Osnovni tekst iz NN 87/08 od 25.07.2008.:

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRORAČUNU

Proglašavam Zakon o proračunu, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2008. godine. Klasa: 011-01/08-01/107 Urbroj: 71-05-03/1-08-2 Zagreb, 18. srpnja 2008.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON O PRORAČUNU

I. OPĆE ODREDBE

SADRŽAJ I PODRUČJE PRIMJENE ZAKONA

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna, upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduživanje i jamstvo države te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski odnosi u javnom sektoru, računovodstvo, proračunski nadzor i druga pitanja vezana uz upravljanje javnim financijama.

Članak 2.

(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: proračun) te proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: proračunski korisnici). (2) Pojedine odredbe ovoga Zakona uređuju proračunske odnose i pravila koja se primjenjuju na izvanproračunske fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, i to na izradu financijskih planova, upravljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i davanje jamstava, računovodstvo, izradu i podnošenje izvještaja i provedbu proračunskog nadzora, a koji se, s obzirom na izvore financiranja, uključuju u opći proračun (u daljnjem tekstu: izvanproračunski korisnici). (3) Ministar financija pravilnikom utvrđuje proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te način vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

ZNAČENJE POJMOVA Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja: 1. AFCOS je sustav kroz koji se provodi koordinacija zakonodavnih, upravnih i operativnih aktivnosti sa ciljem zaštite financijskih interesa Europske unije i neposredna suradnja s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF), 2. aktivnost je dio programa za koji nije unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom, 3. akti planiranja su projekti, planovi, programi, strategije i sl., 4. dane donacije su tekući ili kapitalni prijenosi sredstava neprofitnim organizacijama te građanima i kućanstvima koji uključuju i prijenose u naravi, a koje proračun i proračunski korisnici mogu davati za određenu namjenu, 5. državni proračun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci države za jednu godinu, u skladu sa zakonom, a donosi ga Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: Sabor), 6. Državna riznica je sustav koji organizacijski i informacijski objedinjava proračunske procese: pripremu proračuna, izvršavanje državnog proračuna, državno računovodstvo, upravljanje novčanim sredstvima i javnim dugom, 7. državno jamstvo je instrument osiguranja kojim Republika Hrvatska jamči ispunjenje obveza za koje se daje jamstvo, 8. državni dug je dug središnjeg proračuna, 9. državne potpore su stvarni i potencijalni rashodi ili umanjeni prihodi države koje dodjeljuje davatelj državne potpore korisnicima državne potpore koji narušavaju ili bi mogli narušiti tržišno natjecanje davanjem prednosti na tržištu korisniku državne potpore, bez obzira na oblik državne potpore, u mjeri u kojoj to može utjecati na ispunjenje međunarodno preuzetih obveza Republike Hrvatske, 10. ekonomska klasifikacija prikaz je prihoda i primitaka po prirodnim vrstama te rashoda i izdataka prema ekonomskoj namjeni kojoj služe i razvrstani su u razrede, skupine, podskupine, odjeljke i osnovne račune, 11. financijska imovina novčana su sredstva, potraživanja, dionice i udjeli u kapitalu pravnih osoba, vrijednosni papiri i druga ulaganja u pravne osobe, 12. financijski plan akt je proračunskog i izvanproračunskog korisnika kojim su utvrđeni njegovi prihodi i primici te rashodi i izdaci u skladu s proračunskim klasifikacijama, 13. financijsko izvještavanje skup je informacija o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja i novčanim tijekovima proračuna te proračunskih korisnika i izvanproračunskih korisnika, 14. funkcijska klasifikacija prikaz je rashoda proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika razvrstanih prema njihovoj namjeni, 15. investicije ili kapitalna ulaganja jesu ulaganja u povećanje i očuvanje vrijednosti imovine, ulaganja u zemljišta, građevine, opremu i drugu dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući ulaganja u izobrazbu i osposobljavanje, razvoj novih tehnologija, poboljšanja kvalitete života i druga ulaganja iz kojih će se ostvariti koristi, 16. izvanproračunski korisnici jesu izvanproračunski fondovi, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, 17. izvanproračunski fond je izvanproračunski korisnik, pravna osoba osnovana na temelju zakona koja se financira iz namjenskih doprinosa i drugih prihoda, 18. izvori financiranja su skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i namjene, 19. izvršno tijelo je Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) te poglavarstvo općine, Grada Zagreba, grada i županije (u daljnjem tekstu: poglavarstvo) koje svom predstavničkom tijelu predlaže proračun i polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna, 20. javni dug jest dug općeg proračuna, 21. javni sektor su državni proračun, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 22. jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jest općina, grad i županija čija tijela obavljaju funkcije, izvršavaju zadaće i donose programe propisane zakonom i odlukama donesenima na temelju zakona, za što se sredstva osiguravaju u njihovu proračunu, 23. konsolidacija je iskazivanje financijskih podataka više međusobno povezanih proračuna i/ili proračunskih korisnika te izvanproračunskih korisnika kao da se radi o jedinstvenom subjektu, 24. lokacijska klasifikacija prikaz je rashoda i izdataka prema teritorijalno definiranim cjelinama u skladu s ustrojem Republike Hrvatske, država Europske unije te ostalih država, 25. mjesečni financijski plan proračunskog korisnika mjesečni je prikaz rashoda i izdataka po ekonomskoj, organizacijskoj i programskoj klasifikaciji s planiranim vrijednostima po izvorima financiranja u skladu s očekivanim dospijećem, 26. mjesna samouprava su mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi koji se osnivaju statutom jedinice lokalne samouprave, 27. naknada obuhvaća mirovine te naknade građanima i kućanstvima na temelju posebnih propisa, 28. nefinancijska dugotrajna imovina je neproizvedena i proizvedena dugotrajna imovina, 29. odgovorna osoba čelnik je proračunskog i izvanproračunskog korisnika, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan i osoba na koju je ta ovlast prenesena njegovom odlukom, 30. opći proračun jest središnji proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 31. organizacijska klasifikacija prikaz je povezanih i međusobno usklađenih (hijerarhijski s obzirom na odnose prava i odgovornosti) cjelina proračuna i proračunskih korisnika koje odgovarajućim materijalnim sredstvima ostvaruju postavljene ciljeve, a uspostavljena je kroz razdjele, glave i proračunske korisnike, 32. plan razvojnih programa prikaz je planiranih rashoda vezanih uz provođenje investicija i davanje kapitalnih pomoći i donacija, 33. pomoći su tekući ili kapitalni prijenosi međunarodnim organizacijama, stranim vladama, proračunima, izvanproračunskim korisnicima, bankama i ostalim financijskim institucijama te trgovačkim društvima, 34. pomoći Europske unije su sredstva koja Republika Hrvatska prima kroz predpristupne programe i fondove Europske unije, 35. pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom državnom vlasništvu jest pravna osoba čije dionice ili poslovni udjeli čine portfelj Republike Hrvatske ili u odnosu na koje Republika Hrvatska ima osnivačka (vlasnička) prava, 36. pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jest pravna osoba čije dionice ili poslovni udjeli spadaju u njihov portfelj ili u odnosu na koje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima osnivačka (vlasnička) prava, 37. predstavničko tijelo je Hrvatski sabor, županijska skupština i Gradska skupština Grada Zagreba te općinsko i gradsko vijeće (u daljnjem tekstu: Sabor i predstavničko tijelo) koje donosi proračun, zakon i odluku o izvršavanju proračuna, godišnji i polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna, 38. prihodi za posebne namjene jesu prihodi čije je korištenje i namjena utvrđena posebnim propisima, 39. primatelji sredstava pravne su i fizičke osobe koje primaju sredstva iz proračuna na temelju posebnih propisa, sudskih odluka i ugovora, 40. primljene donacije namjenska su sredstva koja proračun i proračunski korisnici ostvare od fizičkih osoba, neprofitnih organizacija, trgovačkih društava i ostalih subjekta izvan općeg proračuna, 41. primljene pomoći jesu tekući i/ili kapitalni prijenosi koje proračuni i proračunski korisnici dobiju od stranih vlada, međunarodnih organizacija ili drugih subjekata unutar općeg proračuna, 42. program je skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjenju zajedničkoga cilja, 43. programska klasifikacija prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova: aktivnosti i projekata, definiranih u skladu s aktima planiranja te ciljevima i zadaćama proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika, 44. projekcija proračuna (u daljnjem tekstu: projekcija) procjena je prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna za višegodišnje razdoblje, a donosi je Sabor, odnosno predstavničko tijelo, 45. projekt je sastavni dio programa za koji je unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom, 46. proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za jednu godinu, u skladu sa zakonom i odlukom donesenom na temelju zakona, a donosi ga njezino predstavničko tijelo, 47. proračunske klasifikacije okvir su kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja, 48. proračunski fond proračunski je korisnik osnovan do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a financira se iz proračuna i iz namjenskih prihoda fonda, 49. proračunski korisnici su državna tijela, ustanove, vijeća manjinske samouprave, proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu, 50. proračunski nadzor sustav je kontrole materijalno-financijskog poslovanja proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika te pravnih i fizičkih osoba kojima se sredstva osiguravaju u proračunu (u daljnjem tekstu: subjekti nadzora), 51. proračunsko računovodstvo je računovodstveni sustav koji se odnosi na knjigovodstveno praćenje, analiziranje i izvještavanje o poslovnim događajima proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika, 52. račun financiranja je dio proračuna koji prikazuje način financiranja proračunskog manjka te korištenje proračunskog viška, 53. registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika popis je proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 54. središnji proračun jest državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, 55. strateški plan je dokument koji sadrži viziju, strateške ciljeve, načine ispunjavanja ciljeva (akte planiranja), mjere procjene rezultata i sustav praćenja postizanja rezultata, 56. subvencije su tekući prijenosi sredstava koji se daju proizvođačima za poticanje proizvodnje određenih proizvoda i pružanja usluga, a mogu se utvrđivati na temelju razine proizvodnje i/ili količine proizvedenih, prodanih ili uvezenih dobara i usluga, 57. upravno tijelo za financije općine, grada i županije (u daljnjem tekstu: upravno tijelo za financije) priprema proračun, godišnji i polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna te obavlja druge financijske poslove za poglavarstvo, 58. zaduživanje je uzimanje kredita, zajma ili izdavanje vrijednosnih papira.

PRORAČUNSKA NAČELA Članak 4.

Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelima jedinstva i točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti.

Načelo jedinstva i točnosti proračuna Članak 5.

(1) U proračunu se prihodi i primici koji pripadaju državi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i svi njihovi rashodi i izdaci za pojedine namjene, iskazuju po bruto-načelu. (2) Sredstva proračuna koriste se za financiranje rashoda, funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika u visini utvrđenoj proračunom. (3) Prijedlozi uredbi, drugih propisa i akata planiranja (projekata, planova, programa, strategija, politika i sl.) koje donosi Vlada te prijedlozi zakona i akata planiranja koje donosi Sabor (u daljnjem tekstu: zakoni, drugi propisi i akti planiranja) trebaju sadržavati procjenu fiskalnog učinka na proračun u skladu s posebnim propisima.

Načelo jedne godine Članak 6.

(1) Proračun se donosi za proračunsku godinu i vrijedi za tu godinu. (2) Proračunska godina razdoblje je od dvanaest mjeseci koje počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca kalendarske godine. (3) Proračun donosi Sabor, odnosno predstavničko tijelo za proračunsku godinu koja odgovara kalendarskoj godini, i to prije početka godine na koju se odnosi. (4) Prihodi i primici uplaćeni u proračun do kraja tekuće godine prihod su proračuna tekuće godine. (5) U proračunu se planiraju sredstva za pokriće preuzetih obveza iz prethodne/-ih godina, kao i sredstva za plaćanje obveza nastalih u tekućoj fiskalnoj godini za koju se proračun donosi.

Načelo uravnoteženosti Članak 7.

(1) Proračun mora biti uravnotežen – ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke. (2) Ako se tijekom proračunske godine, zbog izvanrednih nepredviđenih okolnosti, povećaju rashodi i izdaci, odnosno umanje prihodi i primici, proračun se mora uravnotežiti pronalaženjem novih prihoda i primitaka, odnosno smanjenjem predviđenih rashoda i izdataka. (3) Uravnoteženje proračuna provodi se tijekom proračunske godine izmjenama i dopunama proračuna prema postupku za donošenje proračuna.

Načelo obračunske jedinice Članak 8.

U proračunu se prihodi, primici, rashodi i izdaci iskazuju u kunama te se i financijski izvještaji sastavljaju u kunama.

Načelo univerzalnosti Članak 9.

(1) Prihodi i primici služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka, osim ako ovim Zakonom, zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna nije drugačije propisano. (2) Za financiranje određenih rashoda i izdataka koriste se namjenski prihodi i primici prema članku 48. i 70. ovoga Zakona.

Načelo specifikacije Članak 10.

(1) Prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu po ekonomskoj klasifikaciji i iskazani prema izvorima. (2) Rashodi i izdaci proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu prema proračunskim klasifikacijama te uravnoteženi s prihodima i primicima.

Načelo dobrog financijskog upravljanja Članak 11.

Proračunska sredstva moraju se koristiti u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

Načelo transparentnosti Članak 12.

(1) Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelom transparentnosti. (2) Proračun i projekcija i izmjene i dopune proračuna i projekcije te odluka o privremenom financiranju objavljuju se u »Narodnim novinama« – službenom listu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: »Narodne novine«), odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (3) Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna objavljuje se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

ODGOVORNOST ZA PLANIRANJE I IZVRŠAVANJE PRORAČUNA Članak 13.

(1) Izvršno tijelo odgovorno je svojem predstavničkom tijelu za planiranje i izvršavanje proračuna, o čemu ga izvještava na način propisan ovim Zakonom. (2) Odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog i izvanproračunskog korisnika odgovorna je za zakonito i pravilno planiranje i izvršavanje proračuna, odnosno financijskog plana.

PREDMET PROPISA ZA IZVRŠAVANJE PRORAČUNA ZA PRORAČUNSKU GODINU Članak 14.

(1) Uz državni proračun donosi se zakon o izvršavanju državnog proračuna, a uz proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi se odluka o izvršavanju proračuna. (2) Propisima iz stavka 1. ovoga članka uređuje se struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade odnosno poglavarstva i predsjednika Vlade, odnosno predsjednika poglavarstva, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

FISKALNA PROCJENA POSLJEDICA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA PLANIRANJA ZA PRORAČUN Članak 15.

(1) Prijedlozi zakona, drugih propisa i akata planiranja moraju sadržavati fiskalnu procjenu posljedica za proračun iz koje mora biti razvidno povećavaju li se ili smanjuju prihodi ili rashodi proračuna. Fiskalna procjena posljedica za proračun mora obuhvatiti: 1. predviđene prihode i rashode te primitke i izdatke proračuna za proračunsku godinu i za dvije iduće godine, 2. prijedloge za pokrivanje povećanih rashoda i izdataka proračuna, 3. prijedloge za pokrivanje smanjenih prihoda i primitaka proračuna, 4. suglasnost Ministarstva financija. (2) Ako se tijekom godine donesu zakoni, drugi propisi i akti planiranja na osnovi kojih nastaju nove obveze za proračun, sredstva će se osigurati u proračunu za sljedeću proračunsku godinu u skladu s projekcijama i mogućnostima. (3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izvanproračunske korisnike i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

II. SADRŽAJ PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA SADRŽAJ PRORAČUNA I STRUKTURA FINANCIJSKIH PLANOVA KORISNIKA Članak 16.

(1) Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela, a na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i od plana razvojnih programa. (2) Opći dio proračuna čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja. (3) Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika iskazanih po vrstama, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata. (4) Plan razvojnih programa po godinama čine planovi razvojnih programa proračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni dokumentima o srednjoročnim, odnosno dugoročnim planovima razvitka, posebnim zakonima, drugim propisima ili općim aktima.

Članak 17.

(1) Financijski plan proračunskih korisnika čine prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata. (2) Financijski plan izvanproračunskih korisnika sastoji se od općeg dijela kojeg čine račun prihoda i rashoda i račun financiranja i posebnog dijela u kojem su iskazani prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u programe a sastoje se od aktivnosti i projekata.

RAČUN PRIHODA I RASHODA Članak 18.

Račun prihoda i rashoda proračuna sastoji se od prihoda i rashoda prema ekonomskoj klasifikaciji: 1. Prihodi: a) prihodi od poreza, b) doprinosi za obvezna osiguranja, c) pomoći, d) prihodi od imovine, e) prihodi od pristojbi i naknada, f) ostali prihodi i g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine. 2. Rashodi: a) rashodi za zaposlene, b) materijalni rashodi, c) financijski rashodi, d) subvencije, e) pomoći, f) naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade, g) ostali rashodi i h) rashodi za nabavu nefinancijske imovine.

RAČUN FINANCIRANJA Članak 19.

U Računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu kredita i zajmova.

FINANCIJSKI PLAN PRORAČUNSKIH I IZVANPRORAČUNSKIH KORISNIKA Članak 20.

(1) Financijski plan proračunskih i izvanproračunskih korisnika sadrži programe utvrđene aktima planiranja. (2) U programima se iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci razrađeni po: – vrstama prihoda i primitaka, – pojedinim aktivnostima i projektima, – godinama u kojima će teretiti proračun. (3) Programi sadrže: a) naziv programa, b) opis programa (općih i posebnih ciljeva), c) zakonsku osnovu za uvođenje programa, d) potrebna sredstva za provođenje programa, e) potreban broj djelatnika za provođenje programa, f) procjenu rezultata, g) procjenu nepredviđenih rashoda i rizika.

PRORAČUNSKE KLASIFIKACIJE Članak 21.

(1) Prihodi, primici, rashodi i izdaci proračuna i financijskog plana iskazuju se prema proračunskim klasifikacijama. (2) Proračunske klasifikacije jesu: a) organizacijska, b) ekonomska, c) funkcijska, d) lokacijska, e) programska, f) izvori financiranja. (3) Pravilnik o proračunskim klasifikacijama iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar financija.

III. IZRADA PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA PRETPOSTAVKE ZA IZRADU PRORAČUNA Članak 22.

(1) Izrada državnog proračuna temelji se na procjeni gospodarskog razvoja i makroekonomskih pokazatelja određenih propisima i drugim aktima Sabora, Vlade i ministra financija u skladu sa svojim djelokrugom i nadležnostima. (2) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

STRATEGIJA VLADINIH PROGRAMA ZA TROGODIŠNJE RAZDOBLJE Članak 23.

(1) Ministarstvo financija u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije sastavlja uputu za izradu strateških planova za trogodišnje razdoblje i dostavlja je ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije do sredine ožujka tekuće godine. (2) Ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije izrađuju strateške planove za trogodišnje razdoblje u skladu s uputom iz stavka 1. ovoga članka i dostavljaju ih Ministarstvu financija najkasnije do sredine travnja tekuće godine. (3) Strateški planovi za trogodišnje razdoblje sadrže: viziju, strateške ciljeve, načine ispunjavanja ciljeva (akte planiranja), mjere procjene rezultata i sustav praćenja postizanja rezultata.

Članak 24.

(1) Na temelju strateških planova iz članka 23. ovoga Zakona Ministarstvo financija u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije izrađuje strategiju vladinih programa za trogodišnje razdoblje koju predlaže Vladi do kraja travnja tekuće godine. (2) Strategija vladinih programa sadrži: a) ukupnu zajedničku viziju, strateški cilj i makroekonomski okvir, b) glavna strateška područja djelovanja Vlade s postavljenim ciljevima, načinima ispunjavanja ciljeva i mjerama procjene rezultata i c) rang strateških prioriteta i vezu s organizacijskom i programskom klasifikacijom. (3) Vlada donosi strategiju Vladinih programa za trogodišnje razdoblje najkasnije do sredine svibnja.

SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE Članak 25.

(1) Na temelju strategije vladinih programa za trogodišnje razdoblje Ministarstvo financija izrađuje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: smjernice) koje predlaže Vladi najkasnije do kraja svibnja. (2) Smjernice sadrže: 1. strateške ciljeve ekonomske i fiskalne politike Republike Hrvatske, 2. osnovne makroekonomske pokazatelje Republike Hrvatske, 3. osnovne pokazatelje fiskalne politike Republike Hrvatske, 4. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina općeg proračuna, 5. prijedlog visine financijskog plana po razdjelima organizacijske klasifikacije koji sadrži visinu financijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku godinu, te prijedlog visine financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine te 6. predviđene promjene javnog duga i strategiju upravljanja javnim dugom. (3) Vlada donosi smjernice najkasnije do sredine lipnja tekuće godine.

UPUTE ZA IZRADU PRIJEDLOGA PRORAČUNA Članak 26.

(1) Na osnovi smjernica Vlade iz članka 25. ovoga Zakona Ministarstvo financija dostavlja ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije i izvanproračunskim korisnicima upute za izradu prijedloga državnog proračuna do kraja lipnja tekuće godine. (2) Upute iz stavka 1. ovoga članka sadrže: 1. osnovne ekonomske pokazatelje iz smjernica navedenih u članku 25. ovoga Zakona te 2. način izrade i rokove za izradu državnog proračuna.

Članak 27.

(1) Na osnovi smjernica Vlade i uputa za izradu prijedloga državnog proračuna Ministarstvo financija sastavlja upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i dostavlja ih jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave do kraja lipnja tekuće godine. (2) Upravno tijelo za financije nakon primitka uputa iz stavka 1. ovoga članka izrađuje upute za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dostavlja ih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (3) Upute iz stavka 2. ovoga članka sadrže: 1. temeljna ekonomska ishodišta i pretpostavke za izradu prijedloga proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2. opis planiranih politika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, 3. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedeće tri godine, 4. prijedlog visine financijskog plana po proračunskim korisnicima koji sadrži visinu financijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku godinu, te prijedlog visine financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, 5. način pripreme te terminski plan za izradu proračuna i prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

PRIJEDLOG FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKOG KORISNIKA Članak 28.

(1) Na osnovi uputa za izradu prijedloga državnog proračuna, proračunski korisnici državnog proračuna izrađuju prijedlog financijskog plana. (2) Prijedlog financijskog plana sadrži: 1. prihode i primitke iskazane po vrstama, 2. rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama, 3. obrazloženje prijedloga financijskog plana.

Članak 29.

(1) Na osnovi uputa za izradu prijedloga proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađuju prijedlog financijskog plana. (2) Prijedlog financijskog plana sadrži: 1. prihode i primitke iskazane po vrstama, 2. rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama, 3. obrazloženje prijedloga financijskog plana, 4. plan razvojnih programa.

Članak 30.

Obrazloženja prijedloga financijskog plana iz članka 28. stavka 2. točke 3. i članka 29. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona sadrže: a) sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, a) obrazložene programe, b) zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, c) usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, d) ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, e) izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini, f) ostala obrazloženja i dokumentaciju.

Članak 31.

(1) Proračunski korisnici državnog proračuna dužni su dostaviti prijedloge financijskih planova ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije do 15. srpnja tekuće godine. (2) Ministarstva i druga državna tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su usklađene prijedloge financijskih planova dostaviti

Ministarstvu financija do kraja srpnja tekuće godine. Članak 32.

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su dostaviti prijedlog financijskog plana upravnom tijelu za financije najkasnije do 15. rujna tekuće godine.

PLAN RAZVOJNIH PROGRAMA Članak 33.

(1) Proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađuje prijedlog plana razvojnog programa s obrazloženjem i predlaže ga upravnom tijelu nadležnom za proračunskog korisnika. (2) Prijedlog plana razvojnog programa iz stavka 1. ovoga članka mora biti usklađen s prijedlogom financijskog plana proračunskog korisnika. (3) Upravno tijelo nadležno za proračunskog korisnika iz stavka 1. ovoga članka izrađuje zajednički prijedlog plana razvojnog programa koji mora biti usklađen s prijedlogom proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dostavlja ga upravnom tijelu za financije.

Članak 34.

(1) U planu razvojnih programa iskazuju se planirani rashodi proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vezani uz provođenje investicija, davanje kapitalnih pomoći i donacija u sljedeće tri godine, koji su razrađeni: 1. po pojedinim programima, 2. po godinama u kojima će rashodi za programe teretiti proračune sljedećih godina, 3. po izvorima financiranja za cjelovitu izvedbu programa. (2) Plan razvojnih programa iz stavka 1. ovoga članka usklađuje se svake godine.

PRIJEDLOG FINANCIJSKOG PLANA IZVANPRORAČUNSKOG KORISNIKA Članak 35.

(1) Izvanproračunski korisnik državnog proračuna mora pripremiti prijedlog financijskog plana na osnovi uputa iz članka 26. ovoga Zakona. (2) Prijedlog financijskog plana izvanproračunski korisnik dostavlja nadležnom ministarstvu koje ga zajedno sa svojim financijskim planom dostavlja Ministarstvu financija. (3) Sabor daje suglasnost na prijedlog financijskog plana iz stavka 2. ovoga članka zajedno s donošenjem državnog proračuna.

Članak 36.

(1) Izvanproračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mora pripremiti prijedlog financijskog plana na osnovi uputa iz članka 27. ovoga Zakona. (2) Prijedlog financijskog plana izvanproračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavlja upravnom tijelu za financije. (3) Predstavničko tijelo daje suglasnost na prijedlog financijskog plana iz stavka 2. ovoga članka zajedno s donošenjem proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

IV. POSTUPAK DONOŠENJA PRORAČUNA PREDLAGANJE PRORAČUNA Članak 37.

(1) Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije, razmatra prijedloge i usklađuje financijske planove s procijenjenim prihodima i primicima. (2) Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije, izrađuje nacrt proračuna za proračunsku godinu i projekciju za sljedeće dvije godine te ih dostavlja Vladi, odnosno poglavarstvu do 15. listopada tekuće godine. (3) Ako tijekom rasprave o predloženom državnom proračunu između ministra financija i proračunskog korisnika, odnosno ministara odgovornih za pojedine proračunske korisnike dođe do neslaganja, ministar financija izrađuje izvještaj za predsjednika Vlade, koji o tome donosi konačnu odluku. (4) Vlada, odnosno poglavarstvo, utvrđuje prijedlog proračuna i projekcija te ih podnosi Saboru, odnosno predstavničkom tijelu, na donošenje do 15. studenoga tekuće godine. (5) Odredbe stavka 3. ovoga članka na odgovarajući se način odnose na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

RASPRAVA O PRORAČUNU Članak 38.

(1) Sve izmjene i dopune koje Sabor prihvati putem amandmana na predloženi državni proračun i projekcije ne smiju prijeći utvrđenu svotu dopuštenog manjka državnog proračuna i projekcija. (2) U tijeku rasprave o prijedlogu državnog proračuna i projekcija podneseni se amandmani kojima se predlaže povećanje proračunskih rashoda i izdataka iznad iznosa utvrđenih prijedlogom državnog proračuna i projekcija mogu prihvatiti pod uvjetom da se istodobno predloži smanjenje drugih rashoda i izdataka u posebnom dijelu proračuna. (3) Prijedlozi iz stavka 2. ovoga članka ne smiju biti na teret proračunske zalihe ili na teret dodatnog zaduživanja. (4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način odnose na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

DONOŠENJE PRORAČUNA I PROJEKCIJA Članak 39.

(1) Sabor, odnosno predstavničko tijelo, donosi proračun na razini podskupine ekonomske klasifikacije za iduću proračunsku godinu i projekciju na razini skupine ekonomske klasifikacije za sljedeće dvije proračunske godine do konca tekuće godine i to u roku koji omogućuje primjenu proračuna s 1. siječnja godine za koju se donosi proračun. (2) Izmjene i dopune proračuna i projekcije provode se po postupku za donošenje proračuna i projekcije.

DOSTAVLJANJE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Članak 40.

Predsjednik poglavarstva dostavlja proračun te izmjene i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu financija kao i odluku o izvršavanju proračuna Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu.

MJESEČNI FINANCIJSKI PLAN PRORAČUNSKIH KORISNIKA Članak 41.

(1) Na temelju iznosa planiranih državnim proračunom, proračunski korisnik državnog proračuna mora izraditi financijski plan po mjesecima, za cijelu godinu u skladu s planiranim dospijećem obveza. (2) Financijski plan iz stavka 1. ovoga članka mora se izraditi do 15. siječnja tekuće godine. (3) Ministarstvo financija razmatra i odobrava financijske planove proračunskih korisnika državnog proračuna kako bi utvrdilo da su u skladu s državnim proračunom koji je usvojio Sabor. (4) Tijekom godine mjesečni financijski planovi mogu se mijenjati u skladu s promjenama u dospijeću obveza, odobrenim preraspodjelama te izmjenama i dopunama državnog proračuna. (5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove proračunske korisnike.

PRIVREMENO FINANCIRANJE DRŽAVE, ODNOSNO JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Članak 42.

(1) Ako Sabor, odnosno predstavničko tijelo ne donese proračun prije početka proračunske godine, privremeno se, na osnovi odluke o privremenom financiranju, nastavlja financiranje poslova, funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika u visini koja je neophodna za njihovo obavljanje i izvršavanje te prava primatelja sredstava proračuna utvrđena zakonima i drugim propisima donesenim na temelju zakona (u daljnjem tekstu: privremeno financiranje). (2) Odluku o privremenom financiranju donosi Sabor, odnosno predstavničko tijelo. (3) Privremeno financiranje, u smislu stavka 1. ovoga članka, obavlja se razmjerno prihodima ostvarenima u istom razdoblju prema proračunu za prethodnu godinu, a najviše do 1/4 ukupno ostvarenih prihoda bez primitaka. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, uplaćene i prenesene, a manje planirane ili neplanirane pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene te namjenski primici od zaduživanja mogu se izvršavati iznad visine utvrđene u stavku 3. ovoga članka uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, odnosno poglavarstva. (5) Privremeno financiranje obavlja se najduže za prva tri mjeseca proračunske godine. (6) U razdoblju privremenog financiranja financiraju se isti programi, a korisnici ne smiju povećavati broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. prosinca prethodne godine. (7) U razdoblju privremenog financiranja proračunski korisnici ne smiju preuzimati nove obveze. (8) Nakon isteka privremenog financiranja, u tom razdoblju ostvareni prihodi i primici te izvršeni rashodi i izdaci uključuju se u proračun tekuće godine.

PRIVREMENE MJERE ZA URAVNOTEŽENJE PRORAČUNA TE IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA Članak 43.

(1) Ako se u tijeku proračunske godine zbog nastanka novih obveza za državni proračun ili promjena gospodarskih kretanja povećaju rashodi i/ili izdaci, odnosno smanje prihodi i/ili primici državnog proračuna, Vlada može, na prijedlog Ministarstva financija, obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda i/ili izdataka (u daljnjem tekstu: privremena obustava izvršavanja). Mjerama privremene obustave izvršavanja Vlada može: – zaustaviti preuzimanje obveza i/ili – predložiti produljenje ugovorenih rokova plaćanja i/ili – zaustaviti preraspodjelu proračunskih sredstava. (2) Vlada može, uz mjere iz stavka 1. ovoga članka, donijeti odluku da proračunski korisnici državnog proračuna moraju dobiti prethodnu suglasnost Ministarstva financija za sklapanje ugovora. (3) Ministarstvo financija izrađuje prijedlog mjera privremene obustave izvršavanja, uz sudjelovanje ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije. Mjere privremene obustave izvršavanja moraju se jednakomjerno odnositi na sva ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije. (4) O odluci iz stavka 2. ovoga članka Vlada mora obavijestiti Sabor odmah nakon njezina donošenja. (5) Ako se za vrijeme provođenja mjera privremene obustave izvršavanja državnog proračuna državni proračun ne može uravnotežiti, Vlada mora najkasnije u roku od 15 dana prije isteka roka za privremenu obustavu izvršavanja državnog proračuna, predložiti izmjene i dopune državnog proračuna. (6) Izmjenama i dopunama državnog proračuna iz stavka 5. ovoga članka uravnotežuju se prihodi i primici, odnosno rashodi i izdaci državnog proračuna. (7) U tijeku postupka izmjena i dopuna proračuna Vlada može, na prijedlog ministra financija, ponovno privremeno obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda i/ili izdataka. (8) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

PREUZIMANJE OBVEZA NA TERET PRORAČUNA Članak 44.

(1) Proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzeti obveze na teret državnog proračuna tekuće godine samo za namjene i do visine utvrđene državnim proračunom ako su za to ispunjeni svi zakonom i drugim propisima utvrđeni uvjeti, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. (2) Proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzeti obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra financija. (3) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na obveze povezane sa zaduživanjem države i s upravljanjem državnim dugom te na obveze preuzete na temelju međunarodnih sporazuma. (4) Plaćanja koja proizlaze iz obveza preuzetih u skladu s ovim člankom proračunski korisnici državnog proračuna moraju kao obvezu uključiti u financijski plan u godini u kojoj obveza dospijeva. (5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

PREUZIMANJE OBVEZA PO INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA Članak 45.

(1) Proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzeti obveze po investicijskim projektima tek po provedenom stručnom vrednovanju i ocijenjenoj opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta. (2) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (3) Vlada će uredbom propisati metodologiju pripreme, ocjene i izvedbe investicijskih projekata.

PRERASPODJELA SREDSTAVA Članak 46.

(1) Proračunska sredstva ne mogu se preraspodijeliti, osim pod uvjetima i na način kako je utvrđeno ovim Zakonom i zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna. (2) Iznimno, ako se preraspodjela ne izvrši u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, preraspodjela sredstava na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika državnog proračuna ili između proračunskih korisnika državnog proračuna, i kod izvanproračunskih korisnika državnog proračuna može se izvršiti najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci donesenoj od strane Sabora koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija. (3) Uz zahtjev za preraspodjelom odobrenih sredstava proračunski korisnik državnog proračuna mora priložiti odgovarajuću dokumentaciju na temelju koje se Ministarstvu financija daju na uvid razlozi potrebe za dodatnim sredstvima na proračunskoj stavci koja se povećava do kraja godine, odnosno razlozi za smanjenje odobrenih proračunskih stavki. (4) Proračunska sredstva ne mogu se, osim pod uvjetima propisanima zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna, preraspodijeliti između Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja. (5) Vlada, odnosno poglavarstvo o preraspodjelama izvještava Sabor, odnosno predstavničko tijelo u roku utvrđenom u zakonu o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odluci o izvršavanju proračuna.

V. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA PRIHODI I PRIMICI PRORAČUNA TE UPLATE U PRORAČUN Članak 47.

(1) Proračunski korisnici i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorna su za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, za njihovu uplatu u proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama. (2) Prihodi proračuna ubiru se i uplaćuju u proračun u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u proračunu.

NAMJENSKI PRIHODI I PRIMICI Članak 48.

(1) Namjenski prihodi i primici proračuna jesu pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. (2) Prihodi i primici iz stavka 1. ovoga članka uplaćuju se u proračun. (3) Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna određuje se izuzeće od obveze uplate prihoda i primitaka iz stavka 1. ovoga članka u proračun.

Članak 49.

Namjenski prihodi i primici koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu.

Članak 50.

(1) Ako su namjenski prihodi i primici uplaćeni u nižem opsegu nego što je iskazano u državnom proračunu, korisnik može preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno raspoloživih sredstava. (2) Uplaćene i prenesene, a manje planirane pomoći, donacije i prihodi za posebne namjene mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u državnom proračunu, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava. (3) Uplaćeni i preneseni, a manje planirani namjenski primici od zaduživanja mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u državnom proračunu, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. (4) Uplaćene i prenesene, a neplanirane pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene i namjenski primici od zaduživanja mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u državnom proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. (5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 51.

Za iznos nenamjenski utrošenih sredstava iz članka 48. ovoga Zakona proračunskom korisniku umanjit će se proračunska sredstva u godini u kojoj nenamjenski utrošena sredstva mora vratiti.

VLASTITI PRIHODI Članak 52.

(1) Vlastiti prihodi jesu prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne financiraju iz proračuna. (2) Prihodi iz stavka 1. ovoga članka uplaćuju se u proračun. (3) Vlastiti prihodi koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini, ne prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu. (4) Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna, određuje se izuzeće od obveze uplate prihoda iz stavka 1. ovoga članka u proračun.

ISPLATA SREDSTAVA IZ PRORAČUNA Članak 53.

(1) Plaćanje predujma moguće je samo iznimno, na temelju suglasnosti ministra financija, odnosno predsjednika poglavarstva. (2) Iznimno, proračunski korisnik može plaćati predujmom bez suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka do iznosa utvrđenog u zakonu o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odluci o izvršavanju proračuna.

Članak 54.

(1) Svaki rashod i izdatak iz proračuna mora se temeljiti na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi kojom se dokazuje obveza plaćanja. (2) Odgovorna osoba mora prije isplate provjeriti i potpisati pravni temelj i visinu obveze koja proizlazi iz knjigovodstvene isprave.

Članak 55.

(1) Proračun se izvršava u skladu s raspoloživim sredstvima i dospjelim obvezama. (2) Otplate glavnice i kamata državnog duga i državnih jamstava mogu se izvršavati u iznosima iznad planiranih. (3) Ako aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u proračunu tekuće godine nisu izvršeni do visine utvrđene proračunom, mogu se u toj visini izvršavati u sljedećoj godini na način i pod uvjetima propisanima zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno odlukom o izvršavanju proračuna. (4) Ministar financija razrađuje pravilnikom, a predstavničko tijelo svojim aktom, način i uvjete izvršavanja proračuna s računa proračuna.

PRORAČUNSKA ZALIHA Članak 56.

(1) U proračunu se utvrđuju sredstva za proračunsku zalihu. (2) Sredstva proračunske zalihe koriste se za nepredviđene namjene, za koje u proračunu nisu osigurana sredstva, ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće predvidjeti. (3) Sredstva proračunske zalihe koriste se za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća, te za druge nepredviđene rashode tijekom godine. (4) Sredstva proračunske zalihe iz stavka 2. i 3. ovoga članka mogu iznositi najviše 0,50 posto planiranih proračunskih prihoda bez primitaka. (5) Visina sredstava proračunske zalihe iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje se zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna. (6) Sredstva proračunske zalihe ne mogu se koristiti za pozajmljivanje.

Članak 57.

(1) O korištenju sredstava proračunske zalihe iz članka 56. ovoga Zakona odlučuje Vlada, odnosno poglavarstvo, predsjednik Vlade, odnosno predsjednik poglavarstva i ministar financija. (2) Visina korištenja sredstava iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna. (3) Ministar financija obvezan je svaki mjesec izvijestiti Vladu, a predsjednik poglavarstva poglavarstvo o korištenju proračunske zalihe iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 58.

Ako se tijekom godine, na temelju propisa, smanji djelokrug ili nadležnost proračunskog korisnika, zbog čega se smanjuju sredstva, ili ako se ukine proračunski korisnik, neutrošena sredstva za njegove rashode i izdatke prenose se u proračunsku zalihu ili proračunskom korisniku koji preuzme njegove poslove.

POVRAT SREDSTAVA U PRORAČUN Članak 59.

(1) Ako se naknadno utvrdi da je isplata iz proračuna izvršena nezakonito i/ili neopravdano, proračunski korisnik mora odmah zahtijevati povrat proračunskih sredstava u proračun. (2) Ako se proračunskim nadzorom utvrdi da su sredstva korištena suprotno zakonu ili proračunu, inspektor proračunskog nadzora donosi rješenje o povratu sredstava u proračun. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Ministar financija uređuje pravilnikom iz članka 55. stavka 4. ovoga Zakona način povrata sredstava i vođenja evidencija o povratu sredstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

SUSTAV RAČUNA ZA IZVRŠAVANJE DRŽAVNOG PRORAČUNA I PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Članak 60.

(1) Državni proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju jedan račun za sva plaćanja. (2) Proračunski korisnici imaju jedan račun koji je dio računa proračuna iz stavka 1. ovoga članka. (3) Odgovorna osoba proračuna, odnosno proračunskog korisnika otvara račun iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

VI. UPRAVLJANJE IMOVINOM DRŽAVE I JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE IMOVINA DRŽAVE I JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Članak 61.

(1) Imovina države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prema ovome Zakonu, jest financijska i nefinancijska imovina u vlasništvu države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Za izvršavanje javnih službi i djelatnosti u javnom interesu država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može svojom imovinom osnovati ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe.

UPRAVLJANJE NOVČANIM SREDSTVIMA Članak 62.

(1) Raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna u skladu sa člankom 60. ovoga Zakona upravlja ministar financija, odnosno predsjednik poglavarstva. (2) Novčana sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu se polagati u Hrvatsku narodnu banku, poslovnu banku te ulagati u državne vrijednosne papire, poštujući načela sigurnosti, likvidnosti i isplativosti ulaganja. (3) Odluku o izboru banke iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar financija, odnosno predsjednik poglavarstva. (4) Novčana sredstva iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se ulagati u dionice i udjele trgovačkih društava.

OBVEZE PRAVNIH OSOBA U VEZI S IZVJEŠTAVANJEM Članak 63.

(1) Pravne osobe u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima najmanje 25 posto udjela u kapitalu moraju najkasnije u roku od 9 mjeseci nakon isteka poslovne godine, ali najmanje 30 dana prije objave poziva za sjednicu skupštine, dostaviti Ministarstvu financija, odnosno poglavarstvu dnevni red sjednice skupštine te podnijeti sve revizijske izvještaje i izvještaje nadzornih tijela za proteklu poslovnu godinu, ako ih ne sadrži dnevni red sjednice skupštine. (2) Vlada, odnosno poglavarstvo može podnijeti Saboru zahtjev za izvanrednu reviziju poslovanja pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima najmanje 25 posto udjela u kapitalu.

OSNIVANJE I PRESTANAK PRAVNIH OSOBA TE STJECANJE I PRODAJA KAPITALNIH ULOGA U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA Članak 64.

(1) O osnivanju i prestanku pravnih osoba čiji je osnivač ili suosnivač država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odlučuje Sabor, odnosno predstavničko tijelo na prijedlog Vlade, odnosno poglavarstva, osim ako posebnim zakonima ili Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nije drugačije utvrđeno. (2) Vlada, odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može, na prijedlog nadležnog ministra, odnosno poglavarstva odlučiti o kupnji dionica ili udjela u trgovačkom društvu ako su za kupnju osigurana sredstva u proračunu i ako se s time štiti javni interes, odnosno interes jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne odnose se na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su korisnici pomoći za područja posebne državne skrbi iz državnog proračuna. (4) U slučaju da prestane javni interes Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za vlasništvo dionica ili udjela u kapitalu pravnih osoba, Sabor, odnosno predstavničko tijelo, na prijedlog Vlade, odnosno poglavarstva, odlučuje da se dionice, odnosno udjeli u kapitalu prodaju, ako to nije u suprotnosti s posebnim zakonom.

PRODAJA DIONICA I UDJELA U KAPITALU DRŽAVE I JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Članak 65.

(1) Primici od prodaje dionica i udjela iz članka 64. ovoga Zakona koriste se samo za otplatu duga u Računu financiranja. (2) Ako se sredstva iz stavka 1. ovoga članka ostvare u iznosu većem od potrebnog za otplatu duga iz stavka 1. ovoga članka, koristit će se za nabavu nefinancijske i financijske imovine. (3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

NAPLATA REGRESNIH ZAHTJEVA S NASLOVA JAMSTVA Članak 66.

(1) Ako su za ispunjenje obveza iz ugovora o zajmu ili drugih obveza, za koje je proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dao jamstvo, korištena sredstva proračuna, uspostavlja se potraživanje od glavnog dužnika umjesto kojega je bila plaćena obveza. (2) Predsjednik poglavarstva odmah nakon izvršenja plaćanja obveza iz stavka 1. ovoga članka pokreće postupak za naplatu regresnog zahtjeva od glavnoga dužnika na osnovi ugovora o osiguranju potraživanja.

PRETVARANJE POTRAŽIVANJA U UDJEL U KAPITALU Članak 67.

(1) Republika Hrvatska može steći udjel u kapitalu trgovačkih društava bez naknade i iz sredstava proračuna. (2) Udjele u kapitalu trgovačkog društva Republika Hrvatska može stjecati: 1. pretvaranjem potraživanja po osnovi neplaćenih poreza, doprinosa i drugih obveznih davanja dužnika, 2. pretvaranjem potraživanja s osnova danih zajmova i plaćenih jamstava, 3. ulaganjem pokretnina i nekretnina, osim nekretnina koje se koriste za obavljanje javnih službi, 4. zamjenom dionica i udjela, 5. kupnjom iz sredstava državnog proračuna. (3) O stjecanju udjela Republike Hrvatske u kapitalu trgovačkog društva iz stavka 2. točke 1., 2., 3. i 4. ovoga članka odlučuje Vlada, na prijedlog nadležnog ministarstva, s kojim se suglasilo Ministarstvo financija. (4) O stjecanju udjela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kapitalu trgovačkog društva iz stavka 2. točke 2., 3. i 4. ovoga članka odlučuje predstavničko tijelo na prijedlog poglavarstva.

OTPIS, DJELOMIČAN OTPIS, ODGODA I OBROČNO PLAĆANJE DUGA Članak 68.

(1) Vlada može na prijedlog ministra financija, a na zahtjev dužnika, uz primjereno osiguranje i kamate, odgoditi plaćanje ili odobriti obročnu otplatu duga ako se time bitno poboljšavaju dužnikove mogućnosti otplate duga od kojega inače ne bi bilo moguće naplatiti cjelokupan dug. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ministar financija može na zahtjev dužnika, uz primjereno osiguranje i kamate, odgoditi plaćanje ili odobriti obročnu otplatu duga do iznosa utvrđenog zakonom o izvršavanju državnog proračuna. (3) Ministar financija može zahtijevati isplatu cjelokupnog duga, čija je naplata odgođena ako koji od obroka nije pravodobno plaćen. (4) Vlada može na prijedlog ministra financija prodati, otpisati ili djelomično otpisati potraživanje. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka ministar financija može prodati, otpisati ili djelomično otpisati potraživanje do iznosa utvrđenog zakonom o izvršavanju državnog proračuna. (6) Odredbe stavka 1. do 5. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (7) Vlada će uredbom propisati kriterije, mjerila i postupak za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te otpis ili djelomičan otpis potraživanja iz ovoga članka za državu i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (8) Pod dugovima se u ovom članku ne podrazumijevaju dugovi prema državi, odnosno jedinici lokalne i područne samouprave s naslova javnih davanja.

STJECANJE NEFINANCIJSKE DUGOTRAJNE IMOVINE DRŽAVE I JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Članak 69.

(1) Nefinancijska dugotrajna imovina može se stjecati kupnjom samo u opsegu potrebnom za ispunjavanje zadaća proračunskih korisnika. (2) Za stjecanje imovine bez naknade proračunski korisnik iz stavka 1. ovoga članka treba dobiti prethodnu suglasnost Vlade, odnosno poglavarstva ili drugog statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ovlaštenog tijela, ako bi takvo stjecanje prouzročilo veće troškove za državu, odnosno jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave.

SREDSTVA OD PRODAJE I ZAMJENE NEFINANCIJSKE DUGOTRAJNE IMOVINE DRŽAVE, ODNOSNO JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I OD NADOKNADE ŠTETE S OSNOVE OSIGURANJA Članak 70.

(1) Sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske dugotrajne imovine države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i od nadoknade štete s osnove osiguranja koriste se samo za kapitalne rashode države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Kapitalni rashodi iz stavka 1. ovoga članka jesu rashodi za nabavu nefinancijske imovine, rashodi za održavanje nefinancijske imovine, kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje za nabavu nefinancijske imovine i dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu te ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava. (3) Odredbe ovoga članka u dijelu koji se odnosi na ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava ne odnose se na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 64. stavka 3. ovoga Zakona.

VII. ZADUŽIVANJE, UPRAVLJANJE DUGOVIMA, JAMSTVA DRŽAVE I JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE TE JAVNOG SEKTORA ZADUŽIVANJE I DRŽAVNI DUG Članak 71.

(1) Osnovni cilj zaduživanja i upravljanja dugom jest osiguranje financijskih potreba državnog proračuna postizanjem najnižeg srednjoročnog i dugoročnog troška financiranja uz preuzimanje razboritog stupnja rizika. (2) Zaduživanje se može provesti u zemlji i inozemstvu u opsegu propisanom zakonom. (3) Zakonom o izvršavanju državnog proračuna utvrđuje se gornji iznos novog zaduživanja, kao i obveza s osnove tekućih otplata državnoga duga. (4) U razdoblju privremenog financiranja država se može zadužiti do iznosa koji je potreban za otplatu dospjele glavnice državnoga duga u tom razdoblju.

Članak 72.

(1) Zaduživanje se provodi u svrhu: 1. financiranja deficita državnog proračuna, 2. financiranja investicijskih projekata i posebnih programa, prema odobrenju Sabora, 3. isplate tekućih otplata državnog duga, 4. podmirenja dospjelih plaćanja u svezi s državnim jamstvima, 5. upravljanja likvidnošću proračuna, 6. pokrivanja potreba Hrvatske narodne banke za valutnom rezervom. (2) Zaduživanje u svrhu prijevremenog otkupa državnog duga provodi se s ciljem: 1. smanjenja postojeće visine troškova otplate državnoga duga, 2. produženja prosječnog vremena dospijeća (promjena trajanja otplate) državnoga duga, 3. postizanja uravnoteženog rasporeda plaćanja otplate državnoga duga.

Članak 73.

Zakonom o izvršavanju državnog proračuna utvrđuje se za proračunsku godinu ukupan iznos novoga državnog duga i državnih jamstava koja se mogu preuzeti ili izdati u tijeku proračunske godine i ukupan iznos državnoga duga na kraju proračunske godine.

Članak 74.

Omjer nepodmirenog iznosa državnog duga na kraju godine u odnosu na projekciju bruto domaćeg proizvoda može biti veći od prošlogodišnjeg omjera, s tim da navedeni omjer ne bude veći od 60 posto bruto domaćeg proizvoda.

Članak 75.

(1) Odluka o visini zaduživanja i iznosu državnih jamstava donosi se u skladu s iznosima i namjenama utvrđenima godišnjim proračunom i zakonom o izvršavanju državnog proračuna. (2) Ministar financija donosi odluku o zaduživanju državnog proračuna do visine utvrđene sukladno stavku 1. ovoga članka te potpisuje ugovore o zaduživanju državnog proračuna i državna jamstva. (3) Vlada može predložiti mjere ograničenja u vezi sa zaduživanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunskih korisnika navedenih u zakonu o izvršavanju državnog proračuna za određenu godinu. (4) Ministarstvo financija vodi popis duga, danih jamstava i zajmova.

Članak 76.

(1) Državni dug može se ugovoriti i platiti u kunama ili stranoj valuti. (2) Dospjele obveze s naslova plaćanja kamata i glavnice državnoga duga prioritetna su plaćanja države.

UPRAVLJANJE DRŽAVNIM DUGOM Članak 77.

(1) Država može uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira stjecati sredstva potrebna za povrat državnoga duga prije njegova dospijeća ili za otkup vlastitih vrijednosnih papira. (2) Ministar financija može prijevremeno otkupiti državne obveznice te prijevremeno otplatiti kredite i zajmove kada je otkup obveznica i prijevremena otplata kredita i zajmova dopuštena ugovorom, u slučaju da se prijevremeno plaćanje može obaviti sredstvima iz povoljnijeg oblika zaduživanja te će se time ostvariti ušteda u otplati kamata i druge pogodnosti. (3) Ministar financija može sklopiti poslove s izvedenim financijskim instrumentima radi postizanja povoljnije ročnosti, valutne ili kamatne strukture državnoga duga te što manjeg rizika pri međuvalutnim promjenama i porastu kamatnih stopa. (4) Zaduživanje radi prijevremenog otkupa obveznica te prijevremene otplate kredita i zajmova ne ulazi u ograničenja iz članka 71. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 78.

(1) Ministar financija može pozajmljena sredstva prenijeti državnim tijelima, financijskim institucijama i/ili drugim pravnim subjektima u skladu s ugovornim uvjetima, u slučaju kada se ugovorom o kreditu ili ugovorom o zajmu omogućava namjensko financiranje. (2) Državna tijela, financijske institucije i/ili drugi pravni subjekti iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti primljena sredstva za financiranje investicijskih projekata ili aktivnosti trećih strana koje ispunjavaju zahtjeve vjerovnika. (3) Državna tijela, financijske institucije i/ili drugi pravni subjekti iz stavka 1. ovoga članka po svakoj poslovnoj promjeni dostavljaju Ministarstvu financija knjigovodstvenu dokumentaciju o stanju i kretanju sredstava u okviru odobrenog kredita ili zajma na način koji odredi ministar financija.

UVJETI I NAČINI SKLAPANJA UGOVORA O KREDITU, UGOVORA O ZAJMU I DAVANJE DRŽAVNIH JAMSTAVA Članak 79.

(1) Zakonom o izvršavanju državnog proračuna Sabor može ovlastiti Vladu da sklapa ugovore o kreditu i ugovore o zajmu za određene namjene i daje jamstva za određene domaće pravne osobe u okviru svote za te namjene, utvrđene državnim proračunom za svaku pojedinu godinu. (2) Na prijedlog Ministarstva financija Vlada daje suglasnost za ugovore i jamstva iz stavka 1. ovoga članka na temelju posebne odluke za svaki pojedini posao.

Članak 80.

(1) Odluku o davanju državnih jamstava donosi Vlada, osim državnih jamstava koja su u nadležnosti Sabora. (2) Ministarstvo financija sudjeluje u pregovorima o uzimanju kredita ili zajma s državnim jamstvom te u ime Vlade odobrava ugovore o davanju državnih jamstava u skladu s odlukom Vlade. (3) Vlada može odrediti i druga državna tijela da zajedno s Ministarstvom financija sudjeluju u pregovorima o kreditima ili zajmovima s državnim jamstvom. (4) Ministar financija pravilnikom propisuje uvjete i način davanja državnih jamstava.

Članak 81.

(1) Država sklapa ugovor o kreditu ili ugovor o zajmu s nerezidentom i daje jamstvo po tim ugovorima s nerezidentom sukladno zakonu o izvršavanju državnog proračuna ili na temelju posebnog zakona za svaki ugovor. (2) Ugovori o kreditu, ugovori o zajmu i ugovori o jamstvu iz stavka 1. ovoga članka, sklopljeni s nerezidentima koji su subjekti međunarodnog prava te međunarodni ugovori na osnovi sukcesije na temelju kojih za državu nastaju ili mogu proisteći financijske obveze potvrđuju se zakonom. (3) Zakonom iz stavka 1. i 2. ovoga članka uređuju se izvori financijskih sredstava te uvjeti i načini podmirivanja obveza države koje proistječu ili mogu proisteći na osnovi ugovorenih kredita, zajmova ili jamstava. (4) Ministar financija sklapa poseban ugovor s korisnikom kredita ili zajma za jamstva iz stavka 1. ovoga članka nakon potpisivanja ugovora o jamstvu, a prije pokretanja postupka iz stavka 2. ovoga članka. (5) Republika Hrvatska će ugovorom iz stavka 4. ovoga članka, steći prava vjerovnika na iznos izvršenog plaćanja u vezi s obvezama iz ugovora o kreditu ili zajmu. (6) O kreditnim poslovima s inozemstvom izvješćuje se Hrvatska narodna banka, na način i u rokovima koje određuje Hrvatska narodna banka.

Članak 82.

(1) Pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom državnom vlasništvu sklapa ugovore o kreditu, ugovore o zajmu ili daje jamstva na osnovi odluke o suglasnosti Vlade, ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna. (2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži odredbe o obvezi otplate kredita ili zajma do konačne otplate i odredbe o ostalim jamstvima glede obeštećenja i osiguranja državnog proračuna u slučaju promjene vlasničkih odnosa kod korisnika kredita, zajma ili jamstva. (3) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka mora osigurati da se ugovori o kreditu i ugovori o zajmu ne sklapaju s namjerom izbjegavanja odredbe stavka 1. ovoga članka.

Članak 83.

Prijedlozi izmjena i dopuna ugovora o kreditu, ugovora o zajmu ili ugovora o jamstvu, kada su državna jamstva već dana, daju se uz prethodno odobrenje ministra financija.

Članak 84.

(1) Korisnici kredita i zajmova s državnim jamstvom svaki mjesec do 15. u mjesecu Ministarstvu financija dostavljaju informacije o stanju sredstava odobrenog kredita i zajma. (2) Ministar financija može prema potrebi zatražiti dodatne informacije o kreditima i zajmovima s državnim jamstvom od tijela državne uprave koja su predložila davanje državnoga jamstva.

Članak 85.

(1) Korisnici kredita i zajmova s državnim jamstvom dužni su uredno i redovito plaćati sve obveze prema vjerovniku. (2) Plaćanje u vezi s danim državnim jamstvom izvršava se: 1. kada korisnik kredita ili zajma ne izvrši potpuno ili djelomično plaćanje u skladu s uvjetima iz ugovora o kreditu ili ugovora o zajmu, 2. kada vjerovnik poduzme mjere i aktivnosti koje su utvrđene ugovorom o kreditu ili ugovorom o zajmu. (3) Kada se uvjeti iz stavka 2. točke 2. ovoga članka ne uređuju ugovorom o davanju državnog jamstva, ministar financija s vjerovnikom utvrđuje mjere koje će se poduzeti u slučaju dospijeća naplate iz državnog jamstva i rokove u kojima država treba podmiriti dospjele neplaćene obveze sukladno posebnim propisima. (4) Ministar financija posebnim ugovorom s korisnikom kredita ili zajma s državnim jamstvom utvrđuje način na koji država stječe prava vjerovnika za iznos izvršenog plaćanja s osnova državnog jamstva. (5) Korisnik kredita ili zajma dužan je izvršiti povrat svakog iznosa koji je Ministarstvo financija platilo s osnova državnog jamstva. (6) Ministar financija je ovlašten poduzimati sve mjere utvrđene ugovorom i zakonom za povrat iznosa plaćenih s osnova državnog jamstva.

ZADUŽIVANJE I DAVANJE JAMSTVA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Članak 86.

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se zaduživati uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira. (2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izdaje vrijednosne papire na temelju zakona.

Članak 87.

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se dugoročno zadužiti samo za investiciju koja se financira iz njezina proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko tijelo uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra financija. (2) Ugovor o zaduživanju sklapa predsjednik poglavarstva na osnovi donesenog proračuna, uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra financija. (3) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka obvezni je prilog ugovora o zaduživanju. (4) O zahtjevu za davanje suglasnosti za zaduživanje Vlada odlučuje u roku od 40 dana nakon podnošenja potpunog zahtjeva. (5) Suglasnost se ne izdaje ako je zahtjev u suprotnosti sa zakonom. (6) Ministar financija pravilnikom propisuje obvezne sastojke zahtjeva, obvezne priloge i dokumentaciju, način izvještavanja o zaduživanju te o davanju suglasnosti za zaduživanje, davanje jamstava i suglasnosti. (7) Ugovor sklopljen protivno odredbama stavka 2. ovoga članka ništetan je. (8) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvijestiti Ministarstvo financija o sklopljenom ugovoru u roku od 8 dana od dana sklapanja. (9) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvještavati Ministarstvo financija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o otplati zajma za koji je dobila suglasnost Vlade iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 88.

(1) Ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 86. ovoga Zakona može iznositi najviše do 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje. (2) U iznos ukupne godišnje obveze iz stavka 1. ovoga članka uključen je iznos prosječnog godišnjeg anuiteta po kreditima, zaj­movima, obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira i danih jamstava i suglasnosti iz članka 90. stavka 2. ovoga Zakona, te dospjele nepodmirene obveze iz prethodnih godina. (3) Godišnje obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira utvrđuju se za anuitetne obveznice u iznosu godišnjeg anuiteta, a za obveznice kod kojih se amortizira glavnica o dospijeću utvrđuju se za pretpostavljeno dospijeće pripadajućega godišnjeg dijela glavnice i pripadajućih kamata. (4) Pod ostvarenim proračunskim prihodima podrazumijevaju se ostvareni prihodi pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 18. točke 1. ovoga Zakona, umanjeni za prihode: 1. od domaćih i stranih pomoći i donacija, 2. iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu i 3. ostvarene s osnove dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija.  (5) Odredbe ovoga članka ne odnose se na projekte koji se sufinanciraju iz pretpristupnih programa i fondova Europske unije u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sudjeluju.

Članak 89.

(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: javni part­ner) mogu sklopiti ugovor o javno-privatnom partnerstvu ako ukupan godišnji iznos svih naknada, koje javni partner na temelju svih ugovora o javno-privatnom partnerstvu plaća privatnim partnerima ne prelazi 25 posto ostvarenoga proračunskog prihoda prethodne godine umanjenog za kapitalne prihode, uz mišljenje Ministarstva financija i drugih tijela prema posebnim propisima koji uređuju javno-privatno partnerstvo. (2) Pod ostvarenim proračunskim prihodima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prihodi navedeni u članku 88. stavku 4. ovoga Zakona. (3) Kapitalni prihodi iz stavka 1. ovoga članka jesu prihodi od prodaje nefinancijske imovine, primici od prodaje vrijednosnih papira i primici od prodaje dionica i udjela u glavnici.

Članak 90.

(1) Pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se dugoročno zaduživati samo za investiciju uz suglasnost većinskog vlasnika, odnosno osnivača. (2) U opseg mogućeg zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 88. ovoga Zakona uključuju se suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka: 1. za zaduživanje pravnih osoba u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su u godišnjim financijskim izvješćima za godinu koja prethodi godini u kojoj se zadužuju iskazale gubitak, 2. za zaduživanje pravnih osoba u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se zadužuju u razdoblju od dvije godine od dana upisa osnivanja u sudski registar, 3. za zaduživanje ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (3) Ako statutom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije propisano tko odlučuje o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, odluku donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, razmjerno njezinu udjelu u vlasništvu. (4) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvijestiti Ministarstvo financija o suglasnostima iz stavka 1. ovoga članka u roku od 8 dana od dane suglasnosti i sklopljenom ugovoru o zaduživanju pravnih osoba i ustanova iz stavka 2. ovoga članka u roku od 8 dana od dana sklapanja. (5) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvještavati Ministarstvo financija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o otplati na temelju ugovora o zaduživanju pravnih osoba i ustanova iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 91.

(1) Jedinica područne (regionalne) samouprave može dati jamstvo jedinici lokalne samouprave na svojem području uz suglasnost Vlade. Dano jamstvo uključuje se u opseg mogućeg zaduživanja jedinice područne (regionalne) samouprave iz članka 88. ovoga Zakona. (2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može dati jamstvo pravnoj osobi u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanovi čiji je osnivač za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove. Dano jamstvo uključuje se u opseg mogućeg zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 88. ovoga Zakona. (3) Ako statutom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije propisano tko odlučuje o jamstvu iz stavka 2. ovoga članka, odluku donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, razmjerno njezinu udjelu u vlasništvu. (4) Većinski vlasnik, odnosno osnivač obvezan je prije davanja jamstva iz stavka 2. ovoga članka ishoditi suglasnost ministra financija. (5) Ugovor o jamstvu iz stavka 1. i 2. ovoga članka u ime jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sklapa predsjednik poglavarstva. (6) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvijestiti Ministarstvo financija o sklopljenom ugovoru o jamstvu iz stavka 1. i 2. ovoga članka u roku od 8 dana od dana sklapanja. (7) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvještavati Ministarstvo financija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o stanju aktivnih jamstava za koja je dana suglasnost.

Članak 92.

(1) Novoustrojena jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smije se zaduživati, davati suglasnosti i jamstva za zaduživanje dok nisu uređeni međusobni imovinskopravni odnosi prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. (2) Nakon uređenja međusobnih imovinskopravnih odnosa smije se zaduživati i davati jamstva samo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja na dan 31. prosinca godine kada je prestala djelovati prijašnja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije prekoračila granicu za zaduživanje i davanje jamstava prema odredbama članka 88. ovoga Zakona. (3) Ako se za novoustrojenu jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave ne mogu ustanoviti ostvareni prihodi u godini koja prethodi godini zaduživanja, kao mjerilo koriste se procijenjeni prihodi u tekućoj godini.

ZADUŽIVANJE I DAVANJE JAMSTAVA IZVANPRORAČUNSKIH KORISNIKA PRORAČUNA Članak 93.

(1) Izvanproračunski korisnici državnog proračuna mogu se zaduživati i davati jamstva samo pod uvjetima koje utvrđuje Vlada odlukom na prijedlog ministra financija. (2) Ukupna visina zaduženja i danih jamstava iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se zakonom o izvršavanju državnog proračuna.

Članak 94.

(1) Izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se zaduživati i davati jamstva samo za investicije uz suglasnost jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zaduživanje i dano jamstvo uz danu suglasnost uključuje se u opseg mogućeg zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 88. ovoga Zakona. (2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna je prije davanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka ishoditi suglasnost ministra financija. (3) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvijestiti Ministarstvo financija o sklopljenom ugovoru o zaduživanju i danom jamstvu iz stavka 1. ovoga članka u roku od 8 dana od dana sklapanja. (4) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvještavati Ministarstvo financija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o otplati zajma i o stanju aktivnih jamstava za koja je dana suglasnost. (5) Ukupna visina zaduženja i danih jamstava iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se odlukom o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za pojedinu godinu.

VIII. OVLASTI I ODGOVORNOSTI ČELNIKA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I PRORAČUNSKOG KORISNIKA I NAČELO RAZDVAJANJA DUŽNOSTI OVLASTI I ODGOVORNOSTI ČELNIKA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I PRORAČUNSKOG KORISNIKA Članak 95.

(1) Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika odgovoran je za: a) planiranje i izvršavanje svog dijela proračuna, b) prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti i njihovo uplaćivanje u proračun, c) preuzimanje obveza, verifikaciju obveza, izdavanje naloga za plaćanje na teret proračunskih sredstava tijela koje vodi i utvrđivanje prava naplate te za izdavanje naloga za naplatu u korist proračunskih sredstava, d) zakonitost, svrhovitost, učinkovitost i za ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima. (2) Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika može, za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, ovlastiti druge osobe posebnom odlukom u skladu s aktima o unutarnjem ustrojstvu. Prenošenjem ovlasti prenosi se i odgovornost, čime se ne isključuje odgovornost čelnika. (3) Prijenos ovlasti iz stavka 2. ovoga članka čelnik mora obaviti poštujući načelo razdvajanja dužnosti.

NAČELO RAZDVAJANJA DUŽNOSTI Članak 96.

Dužnosti zakonitog izvršavanja naloga iz članka 95. ovoga Zakona u skladu s financijsko-računovodstvenim propisima i dužnosti zakonitog i svrhovitog trošenja javnog novca za namjene utvrđene proračunom i financijskim planom nespojive su.

IX. PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO SADRŽAJ RAČUNOVODSTVA Članak 97.

Proračunskim računovodstvom uređuju se poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, sadržaj računa računskog plana, priznavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, procjenjivanje bilančnih pozicija, revalorizacija, financijsko izvještavanje i druga područja u svezi s proračunskim računovodstvom.

NAČELA PRORAČUNSKOG RAČUNOVODSTVA Članak 98.

(1) Proračunsko računovodstvo temelji se na općeprihvaćenim računovodstvenim načelima: točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja, te na međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor. (2) Proračunsko računovodstvo vodi se po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz računskog plana.

PRIMJENA PRORAČUNSKOG RAČUNOVODSTVA Članak 99.

(1) Proračunsko računovodstvo primjenjuju proračuni i proračunski korisnici iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Proračunsko računovodstvo primjenjuju izvanproračunski korisnici iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona samo glede financijskog izvještavanja.

OVLASTI ZA DONOŠENJE PRAVILNIKA Članak 100.

(1) Ministar financija donosi pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu. (2) Ministar financija donosi pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu.

ODGOVORNOST I OBVEZE Članak 101.

(1) Odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika odgovorna je za ustroj te za zakonito i pravilno vođenje proračunskog računovodstva. (2) Vođenje proračunskog računovodstva može se povjeriti ovlaštenoj stručnoj organizaciji ili osobi. (3) Za sastavljanje financijskih izvještaja odgovorna je osoba koja rukovodi službom računovodstva jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika ili osoba kojoj je povjereno vođenje računovodstva. (4) Odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika ili osoba koju ona ovlasti potpisuje financijske izvještaje i odgovorna je za njihovo podnošenje.

POSLOVNE KNJIGE I KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE Članak 102.

(1) Poslovne knjige jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika jesu dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige. (2) Ministar financija pravilnikom iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona propisuje vrstu i sadržaj poslovnih knjiga iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 103.

(1) Knjigovodstvena isprava pisani je ili memorirani elektronički dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni. (2) Unos podataka u poslovne knjige temelji se na vjerodostojnim, istinitim i urednim knjigovodstvenim ispravama. (3) Odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika ili osoba koju ona ovlasti ovjerava svojim potpisom, odnosno elektroničkim potpisom vjerodostojnost knjigovodstvene isprave. (4) Podatke iz stavka 2. ovoga članka odgovorna osoba osigurava i u pisanom obliku.

NAČELA ISKAZIVANJA IMOVINE, OBVEZA, VLASTITIH IZVORA, PRIHODA I RASHODA Članak 104.

(1) Priznavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka temelji se na modificiranom računovodstvenom načelu nastanka događaja. (2) Procjena imovine, obveza i izvora vlasništva obavlja se po modificiranom računovodstvenom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška. (3) Ministar financija pravilnikom iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona propisuje pojam i značenje modificiranoga računovodstvenog načela nastanka događaja i postupak revalorizacije dugotrajne imovine.

FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE Članak 105.

(1) Proračun i proračunski korisnici moraju sastavljati financijske izvještaje. (2) Financijski izvještaji proračuna i proračunskih korisnika jesu izvještaji o stanju i strukturi, te promjenama u vrijednosti i obujmu imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda, rashoda, primitaka i izdataka, odnosno novčanih tokova. (3) Financijski izvještaji sastavljaju se za razdoblja u tijeku proračunske godine i za tekuću proračunsku godinu. (4) Financijski izvještaji za razdoblja u tijeku godine čuvaju se do predaje financijskih izvještaja za isto razdoblje sljedeće godine, a godišnji financijski izvještaj čuva se trajno i u izvorniku. (5) Korisnici iz članka 2. ovoga Zakona moraju izraditi i dostaviti financijske izvještaje u skladu s pravilnikom iz članka 100. stavka 2. ovoga Zakona. (6) Ministar financija pravilnikom iz članka 100. stavka 2. ovoga Zakona propisuje oblik i sadržaj financijskih izvještaja, razdoblja za koja se sastavljaju te obvezu i rokove njihova dostavljanja.

Članak 106.

Za potrebe izrade financijskih izvještaja iz članka 105. ovoga Zakona središnje tijelo državne uprave nadležno za upravljanje državnom imovinom izrađuje i dostavlja Ministarstvu financija do 15. veljače tekuće proračunske godine popis državne imovine sa stanjem na dan 31. prosinca godine za koju se podnosi popis.

Članak 107.

(1) Ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela konsolidiraju financijske izvještaje proračunskih korisnika koji su, prema organizacijskoj klasifikaciji, u njihovoj nadležnosti i svoj financijski izvještaj te sastavljaju konsolidirani financijski izvještaj koji dostavljaju Ministarstvu financija. (2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave konsolidira financijske izvještaje proračunskih korisnika koji su, prema organizacijskoj klasifikaciji u njezinoj nadležnosti i svoj financijski izvještaj te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj koji dostavlja Ministarstvu financija. (3) Ministarstvo financija konsolidira: 1. konsolidirani financijski izvještaj iz stavka 1. ovoga članka i financijski izvještaj državnog proračuna te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj državnog proračuna, 2. konsolidirani financijski izvještaj državnog proračuna iz točke 1. ovoga stavka i financijske izvještaje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj središnjeg proračuna, 3. konsolidirane financijske izvještaje proračuna svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijske izvještaje svih izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te ih iskazuje u konsolidiranom financijskom izvještaju, 4. konsolidirani financijski izvještaj središnjeg proračuna iz točke 2. ovoga stavka i konsolidirane financijske izvještaje iz točke 3. ovoga stavka te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj općeg proračuna.

X. POLUGODIŠNJI I GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA SADRŽAJ POLUGODIŠNJEG I GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU PRORAČUNA Članak 108.

(1) Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna sadrže: 1. prikaz ukupnih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka na razini odjeljka ekonomske klasifikacije, 2. posebni dio proračuna po organizacijskoj i programskoj klasifikaciji te razini odjeljka ekonomske klasifikacije, 3. izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala, 4. izvještaj o korištenju proračunske zalihe, 5. izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima, 6. obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka, 7. obrazloženje makroekonomskih pokazatelja. (2) Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna uz sadržaj iz točke 1.do 7. iz stavka 1. ovoga članka, obuhvaća i: 1. izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika na razini odjeljka ekonomske klasifikacije, 2. obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika, 3. deficit općeg proračuna. (3) Odredba stavka 1. ovoga članka osim točke 7. i odredba stavka 2. ovoga članka osim točke 3. na odgovarajući način primjenjuju se na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (4) Ministar financija pravilnikom o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna propisuje sadržaj i obveznike izrade polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna.

DONOŠENJE POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU PRORAČUNA Članak 109.

(1) Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije dostavlja Vladi, odnosno poglavarstvu polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za prvo polugodište tekuće proračunske godine do 5. rujna tekuće proračunske godine. (2) Vlada, odnosno poglavarstvo podnosi Saboru, odnosno predstavničkom tijelu, na donošenje polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna do 15. rujna tekuće proračunske godine.

DONOŠENJE GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU PRORAČUNA Članak 110.

(1) Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije, izrađuje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i dostavlja ga Vladi, odnosno poglavarstvu, do 1. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu. (2) Vlada, odnosno poglavarstvo podnosi Saboru, odnosno predstavničkom tijelu, na donošenje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

PODNOŠENJE POLUGODIŠNJEG I GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU FINANCIJSKOG PLANA IZVANPRORAČUNSKIH KORISNIKA Članak 111.

(1) Izvanproračunski korisnik mora polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana za proteklo razdoblje, zajedno s obrazloženjem, sastaviti i dostaviti Ministarstvu financija do 30. srpnja tekuće godine, odnosno do 31. ožujka tekuće proračunske godine. (2) Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskih korisnika Vlada, odnosno poglavarstvo, podnosi na suglasnost Saboru, odnosno predstavničkom tijelu, zajedno s polugodišnjim i godišnjim izvještajem o izvršenju proračuna iz članka 109. i 110. ovoga Zakona.

DOSTAVA GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Članak 112.

Poglavarstvo dostavlja Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u roku od 15 dana nakon što ga donese njegovo predstavničko tijelo.

DOSTAVA PODATAKA PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Članak 113.

Jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja podatke ne dostavi u roku i na način propisan odredbom članka 40., 87., 90., 91., 94. i 112. ovoga Zakona privremeno se obustavlja doznačivanje pomoći i pomoći izravnanja iz državnog proračuna.

XI. POMOĆI EUROPSKE UNIJE Članak 114.

(1) Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava pomoći Europske unije planiraju se u državnom proračunu. (2) Sustav provedbe pomoći Europske unije uređuje se posebnim zakonima i sukladno međunarodno preuzetim obvezama Republike Hrvatske. (3) Republika Hrvatska kao korisnica pomoći Europske unije, kroz sustav provedbe pomoći Europske unije obvezno osigurava: a) primjenu principa podjele odgovornosti, b) funkcioniranje financijskih internih kontrola, c) posebno praćenje projekata koji se financiraju iz sredstava Europske unije i godišnje izvještavanje o rashodima, d) postojanje institucije za obavljanje nezavisne vanjske revizije, e) transparentan, nediskriminirajući proces javne nabave kojim se sprječavaju sukobi interesa, f) redovite kontrole kojima se osigurava pravilno izvršavanje aktivnosti koje se financiraju iz sredstava pomoći Europske unije, g) poduzimanje odgovarajućih mjera za prevenciju nepravilnosti i prijevara te ako je potrebno pokretanje sudskog postupka za povrat krivo potrošenih sredstava. (4) Republika Hrvatska kao korisnica pomoći Europske unije obvezna je osigurati zaštitu financijskih interesa Europske unije uspostavljanjem sustava za suzbijanje nepravilnosti i prijevara (AFCOS).

XII. PRORAČUNSKI NADZOR OBUHVAT PRORAČUNSKOG NADZORA Članak 115.

(1) Proračunski nadzor postupak je nadziranja zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava kojim se nalažu mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. (2) Proračunski nadzor obuhvaća nadzor računovodstvenih, financijskih i ostalih poslovnih dokumenata subjekata nadzora. (3) Ministarstvo financija obavlja proračunski nadzor proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, pravnih i fizičkih osoba koje dobivaju sredstva iz proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika kao i nadzor korištenja kreditnih sredstava s osnove jamstva države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (4) Ministar financija donosi pravilnik o proračunskom nadzoru u kojem propisuje ciljeve, djelokrug, sadržaj, način i uvjete, ovlaštenu osobu proračunskog nadzora i mjere proračunskog nadzora.

NAČIN OBAVLJANJA PRORAČUNSKOG NADZORA Članak 116.

(1) Proračunski nadzor obavlja se po predstavkama građana, zahtjevima središnjih tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba iz kojih proizlazi sumnja na nepravilnost ili prijevaru, te po nalogu ministra financija. (2) Proračunski nadzor poslovanja proračunskog korisnika obavlja se izravnim nadzorom kod subjekta nadzora, odnosno analizom njegove financijsko-računovodstvene dokumentacije. (3) Na postupak proračunskog nadzora odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Članak 117.

(1) Inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj, sastavlja u ime Ministarstva financija optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave. (2) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave. (3) Prekršajni se progon ne može pokrenuti nakon isteka tri godine od počinjenja prekršaja.

Članak 118.

(1) Na pravila vođenja prekršajnog postupka, žalbeni postupak i izvanredne pravne lijekove primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona. (2) Glede prisilne naplate pravomoćno izrečene novčane kazne u prekršajnom postupku primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.

Članak 119.

Ako inspektor proračunskog nadzora u postupku nadzora utvrdi radnje za koje postoji osnovana sumnja o učinjenom kaznenom djelu, podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

OBVEZA SUDJELOVANJA SUBJEKTA NADZORA U POSTUPKU NADZORA Članak 120.

(1) Odgovorna osoba subjekta nadzora ili od nje ovlaštena osoba dužna je sudjelovati u postupku nadzora i na zahtjev inspektora proračunskog nadzora dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju. (2) Odgovorna osoba subjekta nadzora dužna je omogućiti nesmetano obavljanje proračunskog nadzora uz osiguranje odgovarajućih uvjeta rada.

POSEBNE OVLASTI OSOBA KOJE OBAVLJAJU PRORAČUNSKI NADZOR Članak 121.

(1) Ovlaštene osobe proračunskog nadzora su inspektori proračunskog nadzora Ministarstva financija. (2) Inspektori proračunskog nadzora imaju službene iskaznice koje izdaje ministar financija. (3) Ministar financija donosi pravilnik kojim propisuje izgled službene iskaznice inspektora proračunskog nadzora, vođenje očevidnika o službenim iskaznicama te način njihova izdavanja, uporabe i zamjene.

Članak 122.

Inspektor proračunskog nadzora dužan je čuvati poslovnu i profesionalnu tajnu i klasificirane podatke za koje sazna tijekom obavljanja nadzora i drugih poslova iz svoje nadležnosti u skladu s utvrđenim stupnjem tajnosti.

XIII. PRIPREMA I PROVEDBA IZOBRAZBE Članak 123.

(1) Ministarstvo financija priprema i provodi izobrazbu i usavršavanje za djelatnike u javnom sektoru. (2) Ministarstvo financija organizira specijalistički program izobrazbe u području javnih financija za državne službenike sukladno posebnim propisima. (3) Nakon završenog programa izobrazbe izdaje se potvrda. (4) Program, kategorije izobrazbe, uvjete za polaznike, organizaciju, način provedbe i uvjete što ih moraju ispunjavati osobe koje sudjeluju u provedbi izobrazbe, te izgled i sadržaj potvrde o završenom programu propisuje Vlada uredbom o oblicima, načinima i uvjetima izobrazbe u području javnih financija.

XIV. PREKRŠAJNE ODREDBE Članak 124.

Novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 2.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba: 1. ako se sredstva proračuna ne koriste sukladno odredbi članka 5. stavka 2. ovoga Zakona, 2. ako pri izradi prijedloga i pri predlaganju plana razvojnog programa proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave postupi suprotno članku 33. stavku 1. i 2. i članku 34. ovoga Zakona, 3. ako proračunski korisnik državnog proračuna ne izradi financijski plan sukladno članku 41. stavku 1. ovoga Zakona, 4. ako proračunski korisnik jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne postupi sukladno članku 41. ovoga Zakona, 5. ako proračunski korisnik u razdoblju privremenog financiranja ne financira iste programe i poveća broj zaposlenih suprotno članku 42. stavku 6. ovoga Zakona, 6. ako proračunski korisnik u razdoblju privremenog financiranja preuzme nove obveze, a što je suprotno članku 42. stavku 7. ovoga Zakona, 7. ako proračunski korisnik preuzme obveze na teret državnog proračuna suprotno članku 44. stavku 1. ovoga Zakona, 8. ako proračunski korisnik preuzme obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama suprotno članku 44. stavku 2.ovoga Zakona, 9. ako proračunski korisnik preuzme obveze po investicijskim projektima suprotno članku 45. stavku 1. i 2. ovoga Zakona, 10. ako proračunska sredstva budu preraspoređena suprotno članku 46. stavku 1., 2., i 4. ovoga Zakona, 11. ako proračunski korisnik ne utvrdi, ne naplati i ne uplati u proračun prihode i primitke sukladno članku 47. stavku 1. i 2. ovoga Zakona te ako ne izvršava rashode i izdatke sukladno članku 47. stavku 1. ovoga Zakona, 12. ako se postupa suprotno članku 48. stavku 2. ovoga Zakona, 13. ako se postupa suprotno članku 52. stavku 2. ovoga Zakona, 14. ako se pri plaćanju predujma postupi suprotno članku 53. ovoga Zakona, 15. ako proračunski korisnik postupi suprotno članku 60. stavku 2. ovoga Zakona, 16. ako se svota od prodaje dionica i udjela koristi suprotno članku 65. stavku 1. ovoga Zakona, 17. ako sredstva dobivena od prodaje dionica i udjela koristi suprotno odredbama članka 65. stavka 2. ovoga Zakona, 18. ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži suprotno članku 87. stavku 1. ovoga Zakona, 19. ako javni partner sklopi ugovor o javno-privatnom partnerstvu suprotno članku 89. ovoga Zakona, 20. ako se pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži suprotno članku 90. stavku 1. ovoga Zakona, 21. ako jedinica područne (regionalne) samouprave daje jamstvo jedinici lokalne samouprave suprotno članku 91. stavku 1. ovoga Zakona, 22. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daje jamstvo pravnoj osobi u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanovi čiji je osnivač suprotno članku 91. stavku 2. ovoga Zakona, 23. ako odluka o davanju jamstva nije donesena sukladno članku 91. stavku 3. ovoga Zakona, 24. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave postupi suprotno članku 91. stavku 4. ovoga Zakona, 25. ako se novoustrojena jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži, daje suglasnost i jamstvo za zaduživanje suprotno članku 92. stavku 1. ovoga Zakona, 26. ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži i daje jamstvo suprotno članku 92. stavku 2. ovoga Zakona, 27. ako se izvanproračunski korisnik državnog proračuna zaduži i daje jamstvo suprotno članku 93. stavku 1. ovoga Zakona, 28. ako se izvanproračunski korisnik proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži i daje jamstvo suprotno članku 94. stavku 1. ovoga Zakona.

Članak 125.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba proračuna i proračunskog korisnika: 1. ako se izrada i izvršavanje proračuna ne temelji na načelima utvrđenima u članku 4. ovoga Zakona, 2. ako se sredstva proračuna ne koriste sukladno članku 5. stavku 2. ovoga Zakona, 3. ako pri izradi prijedloga i pri predlaganju plana razvojnog programa proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave postupi suprotno članku 33. stavku 1. i 2. i članku 34. ovoga Zakona, 4. ako upravno tijelo nadležno za proračunskog korisnika ne izrađuje zajednički prijedlog plana razvojnog programa sukladno članku 33. stavku 3. ovoga Zakona, 5. ako proračunski korisnik državnog proračuna ne izradi financijski plan sukladno članku 41. stavku 1. ovoga Zakona, 6. ako proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave postupi suprotno članku 41. ovoga Zakona, 7. ako se privremeno financiranje obavlja suprotno članku 42. stavku 3. ovoga Zakona, 8. ako proračunski korisnik u razdoblju privremenog financiranja ne financira iste programe i poveća broj zaposlenih suprotno članku 42. stavku 6. ovoga Zakona, 9. ako proračunski korisnik u razdoblju privremenog financiranja preuzme nove obveze, a što je suprotno članku 42. stavku 7. ovoga Zakona, 10. ako proračunski korisnik preuzme obveze na teret državnog proračuna suprotno članku 44. stavku 1. ovoga Zakona, 11. ako proračunski korisnik preuzme obveze po ugovorima koje zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama suprotno članku 44. stavku 2. ovoga Zakona, 12. ako proračunski korisnik preuzme obveze po investicijskim projektima suprotno članku 45. stavku 1. i 2. ovoga Zakona, 13. ako proračunska sredstva budu preraspoređena suprotno članku 46. stavku 1., 2., i 4. i ne bude obaviješten Sabor odnosno predstavničko tijelo o preraspodjelama sukladno odredbi članka 46. stavka 5. ovoga Zakona, 14. ako proračunski korisnici i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne utvrde, ne naplate i ne uplate u proračun prihode i primitke sukladno članku 47. stavku 1. i 2. ovoga Zakona te ako ne izvršavaju rashode i izdatke sukladno članku 47. stavku 1. ovoga Zakona, 15. ako se postupa suprotno članku 48. stavku 2. ovoga Zakona, 16. ako se postupa suprotno članku 50. stavku 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona, 17. ako se postupa suprotno članku 52. stavku 2. ovoga Zakona, 18. ako se pri plaćanju predujma postupi suprotno članku 53. ovoga Zakona, 19. ako se rashod i izdatak iz proračuna ne temelji na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi kojom se dokazuje obveza plaćanja sukladno članku 54. stavku. 1. ovoga Zakona, 20. ako prije isplate ne provjeri i ne potpiše pravni temelj i visinu obveze koja proizlazi iz knjigovodstvene isprave sukladno članku 54. stavku 2. ovoga Zakona, 21. ako proračunski korisnik, nakon što naknadno utvrdi da je isplata iz proračuna izvršena nezakonito i/ili neopravdano, ne postupi sukladno članku 59. stavku 1. ovoga Zakona, 22. ako proračunski korisnik postupi suprotno članku 60. stavku 3. ovoga Zakona, 23. ako se novčana sredstva ulažu suprotno članku 62. stavku 4. ovoga Zakona, 24. ako se svota od prodaje dionica i udjela koristi suprotno članku 65. stavku 1. ovoga Zakona, 25. ako se sredstva dobivena od prodaje dionica i udjela upotrijebe suprotno članku 65. stavku 2. ovoga Zakona, 26. ako nefinancijska dugotrajna imovina nije stečena sukladno članku 69. stavku 1. i 2. ovoga Zakona, 27. ako se sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske dugotrajne imovine države odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te od nadoknade štete s osnove osiguranja koriste suprotno članku 70. ovoga Zakona, 28. ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži suprotno članku 87. stavku 1. ovoga Zakona, 29. ako ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 86. ovoga Zakona iznosi više od 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, a što je suprotno članku 88. stavku 1. ovoga Zakona, 30. ako se pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži suprotno članku 90. stavku 1. ovoga Zakona, 31. ako jedinica područne (regionalne) samouprave daje jamstvo jedinici lokalne samouprave suprotno članku 91. stavku 1. ovoga Zakona, 32. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daje jamstvo pravnoj osobi u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanovi čiji je osnivač suprotno članku 91. stavku 2. ovoga Zakona, 33. ako odluka o davanju jamstva nije donesena sukladno članku 91. stavku 3. ovoga Zakona, 34. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave postupi suprotno članku 91. stavku 4. ovoga Zakona, 35. ako se novoustrojena jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži, daje suglasnost i jamstvo za zaduživanje suprotno članku 92. stavku 1. ovoga Zakona, 36. ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži i daje jamstvo suprotno članku 92. stavku 2. ovoga Zakona, 37. ako ne postupa sukladno odgovornostima utvrđenima u članku 95. stavku 1. i 3. ovoga Zakona, 38. ako ne razgraniči dužnosti sukladno članku 96. ovoga Zakona, 39. ako ne ustroji i ne vodi proračunsko računovodstvo sukladno članku 101. stavku 1. i 2. ovoga Zakona, 40. ako financijski izvještaji nisu sastavljeni, potpisani i podneseni sukladno članku 101. stavku 3. i 4. ovoga Zakona, 41. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunski korisnik ne vodi poslovne knjige sukladno članku 102. stavku 1. ovoga Zakona, 42. ako knjigovodstvene isprave i postupanje s njima nije sukladno članku 103. ovoga Zakona, 43. ako se financijski izvještaji ne sastavljaju sukladno članku 105. stavku 1., 2. i 3. ovoga Zakona, 44. ako se financijski izvještaji ne čuvaju sukladno članku 105. stavku 4. ovoga Zakona, 45. ako proračunski korisnici ne izrade i ne dostave financijske izvještaje sukladno članku 105. stavku 5. ovoga Zakona, 46. ako se ne konsolidiraju i ne dostavljaju financijski izvještaji sukladno članku 107. stavku 1. i 2. ovoga Zakona, 47. ako sadržaj polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna nije sukladan članku 108. stavku 1.,2. i 3. ovoga Zakona, 48. ako godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dostavi sukladno članku 112. ovoga Zakona, 49. ako ne sudjeluje u postupku nadzora i ne da na uvid zatraženu dokumentaciju sukladno članku 120. stavku 1. ovoga Zakona, 50. ako onemogući nesmetano obavljanje proračunskog nadzora suprotno članku 120. stavku 2. ovoga Zakona.

Članak 126.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba izvanproračunskog korisnika: 1. ako se izvanproračunski korisnik državnog proračuna zaduži i daje jamstva suprotno članku 93. stavku 1. i 2. ovoga Zakona, 2. ako se izvanproračunski korisnik proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži i daje jamstva suprotno članku 94. stavku 1. i 2. ovoga Zakona, 3. ako izvanproračunski korisnik ne izradi i ne dostavi polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana sukladno članku 111. stavku 1. ovoga Zakona.

Članak 127.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba javnog partnera: – ako se postupi suprotno članku 89. ovoga Zakona.

Članak 128.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj inspektor proračunskog nadzora: – ako postupi suprotno članku 122. ovoga Zakona.

Članak 129.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba proračuna i proračunskog korisnika: 1. ako prihodi, primici, rashodi i izdaci nisu iskazani sukladno članku 21. stavku 1. i 2. ovoga Zakona, 2. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvijesti Ministarstvo financija sukladno članku 87. stavku 8. i 9. ovoga Zakona, 3. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvijesti Ministarstvo financija sukladno članku 90. stavku 4. i 5. ovoga Zakona, 4. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvijesti Ministarstvo financija sukladno članku 91. stavku 6. i 7. ovoga Zakona.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 130.

Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, br. 109/07.): – u članku 3. točki 19. ovoga Zakona riječi: »poglavarstvo općine, Grada Zagreba, grada i županije (u daljnjem tekstu: poglavarstvo)« zamjenjuju se riječima: »u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik, a u županiji župan (u daljnjem tekstu: načelnik, gradonačelnik, župan)«, – u članku 14. stavku 2. ovoga Zakona riječi: »odnosno predsjednika poglavarstva«, brišu se, – u članku 57. stavku 1. ovoga Zakona riječi: »odnosno predsjednik poglavarstva« brišu se, – u članku 57. stavku 3. ovoga Zakona riječi: »a predsjednik poglavarstva poglavarstvo« zamjenjuju se riječima: »a načelnik, gradonačelnik, župan predstavničko tijelo«, – u cijelom tekstu ovoga Zakona riječ: »poglavarstvo« i riječi: »predsjednik poglavarstva« u odgovarajućem padežu zamjenjuju se riječima: »načelnik, gradonačelnik, župan« u odgovarajućem padežu.

Članak 131.

(1) Uredbu iz članka 45. stavka 3., članka 68. stavka 7. i članka 123. stavka 4. ovoga Zakona Vlada će donijeti u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Pravilnik iz članka 55. stavka 4., članka 80. stavka 4. i članka 108. stavka 4. ovoga Zakona ministar financija donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (3) Pravilnik iz članka 2. stavka 3., članka 21. stavka 3., članka 87. stavka 6., članka 100. stavka 1. i 2., članka 115. stavka 4., članka 121. stavka 3. ovoga Zakona ministar financija donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 132.

Do dana stupanja na snagu propisa iz članka 131. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ostaju na snazi odredbe: 1. Pravilnika o utvrđivanju korisnika proračuna i vođenju registra korisnika proračuna (»Narodne novine«, br. 80/04.), 2. Pravilnika o proračunskim klasifikacijama (»Narodne novine«, br, 94/07.) 3. Naputka o izvršavanju državnog proračuna s jedinstvenog računa riznice (»Narodne novine«, br. 4/01.), 4. Pravilnika o postupku zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i davanju jamstva jedinica područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 55/04.), 5. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (»Narodne novine«, br. 27/05. i 127/07.), 6. Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (»Narodne novine«, br. 27/05. i 2/07.), 7. Pravilnika o proračunskom nadzoru (»Narodne novine«, br. 42/04. i 6/06.), 8. Pravilnika o službenoj iskaznici inspektora proračunskog nadzora (»Narodne novine«, br. 42/04.).

Članak 133.

Na proračunske fondove osnovane do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, do njihova prestanka, primjenjuju se odredbe članka 57. stavka 2., članka 58., 59., 60., 61. i 140. točke 31., 32. i 33. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 96/03.).

Članak 134.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti: 1. Zakon o proračunu (»Narodne novine«, br. 96/03.), 2. Uredba o računovodstvu proračuna (»Narodne novine«, br. 96/94., 108/96., 119/01. i 74/02.), 3. Uredba o sustavu glavne knjige riznice te načinu vođenja jedinstvenog računa riznice (»Narodne novine«, br. 97/95.), 4. Pravilnik o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti (»Narodne novine«, br. 146/98.).

Članak 135.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2009.

Klasa: 400-06/08-01/05 Zagreb, 15. srpnja 2008.

HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, v. r.