Objavljeno u NN 143/14 od 03.02.2014.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 25. studenoga 2014. godine.

Klasa: 011-01/14-01/151

Urbroj: 71-05-03/1-14-2

Zagreb, 28. studenoga 2014.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Članak 1.

U Zakonu o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13. i 83/14.) u članku 6. stavku 3. točka 2. mijenja se i glasi:

»2. za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima,«.

Članak 2.

U članku 8. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Porez na dohodak plaća se po stopi od 12% na poreznu osnovicu do visine 2.200,00 kuna, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između 2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kuna.«.

Članak 3.

U članku 9. stavku 1. točke 1., 2. i 3. brišu se.

Dosadašnje točke 4. do 7. postaju točke 1. do 4.

U stavku 2. točki 2.4. iza zareza dodaju se riječi: »osim imovine iz članka 27.a ovoga Zakona,«.

Članak 4.

U članku 10. točka 19. mijenja se i glasi:

»19. novčanu pomoć polaznicima stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa,«.

Iza točke 20. dodaju se točke 21. i 22. koje glase:

»21. primitke u visini razlike između primljenih bespovratnih sredstava isplaćenih iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila i knjigovodstvene vrijednosti tog plovila,

22. stipendije studenata na poslijediplomskim studijima u skladu s točkama 12., 13. i 18. ovoga članka te primitke, osim primitaka iz članka 5. ovoga Zakona, koji se isplaćuju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima u skladu s točkama 13. i 18. ovoga članka odnosno iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, odobrenih na temelju javnih natječaja, vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa. Ministar financija pravilnikom će propisati visine neoporezivih iznosa i vrste porezno priznatih troškova, vjerodostojne isprave na temelju kojih se odobravaju troškovi te oblik i sadržaj evidencija i izvješća o ostvarenim primicima namijenjenih pokriću troškova. «.

Članak 5.

U članku 15. stavku 1. točki 5. iza riječi: »ovoga Zakona« umjesto točke stavlja se zarez i dodaje točka 6. koja glasi:

»6. Članarine po osnovi članstva u strukovnim komorama koje je, prema posebnim propisima, obvezno za radnike pri obavljanju određenih poslova za poslodavaca i isplatitelja primitka odnosno plaće iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona.«.

Članak 6.

U članku 20. iza stavka 5. dodaju se stavci 6., 7. i 8. koji glase:

»(6) Poslovnim primicima smatraju se i primici po osnovi kamata iz članka 30. ovoga Zakona ako su ostvareni od financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika.

(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslovne primitke poreznog razdoblja po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji, uključuje se u poreznu osnovicu u iznosima evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije te dugotrajne imovine u istom poreznom razdoblju.

(8) U slučaju primjene stavka 7. ovoga članka porezni obveznik je obvezan voditi evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije.«.

Članak 7.

U članku 26. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Promjena načina oporezivanja na temelju podnesenog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka obvezuje poreznog obveznika sljedeće tri godine.«.

Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

»(4) U opravdanim slučajevima i na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika Porezna uprava može odobriti i kraći rok prelaska s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno, o čemu donosi rješenje.

(5) Opravdanim slučajevima iz stavka 4. ovoga članka osobito se smatraju cjelovita promjena djelatnosti koju obavlja porezni obveznik te značajno izmijenjeni uvjeti (više od 50%), zbog kojih je porezni obveznik promijenio način oporezivanja.«.

Članak 8.

Iza članka 27. dodaju se naslov iznad članka i članak 27.a koji glase:

»4.2. Dohodak po osnovi otuđenja posebnih vrsta imovine

Članak 27.a

(1) Dohodak od imovine utvrđuje se i po osnovi primitaka od otuđenja posebnih vrsta imovine.

(2) Posebnom vrstom imovine iz stavka 1. ovoga članka smatra se otpad u skladu s posebnim propisima. U smislu ovoga Zakona otpadom se ne smatra povratna ambalaža niti otpad prikupljen u okviru organiziranih akcija i aktivnosti u svrhu zaštite okoliša.

(3) Pri utvrđivanju dohotka od imovine iz stavka 1. ovoga članka ne priznaju se izdaci.

(4) Odredbe o promjeni načina utvrđivanja dohotka od imovine iz članka 29. ovoga Zakona primjenjuju se i na dohodak po osnovi otuđenja posebnih vrsta imovine iz ovoga članka.«.

Članak 9.

U naslovu iznad članka 28. broj: »4.2.« zamjenjuje se brojem: »4.3.«.

Članak 10.

U naslovu iznad članka 29. broj: »4.3.« zamjenjuje se brojem: »4.4.«.

U članku 29. stavku 1. iza riječi: »prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost« briše se zarez i dodaju riječi: »ili po osnovi obavljenih usluga od te imovine, koje su oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, u poreznom razdoblju ostvaruje ukupne primitke veće od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost«.

Članak 11.

Članak 30. mijenja se i glasi:

»(1) Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja, kapitalni dobici i udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju.

(2) Izuzimanjima imovine i korištenjem usluga iz stavka 1. ovoga članka smatraju se izuzimanja imovine i korištenje usluga od strane članova trgovačkih društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona od koje se plaća porez na dobit.

(3) Kamatama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se primici od potraživanja svake vrste, a osobito:

1. primici od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloženih sredstava),

2. primici od kamata po vrijednosnim papirima,

3. primici od kamata po osnovi danih zajmova,

4. primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda investicijskog fonda.

(4) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i primici u naravi po osnovi udjela u dobiti članova uprave trgovačkih društava koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica.

(5) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije.

(6) Realizacijom prava iz opcije u smislu stavka 5. ovoga članka smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (članova uprave društva) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu.

(7) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje vlastitih dionica utvrđuje se poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije prema stavku 6. ovoga članka.

(8) Primici po osnovi udjela u dobiti koje članovi uprave trgovačkih društava ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih društava utvrđuju se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu.

(9) Dohodak od kapitala prema stavcima 5., 6., 7. i 8. ovoga članka utvrđuje se samo ako vlastite dionice društva u trenutku dodjele tih dionica ili realizacije prava iz opcije kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima u skladu s posebnim zakonom. Ako ovaj uvjet nije ispunjen po toj osnovi utvrđuje se drugi dohodak iz članka 32. ovoga Zakona.

(10) Pri utvrđivanju dohotka od kapitala ne priznaju se izdaci.

(11) Dohotkom od kapitala smatraju se i primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu.

(12) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi primitaka iz stavka 11. ovoga članka, ako su ti primici ostvareni u okviru ESOP programa, odnosno po osnovi radničkog dioničarstva ili su ostvareni od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te su namijenjeni i dijele se članovima tog fonda. Ministar financija pravilnikom će propisati način ostvarivanja prava na neoporezivu isplatu navedenih primitaka.

(13) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti, ako su dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva.

(14) Dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja iz stavka 2. ovoga članka smatra se i razlika primitka koja nastaje kada se tijekom poreznog razdoblja poreznom obvezniku isplati predujam udjela u dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma.

(15) Kamatama iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne smatraju se:

1. zatezne kamate,

2. naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave,

3. kamate na pozitivno stanje na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koje su ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija i to najviše u visini koju ti isplatitelji plaćaju za pologe po viđenju. Navedeno izuzeće se primjenjuje ako je kamata za pologe po viđenju manja od najmanje kamate za oročenu štednju, odnosno ako iznosi najviše do 0,5% godišnje,

4. primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obveznica,

5. primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje (isplaćena naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

(16) Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz stavka 1. ovoga članka čini razlika između ugovorene prodajne cijene odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti.

(17) Primicima iz stavka 16. ovoga članka smatraju se primici od otuđenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda (u daljnjem tekstu: financijska imovina) odnosno primici od:

1. prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, uključivo i udjela u kapitalu trgovačkih društava i drugih vrsta udruživanja čiji je način raspolaganja udjelima usporediv s takvim društvima,

2. instrumenata tržišta novca,

3. jedinica u subjektima za zajednička ulaganja,

4. izvedenica,

5. razmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije investicijskog fonda te ostali primici ostvareni od vlasničkih udjela u slučaju likvidacije, prestanka ili istupa.

(18) Otuđenjem financijske imovine iz stavka 17. ovoga članka smatra se prodaja, zamjena, darovanje i drugi prijenos.

(19) Otuđenjem iz stavka 18. ovoga članka ne smatra se:

1. prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond,

2. zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istog izdavatelja pri čemu se ne mijenjaju odnosi među članovima i kapital izdavatelja kao i zamjena vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata drugim ili drugima vrijednosnim papirima, odnosno financijskim instrumentima te stjecanja vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata u slučajevima statusnih promjena pri čemu u svim slučajevima nema novčanog tijeka i pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine,

3. podjela dionica istog izdavatelja pri čemu ne dolazi do promjene temeljnog kapitala niti novčanog tijeka,

4. zamjena udjela između investicijskih pod-fondova unutar istog krovnog fonda, odnosno zamjena udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine,

5. otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

(20) U slučaju otuđenja financijske imovine iz stavka 19. točaka 2. i 4. ovoga članka kao nabavna vrijednost uzima se vrijednost utvrđena na dan prvog stjecanja financijske imovine.

(21) Dohodak od kapitala po osnovi primitaka ostvarenih od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja utvrđuje se u visini ostvarenih, odnosno realiziranih prinosa umanjenih za troškove upravljanja investicijama, odnosno troškove upravljanja imovinom investicijskog fonda (netoprinos), odnosno kod diskontnih vrijednosnih papira i obveznica bez kupona, u visini razlike između otkupne vrijednosti pri emisiji i realizirane vrijednosti pri dospijeću ako otkupitelj drži vrijednosni papir do njegova dospijeća. Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ostvarenih od ulaganja financijske imovine u portfelje, sukladno propisu koji uređuje tržište kapitala, utvrđuje se u trenutku realizacije prinosa iz portfelja umanjenog za troškove upravljanja portfeljem (neto prinos).

(22) Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 36. stavka 7. ovoga Zakona, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon tri godine od dana nabave odnosno stjecanja te imovine.

(23) Ako je financijska imovina stečena darovanjem i otuđena u roku od tri godine od dana nabave, otuđitelju se utvrđuje dohodak od kapitala na način iz stavka 16. ovoga članka. U slučaju stjecanja financijske imovine darovanjem, danom nabave financijske imovine smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave.

(24) Kapitalni gubici mogu se odbiti samo od dohotka od kapitalnih dobitaka koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini. Kapitalni gubitak iskazuje se najviše do visine porezne osnovice. Kapitalni gubitak priznaje se u godišnjem izvješću u kojem se iskazuju ukupno ostvareni kapitalni dobici na zadnji dan poreznog razdoblja za koje se izvješće sastavlja i podnosi.

(25) Odredbe stavka 24. ovoga članka primjenjuju se i u slučajevima iz članka 27. stavka 11. ovoga Zakona.

(26) Dohodak od kapitala ostvaren u stranoj valuti preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.

(27) Oblik i sadržaj izvješća iz stavka 24. ovoga članka te način i rokove podnošenja propisuje pravilnikom ministar financija.«.

Članak 12.

Iza članka 33. dodaje se naslov iznad članka i članak 33.a koji glase:

»7.3. Drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena

Članak 33.a

(1) Drugim dohotkom smatra se i primitak utvrđen kao razlika između vrijednosti stečene imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje.

(2) Drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na način propisan člankom 63. ovoga Zakona.«.

Članak 13.

U članku 36. stavku 1. riječi: »u visini 2.200,00« zamjenjuju se riječima: »u visini 2.600,00«, a riječi: »najmanje 2.200,00 kuna, a najviše do 3.400,00« zamjenjuju se riječima: »najmanje 2.600,00 kuna, a najviše do 3.800,00«.

U stavku 2. točki 4. riječi: »pravo na tuđu pomoć i njegu« zamjenjuju se riječima: »pravo na doplatak za pomoć i njegu«.

Stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Djecom u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se bračni i izvanbračni drug, odnosno životni partner i neformalni životni partner poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni i izvanbračni drugovi, odnosno životni partneri i neformalni životni partneri za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.«

Članak 14.

U članku 37. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Porez na dohodak obračunava se po stopi od 12% na poreznu osnovicu do visine 2.200,00 kuna, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između 2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kuna.«.

U stavku 5. na kraju rečenice umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: »osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.«.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku. Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi s danom podnošenja godišnje porezne prijave.«.

Članak 15.

U članku 40. stavku 2. točka 3. briše se.

Dosadašnja točka 4. postaje točka 3.

Članak 16.

U članku 41. točki 2. iza riječi: »ovoga Zakona« umjesto točke stavlja se zarez i dodaje točka 3. koja glasi:

»3. za drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena prema članku 33.a ovoga Zakona.«.

Članak 17.

Iza članka 43. dodaje se naslov iznad članka i članak 43.a koji glase:

»2.6. Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak

Članak 43.a

(1) Posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak smatra se postupak čijom primjenom porezni obveznici koji u poreznom razdoblju ostvare dohodak iz članaka 39. i 40. ovoga Zakona, nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave prema člancima 42. i 43. ovoga Zakona, već tu obvezu preuzima Porezna uprava.

(2) Poseban postupak iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako:

1. porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvari dohodak iz članka 39. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona,

2. Porezna uprava ne raspolaže podacima o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u poreznom razdoblju i to samo kada Porezna uprava, u okviru svojeg djelokruga prema posebnim propisima, nije odgovorna za neraspoloživost podataka,

3. porezni obveznik nema obvezu podnošenja porezne prijave prema članku 40. Zakona, a ostvaruje razliku godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu.

(3) Porezni obveznici na koje se, u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, ne primjenjuje poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, podnose godišnju poreznu prijavu prema člancima 42. i 43. ovoga Zakona, ovisno imaju li, sukladno članku 39. ovoga Zakona, obvezu podnošenja godišnje porezne prijave ili godišnju poreznu prijavu dobrovoljno podnose u skladu s člankom 40. ovoga Zakona.

(4) Porezna uprava, primjenjujući poseban postupak iz stavka 1. ovoga članka, obvezna je, na temelju evidencija i podataka kojima raspolaže, utvrditi poreznom obvezniku godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat, o čemu izdaje privremeno porezno rješenje.

(5) Privremeno porezno rješenje o utvrđenom godišnjem dohotku ostvarenom u poreznom razdoblju te razlici poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat Porezna uprava dostavit će poreznom obvezniku prema adresi njegova prebivališta iz službenih evidencija kojima raspolaže i to najkasnije do 30. lipnja tekuće za prethodnu godinu. Dostavom privremenog poreznog rješenja na navedenu adresu smatra se da je, u smislu ovoga Zakona, izvršena osobna dostava.

(6) Protiv privremenog poreznog rješenja iz stavka 4. ovoga članka donesenog na temelju izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od strane Porezne uprave porezni obveznik može podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja tekuće za prethodnu godinu, ako smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.

(7) O prigovoru iz stavka 6. ovoga članka odlučuje prvostupanjsko porezno tijelo rješenjem u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora.

(8) Prigovor iz stavka 6. ovoga članka odgađa izvršenje privremenog poreznog rješenja do donošenja rješenja po prigovoru.

(9) Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju, utvrdi da postoji osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja u skladu s navodima iz prigovora, donosi se porezno rješenje protiv kojeg nije dopuštena žalba, a porezna obveza utvrđena poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom.

(10) Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju, utvrdi da navodi iz prigovora nisu osnovani, donosi se porezno rješenje kojim se odbija prigovor te se protiv takvog rješenja može izjaviti žalba u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

(11) Za porezne obveznike koji ne postupe na način i u roku propisanom stavkom 6. ovoga članka, obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem iz stavka 4. ovoga članka smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom te će Porezna uprava temeljem dostavljenih privremenih poreznih rješenja izvršiti zaduženje poreznih obveznika za utvrđenu razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili poreznim obveznicima izvršiti povrat ako porezni obveznik ispunjava uvjete za povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno ovom Zakonu i Općem poreznom zakonu.

(12) Porezni obveznik kojem je na način propisan stavkom 9. ovoga članka izvršeno zaduženje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, obvezan je dužnu razliku uplatiti u skladu s člankom 37. stavkom 6. ovoga Zakona.

(13) Porezni obveznik kojem je na način propisan stavkom 11. ovoga članka izvršeno zaduženje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, obvezan je dužnu razliku uplatiti najkasnije do 31. srpnja tekuće za prethodnu godinu.

(14) U slučaju provedbe posebnog postupka iz stavka 1. ovoga članka kojim je utvrđeno da bi troškovi utvrđivanja i naplate poreza bili nerazmjerni naplaćenom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak, Porezna uprava neće poreznim obveznicima dostavljati privremeno porezno rješenje.

(15) Oblik i sadržaj privremenog poreznog rješenja iz stavka 4. ovoga članka te način dostave podataka iz stavka 5. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar financija.«.

Članak 18.

U članku 44. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Godišnji porez u paušalnom iznosu utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Rješenje o utvrđenom godišnjem porezu vrijedi do izmjene. Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat, koji ostvaruju obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, utvrđuje se na temelju izvješća iz stavka 4. ovoga članka, koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi. Porezni obveznik obvezan je razliku godišnjeg paušalnog poreza uplatiti s danom podnošenja izvješća.«.

Članak 19.

U članku 45. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 12% od mjesečne porezne osnovice do visine 2.200,00 kuna, po stopi od 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između 2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kuna.«.

Članak 20.

U članku 47. stavku 1. riječi: »plaća prema rješenju Porezne uprave« zamjenjuju se riječima: »utvrđuje i plaća na temelju podataka u podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak.«

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Mjesečni predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđen na način iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznici plaćaju za mjesece koji slijede iza mjeseca u kojemu je istekao rok za podnošenje godišnje porezne prijave do podnošenja sljedeće godišnje porezne prijave.«.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Predujmovi poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka plaćaju se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec i to na osnovi podataka iskazanih u godišnjoj poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje tako da se porezna obveza za koju se utvrđuje predujam dijeli s brojem mjeseci istog razdoblja u kojem se samostalna djelatnost obavljala. Ako porezni obveznik u godišnjoj poreznoj prijavi uz dohodak od samostalne djelatnosti iskaže i dohodak iz ostalih izvora, predujam poreza za iduće razdoblje utvrđuje se samo od porezne obveze proizašle od obavljanja samostalne djelatnosti. Način izračuna tako utvrđenog predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti pravilnikom propisuje ministar financija.«.

U stavku 6. riječi: »iz stavka 1. ovoga članka« zamjenjuju se riječima: »o plaćanju predujmova ako je doneseno odnosno donijeti rješenje«.

Članak 21.

Iza članka 49. dodaje se naslov iznad članka i članak 49.a koji glase:

»3.3. Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena

Članak 49.a

(1) Porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitka utvrđenog kao razlika između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje iz članka 33.a ovoga Zakona, obračunava Porezna uprava po stopi od 40% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.

(2) O utvrđenom i obračunatom porezu na dohodak iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava izdaje porezno rješenje.

(3) Porezni obveznik kojem je utvrđen i obračunat drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka obvezan je isti uplatiti u roku od 15 dana od dana dostave poreznog rješenja iz stavka 2. ovoga članka.«.

Članak 22.

U članku 50. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

»(6) Predujam poreza na dohodak od posebnih vrsta imovine iz članka 27.a ovoga Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka kao predujam poreza po odbitku najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za tekući mjesec. Predujam poreza plaća se po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona. Isplatitelji primitaka od kojih se utvrđuje dohodak od posebnih vrsta imovine dužni su o isplaćenim primicima podnositi izvješća u skladu sa stavkom 7. ovoga članka.«.

Dosadašnji stavak 6., koji postaje stavak 7., mijenja se i glasi:

»(7) Isplatitelji primitaka i sam porezni obveznik obvezni su za primitke od kojih se utvrđuje dohodak od imovinskih prava i dohodak od posebnih vrsta imovine te za uplaćeni porez na dohodak dostavljati Poreznoj upravi propisano izvješće.«.

Članak 23.

Članak 51. mijenja se i glasi:

»(1) Predujam poreza na dohodak od izuzimanja imovine i korištenja usluga iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 40%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.

(2) Predujam poreza na dohodak od kamata iz članka 30. stavka 3. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom ili pripisom primitka kao porez po odbitku, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.

(3) Predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.

(4) Predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 30. stavka 11. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.

(5) Predujam dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 30. stavka 11. ovoga Zakona oporezuje se pri isplati na način propisan stavkom 4. ovoga članka.

(6) Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja iz članka 30. stavka 14. ovoga Zakona plaća se po odbitku na način propisan stavkom 1. ovoga članka i to do trenutka podnošenja prijave poreza na dobit.

(7) Isplatitelji primitaka i sam porezni obveznik obvezni su za primitke od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala i za uplaćeni porez na dohodak dostavljati Poreznoj upravi propisano izvješće.

(8) Porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 30. stavaka 16. i 17. ovoga Zakona, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u trgovačkim društvima, obračunati, obustaviti i uplatiti u roku od osam dana od dana ostvarivanja primitka i to na svaki pojedinačno ostvareni primitak koji je izvor kapitalnog dobitka po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.

(9) Porezni obveznik iz stavka 8. ovoga članka obvezan je voditi evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO).

(10) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, za porezne obveznike koji su ostvarili dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak mogu preuzeti društva za upravljanje i osobe koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika pri čemu obveza za plaćanjem predujma nastaje istodobno s isplatom primitka.

(11) Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela u kapitalu iz članka 30. stavka 16. ovoga Zakona porezni obveznik plaća po rješenju Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona. Otuđenje financijske imovine po osnovi udjela u kapitalu porezni obveznik obvezan je prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svojem prebivalištu ili uobičajenom boravištu najkasnije u roku od osam dana od dana otuđenja.

(12) Ako dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 30. stavaka 16. i 17. ovoga Zakona nije utvrđen ili nije prijavljen po tržišnim cijenama, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama.

(13) Oblik i sadržaj evidencije iz stavka 9. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar financija.«.

Članak 24.

U članku 54. stavku 1. točki 1. riječi: »3.200,00 kuna mjesečno« zamjenjuju se riječima: »3.500,00 kuna mjesečno«.

U točki 2. riječi: »2.700,00 kuna mjesečno« zamjenjuju se riječima: »3.000,00 kuna mjesečno«.

Članak 25.

U članku 56. stavku 6. riječi: »za iznos državne potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja te za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu« zamjenjuju se riječima: »za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta«.

Članak 26.

U članku 63. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Ako Porezna uprava u tijeku prikupljanja podataka i njihove usporedbe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrdi da izvori za imovinu fizičkih osoba nisu dokazani, utvrdit će po toj osnovi drugi dohodak u skladu s člankom 33.a ovoga Zakona.«.

Stavak 4. briše se.

Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 4. i 5.

Stavak 7. briše se.

Članak 27.

U članku 64. točki 10. na kraju rečenice iza zareza dodaju se riječi: »oblik i sadržaj izvješća te način i rokove podnošenja (članak 30. stavak 27.),«.

U točki 15. na kraju rečenice iza zareza dodaju se riječi: »oblik i sadržaj privremenog poreznog rješenja te način dostave podataka (članak 43.a stavak 15.),«.

U točki 18. riječi: »članak 50. stavak 6.,« zamjenjuju se riječima: »članak 50. stavak 7.,«.

Članak 28.

(1) Na kamate iz članka 11. ovoga Zakona obračunate do 31. prosinca 2014. primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13. i 83/14.).

(2) Odredbe članaka 12., 21. i 26. ovoga Zakona primjenjuju se na postupke započete od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Postupci utvrđivanja dohotka započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona završit će se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13. i 83/14.).

(3) Na postupke podnošenja i obrade prijave poreza na dohodak za 2014. godinu, utvrđivanje i plaćanje razlike paušalnog poreza na dohodak za 2014. godinu, utvrđivanje i plaćanje predujmova poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji se u 2015. godini utvrđuju na temelju ostvarenog dohotka u 2014. godini, primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13. i 83/14.).

Članak 29.

Porez na dohodak ne plaća se pri isplati dividendi i udjela u dobiti iz članka 11. ovoga Zakona ako se isplaćuju iz dobiti ostvarene do 29. veljače 2012., osim dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004., a isplaćuju se nakon stupanja na snagu ovoga Zakona te se oporezuju stopom predujma poreza na dohodak od 12%.

Članak 30.

Odredbe članka 11. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na oporezivanje kapitalnih dobitaka primjenjuju se pri otuđenju financijske imovine stečene od 1. siječnja 2016.

Članak 31.

Ovlašćuje se ministar financija uskladiti provedbene propise iz članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13. i 83/14.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 32.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2015., osim članka 11. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na oporezivanje kapitalnih dobitaka, a koji stupa na snagu 1. siječnja 2016.

Klasa: 022-03/14-01/134

Zagreb, 25. studenoga 2014.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, v. r.