Društvo za posredovanje u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka ne smije obavljati poslove zastupanja u osiguranju.

 

Dozvola za obavljanje djelatnosti posredovanja u osiguranju

 

Članak 254.

(1) Društvo za posredovanje u osiguranju mora prije upisa o osnivanju u sudski registar dobiti dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju.

(2) Nadzorno tijelo izdat će dozvolu za obavljanje djelatnosti posredovanja u osiguranju na zahtjev osnivača.

(3) Zahtjevu za izdavanje dozvole za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju podnositelj zahtjeva treba priložiti dokaze iz kojih proizlazi da ispunjava sljedeće uvjete:

1. temeljni kapital uplaćen u novcu u iznosu od najmanje200.000,00 kuna,

2. najmanje dva posrednika u osiguranju koji će na temelju ugovora o zaposlenju biti zaposleni na puno radno vrijeme, od kojih najmanje jedan mora biti odgovorna osoba društva,

3. da s društvom za osiguranje, drugim društvom za posredovanje u osiguranju odnosno društvom za zastupanje u osiguranju ne čini povezanu osobu.

(4) Nadzorno tijelo oduzet će dozvolu za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju u sljedećim slučajevima:

1. ako je dozvola pribavljena navođenjem neistinitih podataka,

2. ako društvo za posredovanje u osiguranju, odnosno posrednik u osiguranju koji radi za društvo teže krši odredbe članka 244. i 256. ovoga Zakona,

3. ako društvo za posredovanje u osiguranju nema osiguranu odgovornost sukladno članku 245. ovoga Zakona,

4. ako društvo za posredovanje u osiguranju učestalo krši obveze izvještavanja i obavještavanja,

3. ako su prestali postojati uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Dozvola za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju prestaje vrijediti:

1. ako društvo za posredovanje u osiguranju ne počne poslovati u roku od šest mjeseci od izdavanja dozvole,

2. ako društvo za posredovanje u osiguranju ne obavlja poslove posredovanja u osiguranju dulje od šest mjeseci,

3. početkom stečajnog postupka, odnosno postupka prisilne likvidacije,

4. završetkom redovite likvidacije.

(6) Ako nastupi razlog iz stavka 5. ovoga članka, nadzorno tijelo donijet će odluku kojom se utvrđuje da je dozvola prestala vrijediti.

 

Pripajanje i spajanje

 

Članak 255.

(1) Društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju koje pripoji drugo društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju mora prije upisa odluke o pripajanju u sudski registar od nadzornog tijela dobiti odobrenje za pripajanje.

(2) Društva za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju koja se spajaju moraju prije upisa odluke o spajanju u sudski registar od nadzornog tijela dobiti odobrenje za spajanje, te dozvolu za obavljanje poslova zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju za novonastalo društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju.

(3) Danom upisa novonastalog društva za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju u sudski registar prestaju postojati društva za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju koja se spajaju, a njihove dozvole za obavljanje poslova za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju prestaju vrijediti.

 

Obveza posrednika i zastupnika o pružanju informacija

 

Članak 256.

(1) Zastupnik, odnosno posrednik u osiguranju dužan je prije sklapanja ugovora o osiguranju ili reosiguranju, kao i pri izmjenama i dopunama odnosno obnavljanju ugovora dati ugovaratelju osiguranja sljedeće podatke:

1. ime i prezime te adresu,

2. registar u kojem je prijavljen i način njegove provjere,

3. društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u kojem radi,

4. posjeduje li sam ili društvo za zastupanje odnosno posredovanje u kojem radi predstavljaju više od 10% udjela na temelju kojih sudjeluje u pravu glasa odnosno kapitalu društva za osiguranje,

5. posjeduje li društvo za osiguranje ili s njim povezana osoba posredno ili neposredno poslovni udio, dionice, odnosno druga prava, koji čine više od 10% udjela na temelju kojih sudjeluje u pravu glasa odnosno kapitalu društva za posredovanje u osiguranju,

6. podatak o izvansudskom postupku rješavanja sporova između osiguranika, odnosno ugovaratelja osiguranja, odnosno potrošača i društava za osiguranje, odnosno ponuditelja usluga osiguranja, odnosno o internom postupku rješavanja pritužbi osiguranika iz članka 273. ovoga Zakona.

(2) Posrednik u osiguranju dužan je analizu iz članka 244. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona načiniti na temelju primjereno velikog broja ugovora osiguranja dostupnih na tržištu, koji mu omogućavaju davanje preporuka sukladno stručnim kriterijima, kako bi ugovaratelj osiguranja sklapanjem takva ugovora ostvario svoje potrebe i zahtjeve.

(3) Posrednik u osiguranju prije sklapanja ugovora dužan je na temelju podataka dobivenih od ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika odrediti potrebe i želje kao i razloge za savjete ugovaratelju osiguranja, odnosno osiguraniku vezano na ugovore o osiguranju.

(4) Podatke iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka posrednik u osiguranju nije dužan dati u slučaju kada se radi o posredovanju u osiguranju kod velikih rizika iz članka 3. stavka 6. ovoga Zakona, odnosno reosiguranju.

 

Oblik pružanja informacija posrednika i zastupnika u osiguranju

 

Članak 257.

(1) Podaci iz članka 256. ovoga Zakona daju se ugovaratelju osiguranja:

1. u pisanom obliku ili na drugom trajnom mediju koji je dostupan ugovaratelju osiguranja,

2. na način razumljiv ugovaratelju osiguranja,

3. na hrvatskom jeziku, ako nije drugačije dogovoreno.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, podaci se mogu dati usmeno na zahtjev ugovaratelja osiguranja ili u slučaju kada je pokriće rizika potrebno odmah.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka podaci se moraju dati na način propisan stavkom 1. ovoga članka neposredno nakon sklapanja ugovora o osiguranju.

 

Obveza društva za osiguranje

 

Članak 258.

Društvo za osiguranje ne smije omogućiti da poslove zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju obavljaju druge osobe osim osoba iz članka 250. i 253. ovoga Zakona.

 

Provizija

 

Članak 259.

(1) Društvo za zastupanje u osiguranju odnosno zastupnik u osiguranju nema pravo od ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika zahtijevati plaćanje provizije ili bilo kakvu drugu naplatu.

(2) Društvo za posredovanje u osiguranju, odnosno posrednik u osiguranju nema pravo od ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika zahtijevati plaćanje provizije ili kakvu drugu naplatu osim ako nije ugovorom s ugovarateljem osiguranja izričito pisano drugačije ugovoreno.

(3) Društvo za posredovanje u osiguranju odnosno posrednik u osiguranju pravo na proviziju stječe početkom važenja ugovora o osiguranju.

(4) Ako je ugovorom s ugovarateljem osiguranja iz stavka 2. ovoga članka izričito pisano ugovoreno da društvo za posredovanje u osiguranju odnosno posrednik u osiguranju ima pravo na proviziju ili bilo kakvu drugu naplatu, nema pravo od osiguravatelja zahtijevati proviziju ili bilo kakvu drugu naplatu po istom ugovoru o osiguranju odnosno reosiguranju u kojima je posredovao.

(5) Društvo za posredovanje u osiguranju, odnosno posrednik u osiguranju ne smije se naknadno dogovoriti o promjeni načina obračuna odnosno o visini provizije za sklopljene ugovore o osiguranju, odnosno reosiguranju u kojima je posredovao.

 

Izvještavanje

 

Članak 260.

Društvo za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju dužno je nadzorno tijelo izvještavati i o sljedećem:

1. o promjeni podataka koji se upisuju u sudski registar,

2. o strukturi i opsegu poslova zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju prema društvima za osiguranje koje je obavilo u pojedinoj godini,

3. o ispunjavanju obveza iz članka 237., odnosno 243. ovoga Zakona.

 

Registar zastupnika i posrednika u osiguranju

 

Članak 261.

(1) Nadzorno tijelo vodi registar:

1. društava za zastupanje u osiguranju koja imaju, sukladno ovome Zakonu, na području Republike Hrvatske pravo obavljati poslove zastupanja u osiguranju,

2. društava za posredovanje u osiguranju koja imaju, sukladno ovome Zakonu, na području Republike Hrvatske pravo obavljati poslove posredovanja u osiguranju,

3. zastupnika u osiguranju,

4. posrednika u osiguranju.

(2) Registri iz stavka 1. ovoga članka su javni.

(3) Registri društava za zastupanje i društava za posredovanje u osiguranju moraju sadržavati podatke o osobama ovlaštenima za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju.

 

Nadzor

 

Članak 262.

(1) Nadzor nad zastupnicima odnosno posrednicima u osiguranju te nad društvima za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju provodi nadzorno tijelo.

(2) Na nadzor iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na nadzor društava za osiguranje.

 

Propis o zastupnicima i posrednicima u osiguranju

 

Članak 263.

Nadzorno tijelo podrobnije će propisati:

1. uvjete za stjecanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za dobivanje ovlaštenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju iz članka 248. ovoga Zakona, odnosno posredovanja u osiguranju iz članka 249. ovoga Zakona,

2. oblik i sadržaj izvješća iz članka 260. ovoga Zakona te rokove i način izvještavanja.

3. oblik, sadržaj i pravila o načinu vođenja registra iz članka 261. ovoga Zakona.

 

Društva za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju država članica

 

Članak 264.

(1) Društvo za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju države članice je pravna osoba sa sjedištem u državi članici koja je dobila dozvolu nadležnog nadzornog tijela za obavljanje poslova zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju.

(2) Društvo za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju države članice djelatnost zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju na području Republike Hrvatske može obavljati neposredno ili preko podružnice.

(3) Na društva za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 233. do 250., članka 256. i članka 260. ovoga Zakona glede poslova koje društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju obavlja na području Republike Hrvatske.

 

Obavljanje djelatnosti zastupanja i posredovanja u osiguranju u državi članici

 

Članak 265.

(1) Društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju na području države članice može obavljati djelatnost zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju za koju je dobilo dozvolu nadzornog tijela, neposredno ili preko podružnice, ako ispunjava uvjete određene propisima te države članice.

(2) Društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju koje namjerava započeti s obavljanjem djelatnosti zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju u državi članici dužno je o tome obavijestiti nadzorno tijelo.

(3) Nadzorno tijelo dužno je obavijest iz stavka 2. ovoga članka u roku od mjesec dana proslijediti nadležnom nadzornom tijelu države članice, ako je ono to zatražilo, te o tome obavijestiti društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju.

(4) Društvo za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju može započeti obavljati djelatnost zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju u drugoj državi članici istekom mjesec dana od dana primitka obavijesti nadzornog tijela navedene u stavku 3. ovoga članka. Društvo za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju može odmah započeti obavljati djelatnost zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju ako nadležno nadzorno tijelo države članice nije zatražilo obavijest iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na obavljanje poslova zastupnika, odnosno posrednika u osiguranju u državi članici.

 

Početak obavljanja djelatnosti zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju

 

Članak 266.

(1) Društvo za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju iz članka 264. stavka 1. ovoga Zakona koje namjerava obavljati djelatnost zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju u Republici Hrvatskoj dužno je o tome obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države članice u kojoj ima sjedište.

(2) Nadzorno tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je obavijest iz stavka 1. ovoga članka u roku od mjesec dana proslijediti nadzornom tijelu Republike Hrvatske.

(3) Društvo za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju iz stavka 1. članka 264. ovoga Zakona može započeti obavljati djelatnost zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju u Republici Hrvatskoj istekom mjesec dana od dana primitka obavijesti nadzornog tijela navedene u stavku 2. ovoga članka.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na obavljanje poslova zastupnika, odnosno posrednika u osiguranju u Republici Hrvatskoj.

(5) Nadzorna tijela država članica dužna su međusobno razmjenjivati podatke i informacije koje se odnose na zastupnike u osiguranju, posrednike u osiguranju te na društva za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju, posebice u slučaju kad su protiv njih određene mjere zbog nepoštivanja zakona države u kojoj obavljaju djelatnost zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju.

 

GLAVA XVII.

 

ZAŠTITA POTROŠAČA

 

Pojam potrošač

 

Članak 267.

Pod pojmom potrošač u smislu odredaba ovoga Zakona podrazumijeva se svaka fizička osoba koja ima prava i obveze po ugovoru o osiguranju iz članka 3. ovoga Zakona te korisnik usluga posredovanja i zastupanja u osiguranju.

 

Reklamacije potrošača

 

Članak 268.

(1) Ako potrošač smatra da se društvo za osiguranje ne pridržava uvjeta iz ugovora o osiguranju, svoj prigovor na postupke društva može uputiti:

1. odgovarajućoj organizacijskoj jedinici društva za osiguranje,

2. unutarnjoj reviziji društva za osiguranje,

3. društvu ili udruzi za zaštitu potrošača,

4. nadležnoj ispostavi područne jedinice Državnog inspektorata,

5. drugim nadležnim tijelima.

(2) Nadzorno tijelo ovlašteno je u okviru svojih nadzornih nadležnosti nad društvima za osiguranje provjeravati pridržava li se društvo za osiguranje općenito dobrih poslovnih običaja i pravila struke.

 

Primjena posebnog zakona

 

Članak 269.

Osim na temelju odredaba članka 267. i 268. ovoga Zakona, zaštita prava klijenata društva za osiguranje (fizičkih osoba) provodi se na temelju posebnog zakona kojim se uređuje zaštita potrošača, pri čemu je potrebno postupati sukladno odredbama ovoga Zakona koje se odnose na obvezu čuvanja povjerljivih podataka.

 

GLAVA XVIII.

 

UDRUGE (POOL) OSIGURANJA I REOSIGURANJA

 

Članak 270.

(1) Dva ili više društava za osiguranje mogu osnovati udrugu (pool) osiguranja odnosno reosiguranja radi obavljanja poslova osiguranja odnosno reosiguranja koji pokrivaju rizike velikih šteta od odgovornosti za atomske štete, odnosno drugih velikih šteta.

(2) Ako ovim člankom nije drugačije određeno, na udrugu (pool) osiguranja odnosno reosiguranja primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje osnivanje gospodarskog interesnog udruženja.

(3) Na udrugu (pool) osiguranja odnosno reosiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe glave III. te glava V. do XIII. ovoga Zakona, osim odredbe članka 134. stavka 1. ovoga Zakona.

 

GLAVA XIX.

 

HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE

 

Opća odredba

 

Članak 271.

(1) Hrvatski ured za osiguranje je pravna osoba koja u pravnom prometu s trećim osobama predstavlja udruženje društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2) Tijela Hrvatskog ureda za osiguranje su skupština, upravni odbor i direktor.

(3) Članove skupštine Hrvatskog ureda za osiguranje imenuju društva za osiguranje koja su članovi Hrvatskog ureda za osiguranje.

(4) Statutom Hrvatskog ureda za osiguranje utvrđuje se djelatnost i način financiranja.

(5) Djelatnost Hrvatskog ureda za osiguranje financiraju društva za osiguranje kao članovi Hrvatskog ureda za osiguranje.

 

Poslovi Hrvatskog ureda za osiguranje

 

Članak 272.

(1) Hrvatski ured za osiguranje obavlja za svoje članove poslove utvrđene ovim Zakonom, Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu te drugim propisima:

– poslove nacionalnog ureda zelene karte osiguranja i druge poslove utvrđene međunarodnim sporazumima o osiguranju vlasnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama,

– poslove predstavljanja i zastupanja interesa društava za osiguranje u međunarodnim institucijama,

– poslove vezane uz uvjete i cjenike obveznih osiguranja,

– poslove vođenja Garancijskog fonda,

– poslove statistike osiguranja,

– poslove rješavanja pritužbi osiguranika odnosno oštećenih osoba,

– poslove izvansudskog rješavanja sporova između osiguranika odnosno ugovaratelja osiguranja odnosno potrošača i društava za osiguranje odnosno ponuditelja usluga osiguranja.

(2) Hrvatski ured za osiguranje propisuje način obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Hrvatski ured za osiguranje dužan je uspostaviti i održavati računalni sustav za obradu statističkih podataka o poslovima osiguranja.

(4) Hrvatski ured za osiguranje obavlja i druge poslove od općeg i zajedničkog interesa za djelatnost osiguranja.

 

Rješavanje sporova osiguranika

 

Članak 273.

(1) Društva za osiguranje dužna su uspostaviti postupak izvansudskog rješavanja sporova između osiguranika, odnosno ugovaratelja osiguranja, odnosno potrošača i društava za osiguranje, odnosno ponuditelja usluga osiguranja.

(2) Društvo za osiguranje dužno je u uvjetima osiguranja objaviti informaciju o načinu postupka izvansudskog rješavanja sporova.

(3) Društva za osiguranje dužna su uspostaviti interni postupak za rješavanje pritužbi osiguranika.

 

Nadzor nad poslovanjem

 

Članak 274.

Nadzorno tijelo provodi nadzor nad poslovanjem Hrvatskog ureda za osiguranje.

 

GLAVA XX.

 

UDRUŽENJE OSIGURAVATELJA

 

Članak 275.

(1) Društva za osiguranje mogu se udružiti u udruženje osiguravatelja koje je osnovano kao gospodarsko interesno udruženje ili kao neki drugi oblik udruživanja gospodarskih subjekata.

(2) Društvo za osiguranje ne smije sklapati nikakve pisane ili usmene ugovore s drugim društvom, odnosno društvima za osiguranje ili udrugama osiguranja odnosno reosiguranja kojima se može ograničiti načelo slobodnog tržišnog natjecanja, odnosno konkurencije u djelatnosti osiguranja.

(3) U cilju provedbe stavka 2. ovoga članka, udruženje osiguravatelja nadzornom tijelu mora dostaviti svoj statut, sve sporazume i drugo.

(4) Odredbe ove glave na odgovarajući se način primjenjuju na društva za zastupanje, odnosno posredovanje u osiguranju.

 

GLAVA XXI.

 

PRAVO KOJE SE PRIMJENJUJE NA UGOVOR O OSIGURANJU

 

Primjena odredaba

 

Članak 276.

(1) Odredbe ove glave Zakona vrijede za određivanja prava koje se primjenjuje na ugovore o osiguranju s međunarodnim elementom kada osiguranje pokriva rizike u Republici Hrvatskoj, odnosno državi članici.

(2) Ako u ovoj glavi Zakona nije drugačije određeno, na određivanje prava koje vrijedi za ugovore o osiguranju iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe općeg zakona koji uređuje pravo koje vrijedi za odnose s međunarodnim elementom.

(3) Odredbe ove glave Zakona ne primjenjuju se na ugovore o reosiguranju.

 

Materijalnopravne odredbe stranog prava

 

Članak 277.

(1) Ako odredbe ove glave Zakona upućuju na strano pravo, u obzir se uzimaju samo materijalnopravne odredbe prava kojima se uređuje sadržaj pravnog odnosa, a ne odredbe ovog prava o upućivanju na drugo pravo.

(2) Ako pojedina država čije se pravo primjenjuje obuhvaća više dijelova unutar kojih vrijede različite odredbe iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da u smislu ove glave Zakona svaki dio te države predstavlja samostalnu državu.

 

Strano pravo koje je u suprotnosti s obvezujućim propisima

 

Članak 278.

Odredbe ove glave Zakona ne isključuju primjenu odredaba ovoga odnosno drugih zakona koji na prisilan način uređuju sadržaj pravnog odnosa na temelju ugovora o osiguranju, bez obzira na to koje se pravo primjenjuje.

 

Autonomija stranaka pri izboru prava za imovinska osiguranja

 

Članak 279.

U slučaju ugovora o osiguranju glede imovinskih osiguranja primjenjuje se pravo za koje se odluče ugovorne strane, ako je izbor prava sukladan članku 280. ovoga Zakona.

 

Ograničenje autonomije stranaka kod izbora prava za imovinska osiguranja

 

Članak 280.

(1) Ako osiguranik ima sjedište, odnosno prebivalište u Republici Hrvatskoj i imovinsko osiguranje pokriva rizike u Republici Hrvatskoj, na ugovor o osiguranju primjenjuje se pravo Republike Hrvatske.

(2) Ako osiguranik ima sjedište, odnosno prebivalište u državi članici i imovinsko osiguranje pokriva rizike u toj državi, stranke mogu odabrati pravo druge države, ako pravo države članice dopušta izbor drugog prava.

(3) Ako osiguranik ima sjedište, odnosno prebivalište u državi članici i imovinsko osiguranje pokriva rizike u Republici Hrvatskoj, stranke mogu glede ugovora o osiguranju izabrati pravo Republike Hrvatske odnosno pravo države članice u kojoj osiguranik ima sjedište odnosno prebivalište, osim ako pravo te države ne dopušta izbor drugog prava.

(4) Ako osiguranik ima sjedište, odnosno prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imovinsko osiguranje pokriva rizike u državi članici, stranke mogu glede ugovora o osiguranju izabrati pravo Republike Hrvatske odnosno pravo države članice u kojoj osiguranje pokriva rizike, osim ako pravo te države ne dopušta izbor drugog prava.

(5) Ako imovinsko osiguranje pokriva rizike povezane s obavljanjem gospodarske djelatnosti osiguranika i osiguranje pokriva rizike u više država članica odnosno u Republici Hrvatskoj i najmanje jednoj državi članici, stranke mogu glede ugovora o osiguranju izabrati pravo bilo koje države članice u kojoj osiguranje pokriva rizike, odnosno pravo Republike Hrvatske, osim ako pravo najmanje jedne od države članice u kojoj osiguranje pokriva rizike ne dopušta izbor drugog prava.

(6) Iznimno od odredbe stavka 1. do 5. ovoga članka, stranke mogu glede ugovora o osiguranju koja pokrivaju velike rizike iz članka 3. stavka 6. ovoga Zakona izabrati pravo bilo koje države članice.

 

Pravo koje se primjenjuje na imovinska osiguranja ako se stranke nisu odlučile za određeno pravo

 

Članak 281.

(1) Ako stranke glede ugovora o osiguranju u slučaju imovinskih osiguranja nisu odabrale određeno pravo koje će se primjenjivati, odnosno ako su izabrale određeno pravo u suprotnosti sa člankom 280. ovoga Zakona, glede ugovora o osiguranju primjenjuje se:

1. pravo države članice u kojoj osiguranje pokriva rizike ako osiguranik ima sjedište odnosno prebivalište u toj državi,

2. u drugim slučajevima pravo države koje je s osiguranjem u najužoj vezi.

(2) Pravom države iz stavka 1. ovoga članka smatra se pravo države u kojoj je u vrijeme sklapanja ugovora osiguranje pokrivalo rizike.

 

Pravo koje se primjenjuje na životna osiguranja

 

Članak 282.

(1) Ako osiguranik ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, na ugovor o životnom osiguranju primjenjuje se pravo Republike Hrvatske.

(2) Ako osiguranik ima prebivalište u državi članici, na ugovor o životnom osiguranju primjenjuje se pravo te države članice.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga članka, stranke mogu glede ugovora izabrati pravo države koje je osiguranik državljanin.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, stranke mogu izabrati pravo druge države ako pravo države članice u kojoj osiguranik ima prebivalište dopušta izbor drugog prava.

(5) Ugovaratelj osiguranja može obavijestiti osiguratelja o odustajanju od ugovora o životnom osiguranju u roku 30 dana od dana primitka obavijesti osiguratelja o sklapanju ugovora i u tom slučaju ne snosi obveze koje proizlaze iz tog ugovora.

 

GLAVA XXII.

 

KAZNENE ODREDBE

 

Prekršaji društva za osiguranje

 

Članak 283.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 750.000,00 do 1.500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje koje:

1. obavlja druge djelatnosti osim poslova osiguranja protivno članku 16. stavku 1. ovoga Zakona,

2. obavlja poslove osiguranja u vrstama osiguranja za koje nije dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja sukladno odredbi članka 60. stavka 1. ovoga Zakona,

3. ne imenuje ovlaštenog aktuara sukladno odredbama članka 66. i 67. ovoga Zakona,

4. počne obavljati poslove osiguranja odnosno osnuje podružnicu u stranoj državi, a nije dobilo dozvolu nadzornog tijela iz članka 81. stavka 2. ovoga Zakona,

5. ne ulaže imovinu za pokriće tehničke pričuve sukladno odredbama članka 114. do 117. ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa,

6. ne oblikuje odnosno ne raspolaže imovinom za pokriće matematičke pričuve sukladno odredbama članka 119. do 121. ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa,

7. reosiguranjem pokrije onaj dio preuzetih osiguranih rizika koji prema tablicama pokrića ne prelaze udjele u kompenzaciji rizika protivno članku 129. ovoga Zakona,

8. ne vodi poslovne knjige, ne vrednuje knjigovodstvene stavke ili ne sastavlja knjigovodstvene dokumente i računovodstvena izvješća sukladno odredbama članka 140. do 143. ovoga Zakona, odnosno propisa donesenih na temelju članka 144. ovoga Zakona,

9. ne ustroji unutarnju reviziju sukladno odredbama članka 145. do 150. ovoga Zakona,

10. financijskom koncernu, koncernu osiguravatelja odnosno vladajućem društvu za osiguranje u grupi osiguravatelja ne dostavi sve podatke i informacije sukladno članku 177. stavku 1. ovoga Zakona,

11. ne izvještava nadzorno tijelo o poslovima u grupi osiguravatelja sukladno odredbama članka 178. ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba društva za osiguranje.

 

Članak 284.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 75.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje koje:

1. ne obavijesti nadzorno tijelo o razrješenju ovlaštenog aktuara sukladno odredbi članka 69. stavka 4. ovoga Zakona,

2. nadzornom tijelu ne dostavi nerevidirano godišnje izvješće u roku određenom člankom 142. stavkom 3. ovoga Zakona,

3. nadzornom tijelu ne dostavi revidirane financijske izvještaje sukladno odredbi članka 151. stavka 4. ovoga Zakona,

4. ovlaštenoj osobi ne omogući obavljanje nadzora i pregled poslovanja sukladno odredbi članka 157. i odredbama članka 183. do 188. ovoga Zakona,

5. ne izvještava nadzorno tijelo sukladno odredbama članka 158. ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa,

6. ne izvijesti nadzorno tijelo o značajnim poslovima u grupi osiguravatelja sukladno odredbama članka 178. ovoga Zakona,

7. ne izvijesti nadzorno tijelo o svim činjenicama i okolnostima značajnim za procjenu radi li se o grupi osiguravatelja sukladno odredbama članku 180. ovoga Zakona,

8. omogući da poslove zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju obavljaju druge osobe osim osoba iz članka 250. i 253. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba društva za osiguranje.

 

Prekršaji člana uprave odnosno nadzornog odbora

 

Članak 285.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj član uprave društva za osiguranje koji:

1. ne izvršava obveze člana uprave društva za osiguranje sukladno odredbama članka 29. ovoga Zakona,

2. neodgodivo ne obavijesti nadzorno tijelo sukladno odredbi članka 158. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj član nadzornog odbora društva za osiguranje koji neodgodivo ne obavijesti nadzorno tijelo sukladno odredbama članka 35. stavka 3. ovoga Zakona.

 

Prekršaji društva za zastupanje u osiguranju i zastupnika u osiguranju

 

Članak 286.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 150.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj društvo za zastupanje u osiguranju koje:

1. nema osiguranu odgovornost obavljanja djelatnosti sukladno članku 237. ovoga Zakona,

2. obavlja poslove pomoći pri izvršavanju prava iz ugovora o osiguranju odnosno reosiguranju, a posebno pri rješavanju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje protivno odredbi članka 241. stavka 4. ovoga Zakona,

3. ne obavlja poslove zastupanja u osiguranju kao isključivu djelatnost sukladno odredbi članka 250. stavka 3. ovoga Zakona,

4. obavlja poslove posredovanja u osiguranju protivno odredbi članka 250. stavka 3. ovoga Zakona,

5. pripoji odnosno spoji drugo društvo za zastupanje u osiguranju protivno odredbi članka 255. stavka 1., odnosno 2. ovoga Zakona,

6. zahtijeva plaćanje, odnosno izvrši naplatu provizije ili bilo kakvu drugu naplatu od ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika protivno odredbi članka 259. stavka 1. ovoga Zakona,

7. ne izvještava nadzorno tijelo sukladno odredbama članka 260. ovoga Zakona, u rokovima i na način određen propisom donesenim na temelju članka 263. točke 3. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba društva za zastupanje u osiguranju.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zastupnik u osiguranju koji:

1. obavlja poslove protivno članku 238. stavku 2. ovoga Zakona,

2. obavlja poslove pomoći pri izvršavanju prava iz ugovora o osiguranju, odnosno reosiguranju, a posebno pri rješavanju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje protivno odredbi članka 241. stavka 4. ovoga Zakona,

3. nema ovlaštenje nadzornog tijela za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju sukladno članku 248. stavku 1. ovoga Zakona,

4. ugovaratelju osiguranja ne predstavi ili pogrešno predstavi informacije iz članka 256. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno navedene informacije predstavi u obliku protivnom odredbama članka 257. ovoga Zakona,

5. zahtijeva plaćanje odnosno izvrši naplatu provizije ili bilo kakvu drugu naplatu od ugovaratelja osiguranja odnosno osiguranika protivno odredbi članka 259. stavka 1. ovoga Zakona.

 

Prekršaji društva za posredovanje u osiguranju i posrednika u osiguranju

 

Članak 287.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 150.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj društvo za posredovanje u osiguranju koje:

1. nema osiguranu odgovornost obavljanja djelatnosti sukladno članku 243. ovoga Zakona,

2. ne obavlja poslove posredovanja u osiguranju kao isključivu djelatnost sukladno odredbi članka 253. stavka 2. ovoga Zakona,

3. obavlja poslove zastupanja u osiguranju protivno odredbi članka 253. stavka 3. ovoga Zakona,

4. pripoji odnosno spoji drugo društvo za posredovanje u osiguranju protivno odredbi članka 255. stavka 1., odnosno 2. ovoga Zakona,

5. zahtijeva plaćanje odnosno izvrši naplatu provizije ili bilo kakvu drugu naplatu od ugovaratelja osiguranja odnosno osiguranika protivno odredbi članka 259. stavka 2. ovoga Zakona,

6. naknadno dogovori promjenu načina obračuna odnosno visinu provizije za sklopljene ugovore o osiguranju odnosno reosiguranju u kojima je posredovao protivno odredbi članka 259. stavka 4. ovoga Zakona,

7. ne izvještava nadzorno tijelo sukladno odredbama članka 260. ovoga Zakona, u rokovima i na način određen propisom donesenim na temelju članka 263. točke 3. ovoga Zakona,

8. ne obavijesti nadzorno tijelo prije početka obavljanja djelatnosti zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju u državi članici sukladno odredbi članka 265. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj posrednik u osiguranju koji ne ispunjava obveze sukladno odredbama članka 244. i 256. ovoga Zakona.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka i odgovorna osoba društva za posredovanje u osiguranju.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj posrednik u osiguranju koji:

1. ne izvršava obveze sukladno odredbama članka 244. ovoga Zakona,

2. pri obavljanju poslova posredovanja u osiguranju postupa protivno odredbi članka 245. stavka 1. ovoga Zakona,

3. obavljajući poslove pripreme za sklapanje ugovora o osiguranju ne obavijesti društvo za osiguranje o svim potrebnim rizicima sukladno odredbi članka 245. stavka 2. ovoga Zakona,

4. posreduje kod sklapanja ugovora o osiguranju protivno odredbi članka 269. ovoga Zakona,

5. nema ovlaštenje nadzornog tijela za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju sukladno članku 249. stavku 1. ovoga Zakona,

6. ugovaratelju osiguranja ne dostavi ili dostavi pogrešne informacije iz članka 256. stavka 1. ovoga Zakona odnosno navedene informacije dostavi u obliku protivnom odredbama članka 257. ovoga Zakona,

7. ne načini analizu sukladno odredbi članka 256. stavka 2. ovoga Zakona,

8. zahtijeva plaćanje, odnosno izvrši naplatu provizije ili bilo kakvu drugu naplatu od ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika protivno odredbi članka 259. stavka 2. ovoga Zakona,

9. naknadno dogovori promjenu načina obračuna odnosno visinu provizije za sklopljene ugovore o osiguranju odnosno reosiguranju u kojima je posredovao protivno odredbi članka 259. stavka 4. ovoga Zakona,

10. počini prekršaj iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka.

 

Prekršaji grupe osiguravatelja

 

Članak 288.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 75.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj financijski koncern, koncern osiguravatelja odnosno vladajuće društvo za osiguranje u grupi osiguravatelja koje ne sastavlja godišnja izvješća o prilagođenim kapitalnim zahtjevima odnosno ne izvještava nadzorno tijelo o prilagođenim kapitalnim zahtjevima sukladno odredbama članka 179. ovoga Zakona, odnosno sukladno odredbama propisa donesenih na temelju članka 181. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba financijskog koncerna, koncerna osiguravatelja, odnosno vladajućeg društva za osiguranje u grupi osiguravatelja.

 

Prekršaji drugih osoba

 

Članak 289.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 75.000,00 do 750.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. obavlja poslove osiguranja protivno odredbi članka 7. ovoga Zakona,

2. obavlja poslove pomoći pri izvršavanju prava iz ugovora o osiguranju odnosno reosiguranju, a posebno pri rješavanju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje protivno odredbi članka 241. stavka 4. ovoga Zakona,

3. obavlja djelatnost zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju protivno odredbama članka 250., 251. i 253. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:

1. obavlja poslove osiguranja protivno odredbi članka 7. ovoga Zakona,

2. obavlja poslove pomoći pri izvršavanju prava iz ugovora o osiguranju odnosno reosiguranju, a posebno pri rješavanju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje protivno odredbi članka 241. stavka 4. ovoga Zakona,

3. obavlja poslove zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju protivno odredbama članka 248. i 249. ovoga Zakona,

4. obavlja poslove zastupanja u osiguranju na temelju zaposlenja u banci protivno odredbi članka 250. stavka 6. ovoga Zakona,

5. obavlja poslove zastupanja protivno odredbama članka 251. ovoga Zakona.

 

Prekršaji revizorskog društva

 

Članak 290.

Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revizorsko društvo koje neodgodivo ne obavijesti nadzorno tijelo sukladno odredbama članka 152. ovoga Zakona.

 

Prekršaji ovlaštenog aktuara

 

Članak 291.

Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlašteni aktuar koji:

1. neodgodivo ne obavijesti upravu društva za osiguranje sukladno odredbama članka 68. stavka 4. ovoga Zakona,

2. ne obavijesti nadzorno tijelo sukladno odredbama članka 68. stavka 6. i 7. ovoga Zakona.

 

Prekršaji posebnog upravitelja

 

Članak 292.

Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj posebni upravitelj koji:

1. u roku tri mjeseca nakon imenovanja nadzornom tijelu ne preda izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja društva za osiguranje pod posebnom upravom sukladno odredbi članka 171. stavka 1. ovoga Zakona,

2. u roku devet mjeseci nakon imenovanja nadzornom tijelu ne preda izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja društva za osiguranje pod posebnom upravom sukladno odredbi članka 171. stavka 2. ovoga Zakona,

3. ne sazove skupštinu društva za osiguranje sukladno odredbi članka 172. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno ne objavi saziv skupštine radi odlučivanja o povećanju temeljnog kapitala najkasnije u roku osam dana nakon primitka naloga nadzornog tijela sukladno odredbi članka 172. stavka 2. ovoga Zakona.

 

Prekršaji u svezi s čuvanjem povjerljivih podataka

 

Članak 293.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 75.000,00 do 750.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje koje ne poštuje obvezu čuvanja povjerljivih podataka sukladno članku 138. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba društva za osiguranje.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja ne poštuje obvezu čuvanja povjerljivih podataka sukladno članku 138. ovoga Zakona.

 

XXIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Osiguranje imovine i osoba

 

Članak 294.

(1) Do dana prijema Republike Hrvatske u članstvo Europske unije osobe koje imaju sjedište odnosno prebivalište u Republici Hrvatskoj mogu osigurati imovinu i osobe samo kod društva za osiguranje iz članka 6. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona odnosno podružnice stranog društva iz članka 6. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

(2) Vlada Republike Hrvatske propisat će koja imovina i osobe i uz koje uvjete se, iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, mogu osigurati odnosno suosigurati kod društva za osiguranje odnosno podružnice društva za osiguranje čije sjedište nije u Republici Hrvatskoj.

 

Usklađivanje društava za osiguranje

 

Članak 295.

(1) Društva za osiguranje koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju dozvolu za obavljanje poslova osiguranja i upisana su u sudski registar nastavljaju poslovati kao društva za osiguranje prema ovom Zakonu u poslovima osiguranja na temelju postojeće dozvole.

(2) Društva za osiguranje iz stavka 1. ovoga članka dužna su u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti:

a) poslove osiguranja s člankom 3. i člankom 16. ovoga Zakona,

b) temeljni kapital s člankom 19. ovoga Zakona,

c) dionice s člankom 20. stavkom 1., 2. i 3. ovoga Zakona,

d) upravu društva s člankom 25. ovoga Zakona,

e) članove nadzornog odbora društva s člankom 32. i člankom 33. ovoga Zakona,

f) poslovanje s drugim odredbama ovoga Zakona ako odredbama ovoga Zakona nije drugačije određeno.

(3) Društvo za osiguranje iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od mjesec dana nakon isteka roka iz stavka 2. ovoga članka nadzornom tijelu dostaviti izvješće o usklađivanju sukladno odredbama stavka 2. ovoga članka. Izvješću je potrebno priložiti:

a) statut društva za osiguranje u obliku javnobilježničke isprave,

b) popis dioničara s njihovim osobnim podacima, te naslov tvrtke i sjedišta, zajedničkog nominalnog iznosa dionica i postotaka udjela u temeljnom kapitalu društva za osiguranje,

c) za dioničare – pravne osobe koji su imatelji kvalificiranih udjela:

– izvod iz sudskog registra odnosno drugog odgovarajućeg javnog registra,

– ako je dioničar dioničko društvo uz navedeno i izvadak dioničara iz knjige dioničara odnosno ako dionice glase na ime donosioca, ovjeren prijepis javnobilježničke isprave o popisu prisutnih na posljednjoj skupštini, za dioničare koji su strane pravne osobe isprave je nužno priložiti u ovjerenom prijevodu,

– financijske izvještaje za posljednje dvije poslovne godine,

d) popis osoba koje su povezane s imateljima kvalificiranih udjela, te opisom načina povezanosti.

(4) Društvo za osiguranje iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona:

a) izabrati ovlaštenog aktuara sukladno odredbama članka 67. ovoga Zakona,

b) organizirati unutarnju reviziju sukladno odredbama članaka 145. ovoga Zakona,

c) donijeti plan rada unutarnje revizije iz članka 148. ovoga Zakona.

(5) Društvo za osiguranje iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od mjesec dana nakon isteka roka iz stavka 4. ovoga članka nadzornom tijelu dostaviti izvješće o usklađivanju sukladno odredbama stavka 4. ovoga članka.

(6) Ako iz izvješća iz stavka 3. i 5. ovoga članka i priloženih dokaza proizlazi da je društvo za osiguranje usklađeno s odredbama stavka 2. i 4. ovoga članka, nadzorno tijelo izdat će dozvolu za obavljanje poslova osiguranja sukladno odredbama članka 60. ovoga Zakona.

(7) Ako društvo za osiguranje iz stavka 1. ovoga članka ne postupi sukladno odredbama stavka 2. do 5. ovoga članka, nadzorno tijelo može društvu za osiguranje oduzeti dozvolu za obavljanje poslova osiguranja i pokrenuti postupak prisilne likvidacije sukladno odredbama ovoga Zakona.

 

Usklađivanje društava za osiguranje koja obavljaju poslove neživotnih i životnih osiguranja

 

Članak 296.

(1) Iznimno od odredbi članka 295. stavka 2. ovoga Zakona, društva za osiguranje koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju postojeće dozvole obavljaju poslove osiguranja u skupinama životnih i neživotnih osiguranja, nisu dužna uskladiti se s odredbama članka 16. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Društvo za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka dužno je:

a) voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje odvojeno za skupinu životnih i neživotnih osiguranja,

b) izračunavati kapital društva sukladno odredbama članka 93. ovoga Zakona odvojeno za skupinu životnih i neživotnih osiguranja.

(3) U slučaju da društvo za osiguranje u skupini životnih odnosno neživotnih osiguranja ne ispunjava zahtjeve za kapitalom iz članka 98. stavka 1., odnosno članka 99. stavka 1. ovoga Zakona, društvo za osiguranje može kapital, koji je u jednoj skupini osiguranja iznad zahtijevanog iznosa kapitala, prenijeti u drugu skupinu osiguranja.

(4) Društvo za osiguranje dužno je donijeti odluku o prijenosu iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Društvo za osiguranje za donošenje odluke o prijenosu iz stavka 4. ovoga članka dužno je prethodno dobiti odobrenje nadzornog tijela.

(6) Danom prijema Republike Hrvatske u članstvo Europske unije društva za osiguranje imovinu za pokriće tehničkih pričuva mogu ulagati u države članice i države članice OECD-a u vrste ulaganja iz članka 115. stavka 1. ovoga Zakona uz ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve iz članka 116. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, te odredbe članka 115. stavka 2. i članka 116. stavka 3. ovoga Zakona prestaju važiti.

(7) Danom prijema Republike Hrvatske u članstvo Europske unije društva za osiguranje imovinu za pokriće matematičke pričuve mogu ulagati u države članice i države članice OECD-a u vrste ulaganja iz članka 122. stavka 1. ovoga Zakona uz ograničenja ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve iz članka 123. stavka 1. i stavka 2. ovoga Zakona, te odredbe članka 122. stavka 2. i članka 123. stavka 3. ovoga Zakona prestaju važiti.

 

Usklađivanje društava za zastupanje u osiguranju

 

Članak 297.

(1) Društva za zastupanje u osiguranju koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju dozvolu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upisana su u sudski registar dužna su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti poslovanje s odredbama ovoga Zakona, osim ako odredbama stavaka ovoga članka nije određen dulji rok.

(2) Društvo za zastupanje u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole nadzornog tijela za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju sukladno članku 252. ovoga Zakona.

(3) Ako društvo za zastupanje u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka ne postupi sukladno odredbama stavka 2. ovoga članka, nadzorno tijelo može društvu za zastupanje u osiguranju oduzeti dozvolu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i pokrenuti postupak likvidacije sukladno odredbama ovoga Zakona.

(4) Društvo za zastupanje u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imati osiguranu odgovornost obavljanja djelatnosti ili odgovarajuće jamstvo:

a) do dana 1. siječnja 2007. u iznosu koji ne smije biti manji od 1.500.000,00 kuna po svakom odštetnom zahtjevu, odnosno 2.000.000,00 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj godini,

b) do dana 1. siječnja 2009. u iznosu koji ne smije biti manji od 2.500.000,00 kuna po svakom odštetnom zahtjevu, odnosno 3.000.000,00 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj godini,

c) do dana 1. siječnja 2011. u iznosu koji ne smije biti manji od 3.500.000,00 kuna po svakom odštetnom zahtjevu, odnosno 6.000.000,00 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj godini.

(5) Odredbe stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka primjenjuju se i na obrte za zastupanje u osiguranju koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju dozvolu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upisani su u obrtni registar.

 

Usklađivanje društava za posredovanje u osiguranju

 

Članak 298.

(1) Društva za posredovanje u osiguranju koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju dozvolu za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju i upisana su u sudski registar dužna su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti poslovanje s odredbama ovoga Zakona, osim ako odredbama stavaka ovoga članka nije određen dulji rok.

(2) Društvo za posredovanje u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole nadzornog tijela za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju sukladno članku 254. ovoga Zakona.

(3) Ako društvo za posredovanje u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka ne postupi sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka, nadzorno tijelo može društvu za posredovanje u osiguranju oduzeti dozvolu za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju i pokrenuti postupak likvidacije sukladno odredbama ovoga Zakona.

(4) Društvo za posredovanje u osiguranju iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imati osiguranu odgovornost obavljanja djelatnosti ili odgovarajuće jamstvo:

a) do dana 1. siječnja 2007. u iznosu koji ne smije biti manji od 1.500.000,00 kuna po svakom odštetnom zahtjevu, odnosno 2.000.000,00 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj godini,

b) do dana 1. siječnja 2009. u iznosu koji ne smije biti manji od 2.500.000,00 kuna po svakom odštetnom zahtjevu, odnosno 3.000.000,00 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj godini,

c) do dana 1. siječnja 2011. u iznosu koji ne smije biti manji od 3.500.000,00 kuna po svakom odštetnom zahtjevu, odnosno 6.000.000,00 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj godini.

 

Zastupnici i posrednici u osiguranju

 

Članak 299.

(1) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju ovlaštenje za obavljanje poslova zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju izdano od ministra financija, dužna su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev nadzornom tijelu za izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju. Zahtjevu je osoba dužna priložiti dokaz da nije osuđivana za kaznena djela iz područja gospodarskog kriminala, odnosno da nije pod istragom.

(2) Nadzorno tijelo izdat će osobi iz stavka 1. ovoga članka na temelju ovlaštenja za obavljanje poslova zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju izdanog od ministra financija ovlaštenje za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju iz članka 248. ovoga Zakona, odnosno ovlaštenje za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju iz članka 249. ovoga Zakona.

 

Ovlašteni aktuari

 

Članak 300.

Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara, izdano od ministra financija, smatra se da imaju ovlaštenje nadzornog tijela za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara sukladno članku 66. ovoga Zakona.

 

Granica solventnosti društva za osiguranje

 

Članak 301.

(1) Društva za osiguranje iz članka 295. stavak 1. ovoga Zakona dužna su do 31. prosinca 2010. uskladiti svoje poslovanje s odredbama članka 98. i 99. ovoga Zakona.

(2) Kapital društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja u skupini životnih osiguranja izračunava se sukladno članku 98. ovoga Zakona uz primjenu:

1. bruto iznos matematičkih pričuva iz članka 98. stavka 2. točke 1.a) množi se sa:

– 0,036 do 31. prosinca 2006.,

– 0,037 do 31. prosinca 2007.,

– 0,038 do 31. prosinca 2008.,

– 0,039 do 31. prosinca 2009.,

2. iznos rizičnog kapitala iz članka 98. stavka 2. točke 2.a) množi se sa:

– 0,001 do 31. prosinca 2006.,

– 0,0015 do 31. prosinca 2007.,

– 0,002 do 31. prosinca 2008.,

– 0,0025 do 31. prosinca 2009.

(3) Kapital društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja u skupini neživotnih osiguranja izračunava se sukladno članku 99. ovoga Zakona uz primjenu:

1. zbroj premija osiguranja iz članka 99. stavka 2. točke 1. množi se:

– do iznosa od 375.000.000,00 kuna sa 0,14, a iznos koji prelazi 375.000.000,00 kuna sa 0,13, do 31. prosinca 2006.,

– do iznosa od 375.000.000,00 kuna sa 0,15, a iznos koji prelazi 375.000.000,00 kuna sa 0,135, do 31. prosinca 2007.,

– do iznosa od 375.000.000,00 kuna sa 0,16, a iznos koji prelazi 375.000.000,00 kuna sa 0,14, do 31. prosinca 2008.,

– do iznosa od 375.000.000,00 kuna sa 0,17, a iznos koji prelazi 375.000.000,00 kuna sa 0,15, do 31. prosinca 2009.,

2. prosječni godišnji iznos bruto izdataka za štete iz članka 99. stavka 3. točke 1. množi se:

– do iznosa od 262.500.000,00 kuna sa 0,22, a iznos koji prelazi 262.500.000,00 kuna sa 0,21, do 31. prosinca 2006.,

– do iznosa od 262.500.000,00 kuna sa 0,23, a iznos koji prelazi 262.500.000,00 kuna sa 0,215, do 31. prosinca 2007.,

– do iznosa od 262.500.000,00 kuna sa 0,24, a iznos koji prelazi 262.500.000,00 kuna sa 0,22, do 31. prosinca 2008.,

– do iznosa od 262.500.000,00 kuna sa 0,25, a iznos koji prelazi 262.500.000,00 kuna sa 0,225, do 31. prosinca 2009.

(4) Nadzorno tijelo može društvu za osiguranje, na njegov zahtjev, produžiti rok za usklađivanje za dvije godine.

 

Postupci

 

Članak 302.

(1) Svi postupci za dobivanje odobrenja, suglasnosti i dozvola koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona i koji su u nadležnosti nadzornog tijela, dovršit će se sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Postupak stečaja i likvidacije u društvima za osiguranje, društvima za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju koji su pokrenuti prema odredbama Stečajnog zakona i Zakona o trgovačkim društvima dovršit će se sukladno odredbama navedenih zakona.

 

Donošenje propisa

 

Članak 303.

(1) Nadzorno tijelo dužno je donijeti propise na temelju ovlasti iz ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se podzakonski propisi doneseni na temelju Zakona o osiguranju (»Narodne novine«, br. 46/97. – pročišćeni tekst, br. 116/99. i 11/02.) i Zakona o posredovanju i zastupanju u osiguranju (»Narodne novine«, br. 27/99.), ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.

 

Prestanak važenja propisa

 

Članak 304.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o osiguranju (»Narodne novine«, br. 46/97. – pročišćeni tekst, br. 116/99. i 11/02.) i Zakon o posredovanju i zastupanju u osiguranju (»Narod­ne novine«, br. 27/99.).

 

Članak 305.

(1) Od dana prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji počet će se primjenjivati odredbe članka 21. stavak 4. i 5., članka 70. stavka 5. točke 3. i 5., članka 72. stavka 3. do 10., članka 76. do 80., članka 82. do 85., članka 131. stavka 3., članka 132., 135., 136., 175. stavka 3., članka 200. stavka 2. do 4., članka 202. stavka 4. do 6., članka 206. do 212., članka 250. stavka 1. točke 3., članka 253. stavka 1. točke 2., članka 264. do 266. i članka 276. do 282. ovoga Zakona.

(2) Do dana iz stavka 1. ovoga članka:

1. Na obavljanje poslova osiguranja društava za osiguranje država članica Europske unije primjenjuju se odredbe članka 81. ovoga Zakona,

2. Na obavljanje poslova osiguranja društava za osiguranja država članica Europske unije u Republici Hrvatskoj primjenjuju se odredbe članka 86. i 87. ovoga Zakona,

3. Na dostavljanje podataka nadzornim tijelima država članica Europske unije primjenjuju se odredbe članka 134. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona,

4. Na obavljanje poslova zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju društva za zastupanje odnosno posredovanje u osiguranju država članica Europske unije primjenjuju se odredbe članka 252. odnosno članka 254. ovoga Zakona.

 

Stupanje na snagu

 

Članak 306.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2006.

Klasa: 453-02/05-01/03

Zagreb, 9. prosinca 2005.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Vladimir Šeks, v. r.